Ruske crnomorske luke na meti ukrajinskih dronova

Kao odgovor na ruske napade, Ukrajina dronovima napada rusku infrastrukturu na Crnom moru. Ugrožen je izvoz žitarica i nafte iz najvažnije luke Novorosijsk. Kakve su posljedice?

Kada je predsjednik Vladimir Putin 2014. godine objašnjavao motive Rusije za protivpravno pripajanje ukrajinskog poluostrva Krima, rekao je: „Došle bi trupe NATO i odnos snaga u crnomorskom regionu iz temelja bi se promijenio.“

Snage NATO nisu došle, ali se odnos snaga na Crnom moru ipak promijenio – i to nakon početka ruskog rata punog obima protiv Ukrajine.

Ruska mornarica više ne dominira regionom kao nekada. Istovremeno, izvoz robe preko Crnog mora postaje sve teži zbog ukrajinskih napada dronovima, koji su odgovor na kontinuirane ruske vojne napade.

Pojačani udari na Novorosijsk, najveću rusku trgovačku luku na Crnom moru, posljednjih nedjelja izazvali su ozbiljne poremećaje u izvozu nafte i žitarica. Prema mišljenju stručnjaka s kojima je razgovarao DW, ukoliko se napadi nastave, posljedice po ruske izvoznike i državni budžet mogle bi biti značajne.

Novorosijsk je najveća ruska luka po količini pretovarenog tereta i jedna od najvećih luka u Evropi. Još od 19. vijeka predstavlja jedno od ključnih čvorišta ruske spoljne trgovine.

Danas se preko te luke izvozi oko trećine ruskih žitarica, zahvaljujući blizini najvažnijih poljoprivrednih regiona zemlje. Pored toga, preko Novorosijska na svjetska tržišta odlaze nafta, metali i kontejnerski teret.

Nedavni napadi ukrajinskih vazdušnih i pomorskih dronova ozbiljno su poremetili isporuke, posebno kada je riječ o žitaricama.

Andrej Sisov, direktor poljoprivredne konsultantske i istraživačke agencije SovEcon, o tome redovno izvještava na svom Telegram-kanalu. Prema njegovim navodima, 12. avgusta prestali su da rade Novorosijski pekarski kombinat, jedno od najvećih ruskih preduzeća za skladištenje i izvoz žitarica, kao i Novorosijski terminal za žitarice.

Dan kasnije zaustavljen je i rad terminala KSK, najvećeg dubokovodnog terminala za žitarice u Rusiji.

Krajem jula prestao je da radi i terminal u Tamanu, dok su ranije ukrajinski napadi onesposobili plitkovodne luke na Azovskom moru.

„Time je praktično blokiran cjelokupan ruski izvoz žitarica preko Azovsko-crnomorskog basena“, ocjenjuje Sisov.

Situacija s izvozom nafte za sada nije toliko dramatična. Izvoz nije potpuno obustavljen, ali se redovno prekida.

Prema navodima agencije Rojters, Šešaris, najveći ruski terminal za pretovar nafte i naftnih derivata na Crnom moru, kapaciteta oko 700.000 barela dnevno, morao je da prekine rad 14. avgusta i ponovo je pokrenut tek dva dana kasnije.

Prema procjenama londonske agencije Argus Media, Rusija bi tokom izvozne sezone 2026/27. mogla da plasira oko 45 miliona tona pšenice na svjetsko tržište.

Međutim, dugotrajna blokada crnomorskih ruta ozbiljno bi ugrozila taj plan. Oko 90 odsto ruskog izvoza žitarica odvija se upravo preko tog regiona.

Andrej Sisov upozorava da mnogi ruski proizvođači možda neće preživjeti ovu sezonu: „Poslije nekoliko godina pogoršavanja finansijske situacije, mnogi proizvođači mogli bi da se nađu pred ozbiljnim problemima“, smatra on.

Pošto je izvoz ograničen, višak žita završava na domaćem tržištu, što dodatno obara cijene. Čak i ako se izvoz kasnije oporavi, dio štete više neće moći da bude nadoknađen.

Avgust predstavlja vrhunac izvozne sezone, a tokom jeseni terminali ionako rade punim kapacitetom.

Eskalacija sukoba u Azovskom i Crnom moru utiče i na globalno tržište žitarica. Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, dok je ukrajinski izvoz već godinama ograničen ratom.

Od druge polovine jula Rusija je pojačala napade na ukrajinske luke i trgovačke brodove koji u njih uplovljavaju.

„Zbog logističkih poremećaja velika žetva pšenice u Rusiji i Ukrajini praktično je odsječena od svjetskog tržišta“, kaže za DW Sjaoji Deng iz Argus Medije.

Prema njenim riječima, obje zemlje pokušavaju da koriste alternativne pravce preko baltičkih luka i dunavskih terminala.

„Međutim, te rute ne mogu u potpunosti da zamijene tradicionalne izvozne pravce preko Crnog mora.“

Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA) iz Helsinkija, tokom prve dvije nedjelje avgusta kroz Novorosijsk je pretovareno oko 30 odsto manje nafte nego u istom periodu prošle godine. Tom padu prethodio je napad dronovima na terminal Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) 19. jula.

Analitičar CREA Isak Levi za DW objašnjava da smanjenje izvoza nije posljedica samo oštećene infrastrukture. Pojedini brodari jednostavno odbijaju da pristanu u luke koje su česta meta napada dronovima.

Ni bezbjedan prolaz kroz Crno more više nije zagarantovan. Prema podacima Blumberga, 17. avgusta napadnut je grčki tanker za koji se pretpostavlja da je prevozio rusku naftu.

„Ako se trenutna ograničenja zadrže do kraja avgusta, Rusiji će biti sve teže da jednostavno odlaže isporuke u nadi da će kasnije nadoknaditi gubitke“, kaže Levi.

Prema njegovim riječima, dio izvoza može da se preusmjeri preko baltičkih luka Primorsk i Ust-Luga, ali samo djelimično.

To će istovremeno povećati troškove transporta. „Novorosijsk nije moguće u potpunosti zamijeniti“, naglašava on.

Kao i kod izvoza žitarica, konačne posljedice zavisiće od trajanja i intenziteta napada dronovima, kao i od sposobnosti Rusije da brzo sanira štetu.

Ipak, čini se da je rusko rukovodstvo spremno da prihvati taj rizik. Kremlj je odbacio ukrajinski prijedlog o prekidu vatre na Crnom moru, zbog čega nema naznaka da bi pritisak na ruske crnomorske luke uskoro mogao da oslabi.