RSE: Paket EU sankcija Rusiji kao “švajcarski sir”, otkriva stalne podjele

Još uvijek nema dogovora o cijelom paketu, jer svih 27 zemalja članica EU moraju dati svoj pristanak

Nakon odlaska bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana s vlasti nakon 16 godina, mnoge diplomate Evropske unije mislili su da će biti lakše odobriti sankcije Rusiji.

Smatrajući ga u Bloku prijateljski raspoloženim liderom prema Kremlju, drugi evropski političari i diplomate često su se žalili što je Budimpešta ublažila i stavljanja na crnu listu ključnih ruskih pojedinaca kao i mjere usmjerene na slabljenje ekonomske i vojne moći Moskve.

Stoga su očekivanja bila velika kada je predlog Evropske komisije za 21. paket sankcija EU od potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. stigao početkom juna u evropske prijestonice.

A rani nacrti, u koje je Radio Slobodna Evropa imao uvid, ukazivali su da je zaista pun ambicioznih mjera.

Ipak, skoro šest nedjelja kasnije, još uvijek nema dogovora o cijelom paketu, jer svih 27 zemalja članica EU moraju dati svoj pristanak.

Samonametnuti rok od 15. jula, posljednji zakazani sastanak ambasadora EU u srijedu prije nacionalnog praznika Belgije 21. jula, kada većina zvaničnika EU odlazi mjesec dana na odmore, došao je i prošao.

Štaviše, gotovo svaka mjera je smanjena ili uklonjena do te mjere da diplomate EU sa kojima je RSE bio u kontaktu sada paket nazivaju "Ementaler" po čuvenom švajcarskom siru punom rupa.

Jedan od glavnih prijedloga bio je zabrana uvoza ruske ribe, prije svega bakalara i oslića. Ali nekoliko zemalja članica, uključujući Njemačku, Poljsku i Portugal, počelo je da traži izuzeća, jer se ruska riba koristi za domaću preradu hrane, uključujući proizvodnju ribljih štapića, na primjer. Na kraju, mjera je toliko ublažena da je potpuno ukinuta.

Slična je bila priča i sa drugim velikim predlogom: automatska zabrana ulaska bivših ruskih boraca u Ukrajinu u Šengensku zonu EU.

Primjetno je da je Estonija insistirala na ovom predlogu, jer je 2025. godine došlo do povećanja od 10 procenata u broju turističkih viza izdatih ruskim državljanima u poređenju sa prethodnom godinom, pri čemu su Francuska, Italija i Španija činile većinu.

Pošto mnoge mediteranske zemlje nisu spremne da smanje turizam, glavni izvor prihoda, pred očekivanja od još jednog bogatog ljeta, ništa konkretno nije odlučeno.

Umjesto toga, postojaće samo obaveza da se traže izmjene Šengenskog viznog kodeksa kako bi se zabranile vize za kratkoročni boravak za vojnike i bivše borce, ako se može postići potrebna jednoglasnost.

Takođe je bilo značajnih prepirki oko ograničenja cijene nafte marke Ural, glavne ruske izvozne mješavine i značajnog izvora prihoda za Kremlj, jer je transport nafte i gasa kroz Hormuški moreuz posljednjih mjeseci bio zaustavljen ili ozbiljno ograničen zbog rata na Bliskom istoku.

Prvobitni predlog Evropske komisije bio je da se ograničenje zamrzne na šest mjeseci na 44,10 dolara po barelu, kako bi se izbegao automatski skok na 60 dolara 15. jula, što bi pružilo dobrodošao podsticaj ruskoj ratnoj blagajni.

Zatim je smanjen na tri mjeseca prije nego što su ambasadori EU, opasno se približavajući roku početkom ove nedjelje, pristali da ga produže za samo sedam dana, do 23. jula.

Oni će se ponovo sastati 22. jula sa ciljem postizanja konačnog sporazuma, ali cijelo pitanje se zapetljalo sa zahtjevom Grčke za neograničeno izuzeće od sporazuma postignutog u oktobru 2025. godine o zabrani isporuka ruskog tečnog prirodnog gasa iz EU zemljama koje nisu članice EU, počev od 1. januara 2027. godine.

Diplomate EU upoznate sa ovim pitanjem kažu da Atina tvrdi da, ako se kompanijama iz EU zabrani isporuka ruskog tečnog prirodnog gasa kupcima van bloka, posao će se jednostavno prebaciti na brodarske kompanije i luke van EU, dok će Rusija nastaviti da izvozi gorivo. Grčka kaže da bi stoga bilo bolje da se njenim kompanijama dozvoli da nastave sa obavljanjem tih isporuka.

Evropska komisija će sada sprovesti brzu procjenu uticaja koliko Rusija može da dobije ili izgubi ako se odobri izuzeće.

Austrija je takođe odložila usvajanje paketa zahtijevajući da njena Raiffeisen banka dobije nadoknadu za ono što Beč tvrdi da je eksproprijacija njenih ruskih operacija u iznosu od 2,5 milijardi eura.

Centralnoevropska zemlja je pokušala isto prošle godine, tražeći od Brisela da zaplijeni i proda zamrznutu rusku imovinu u Austriji u vrijednosti od dvije milijarde eura, od čega se većina sastoji od udjela u austrijskoj građevinskoj grupi Štrabag, koju je ranije držala Rasperija, kompanija koju je nekada kontrolisao ruski oligarh Oleg Deripaska.

Austrija tvrdi da bi prihod trebalo da nadoknadi Rajfajzen banci gubitke koji proizilaze iz presude ruskog suda u korist Rasperije, slučaja koji je rezultirao zapljenom ruskih operacija banke.

Austrija je tvrdila da bi većina novca otišla u fond za obnovu Ukrajine i da bi ovaj potez odvratio Kremlj u budućnosti od korišćenja ruskih sudskih presuda za zapljenu imovine EU u Rusiji.

Druge države članice, međutim, vjeruju da bi takav potez rezultirao time da Moskva bude podstaknuta da cilja druge evropske kompanije koje su još uvijek u zemlji.

Takođe su izrazile nezadovoljstvo idejom da EU pomaže Rajfajzen banci, koja je odlučila da ostane u Rusiji da posluje, dok su mnoge druge evropske vlade aktivno obeshrabrivale svoje kompanije da ostanu na tom tržištu.

Na kraju, očekuje se da će paket zadržati više crnih lista ruskih banaka, kao i plovila za koja se vjeruje da su dio tajne ruske flote, koja se koristi za izbjegavanje naftnih sankcija.

Više od 250 ruskih pojedinaca i firmi takođe će imati zamrznutu imovinu i biće pogođeni zabranama izdavanja viza, uključujući Arkadija Dvorkoviča, bivšeg ruskog potpredsjednika vlade koji je sada na čelu Međunarodne šahovske federacije, i ruskog ministra sporta Mihaila Degtjarjova.

Bugarska je brzo stavila veto na uključivanje tri imena iz originalnog predloga: patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve; Vagita Alekperova, šefa najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil; i ruskog milijardera Iskandara Mahmudova, čije kompanije obezbjeđuju rezervne dijelove za sistem metroa u bugarskoj prijestonici Sofiji.