Rijetki zemni metali: Nova „zlatna groznica“ u Brazilu?

Brazil bilježi ogromnu navalu na svoje bogate prirodne rezerve i želi da se pozicionira kao novi dobavljač magnetnih metala, pored Kine. Velike korporacije već su namirisale novu „zlatnu groznicu“

U Brazilu se sprema nova potraga za resursima. Ovoga puta riječ je o zlatu u eri vještačke inteligencije i obnovljivih izvora energije – o rijetkim zemnim metalima.

„Sljedeći veliki projekti za eksploataciju rijetkih zemnih metala biće u Brazilu“, uvjeren je geolog Endru Tanks, predsjednik upravnog odbora australijske rudarske kompanije Meteoric Resources. „Ne znam koliko će trajati, ali u nekom trenutku Brazil će parirati Kini“, kaže on u razgovoru za DW.

Kompanija Meteoric masovno investira u iskopavanje rijetkih metala u Brazilu. Projekat pod nazivom „Kaldeira“, koji ova firma vodi u brazilskoj saveznoj državi Minas Žerais, predstavlja najveće nalazište jonskih glina na svijetu.

Jonska glinena zemljišta su jedan od najvažnijih izvora „srednjih“ i „teških“ rijetkih metala (poput disprozijuma i terbijuma), koji su ključni za proizvodnju visokoperformantnih magneta za vjetroturbine i električna vozila.

Potražnja za rijetkim metalima koji se koriste za magnete udvostručila se od 2015. godine, a prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), očekuje se da će do 2030. porasti za još više od 30 odsto. Ovi elementi, a posebno neodijum, prazeodijum, disprozijum i terbijum, neophodni su za proizvodnju električnih vozila, data-centara za vještačku inteligenciju i u robotici.

Nakon Kine, Brazil je zemlja sa najvećim nalazištima rijetkih metala na svijetu. Rezerve se procjenjuju na oko 21 milion tona, dok Kina predvodi globalnu listu sa 44 miliona tona.

Rastuća globalna potražnja dovela je do eksplozije zahtjeva predatih brazilskoj rudarskoj agenciji (ANM). Trenutno postoji čak 2.758 projekata.

Poređenja radi: između 1975. i 2020. godine u Brazilu je podneseno nešto više od 250 zahtjeva za iskopavanje rijetkih metala. Samo u periodu između 2023. i 2024. godine taj broj je iznosio 1.662.

Nova brazilska „zlatna groznica“ odražava se i na berzi. Cijene akcija kompanija koje investiraju u tamošnje iskopavanje skočile su u nebo. Tako su firme Meteoric (Australija), Resouro Strategic Metals (Kanada), Appia Rare Earths and Uranium Corp (Kanada) i USA Rare Earths (SAD) u posljednjih dvanaest mjeseci zabilježile rast vrijednosti akcija između 65 i 122 odsto.

Američka firma USA Rare Earths preuzela je u aprilu jedini aktivni rudnik rijetkih zemnih metala u Brazilu od domaće rudarske kompanije Sera Verde u gradu Minasuu, u saveznoj državi Gojas. Cijena: 2,8 milijardi dolara.

„Rudnik Sera Verde je jedini van Azije koji u velikim količinama isporučuje sva četiri magnetna elementa rijetkih metala“, izjavila je izvršna direktorka Barbara Hempton. Koliki je značaj ovog rudnika pokazuje i petnaestogodišnji ugovor o otkupu sklopljen sa različitim vladinim agencijama SAD.

Učešće njemačkih kompanija u eksploataciji sirovina u Brazilu još uvijek je „selektivno“, navode u Njemačko-brazilskoj privrednoj komori u Sao Paulu.

Njemačka, međutim, teži da proširi partnerstvo sa Brazilom u oblasti kritičnih minerala, energetske tranzicije, zelene industrije i obezbjeđivanja lanaca snabdijevanja, potvrđuje za DW Bruno Vat Carpelon, rukovodilac sektora za razvoj poslovanja u ovoj komori.

Serra Verde je izuzetak u brazilskom kontekstu. Za razliku od Kine, Brazil se do sada uglavnom ograničavao na izvoz sirovina, bez njihove dalje prerade i rafinisanja.

U Kini udio rafinisanja sirovina, prema podacima IEA, iznosi preko 90 odsto. Kina drži monopol i u proizvodnji permanentnih magneta sa udjelom od čak 95 procenata.

Elektronska industrija je prošle godine direktno osjetila ovu zavisnost. Usled izvoznih kontrola koje je Kina uvela nakon carinskog spora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, došlo je do ozbiljnih zastoja u isporuci.

Zbog toga Brazil, ali i druge zemlje sa velikim nalazištima poput Indije, Vijetnama, Švedske i Norveške, žele da izgrade sopstvene lance proizvodnje. Šef kompanije Meteoric, Tanks, napominje da to zahtijeva strpljenje i dugoročno planiranje.

„Što se tiče samog rudarstva, Brazil bi mogao relativno brzo da postane konkurentan“, kaže Tanks. „Ali kada je riječ o finalnoj proizvodnji, za to će biti potrebno još vremena.“

Iz geološke perspektive, Brazil ima veliku prednost u poređenju sa drugim zemljama koje imaju bogate rezerve: skoro 73 odsto ovdašnjih nalazišta čine jonska glinena zemljišta, pokazuju podaci Brazilske geološke službe (SBG).

„Radi se o nalazištima gdje je sama priroda odradila dio procesa prerade, odnosno o granitnim stijenama koje su se izmijenile ili raspale“, objašnjava Fransisko Valdir Silveira, direktor instituta SBG. „Zato je jonska glinena nalazišta mnogo lakše iskopavati.“

Tanks vidi i dodatne prednosti za rudarstvo i preradu u Brazilu. „Prerada zahtijeva mnogo struje i vode. Naš rudnik u Brazilu radi stoprocentno na obnovljivu energiju, a struja je jeftina“, naglašava on. „To u Australiji jednostavno ne postoji. Tamo je veoma sušno, a električna energija je izuzetno skupa.“

On se nada da će ova „zlatna groznica“ u Brazilu imati drugačiji epilog nego u njegovoj domovini. „U Australiji vadimo ogromne količine sirovina i jednostavno ih šaljemo u Kinu. Pritom ne stvaramo nikakvu dodatnu vrijednost. Nadam se da će Brazil to uraditi bolje.“