Savjetu ASK šira ovlašćenja, odgovornost u magli

Izmjena zakona ne bi smjela biti sama sebi svrha, niti sredstvo za prilagođavanje institucionalnog sistema trenutnim personalnim ili interesnim okolnostima, poručio je pomoćnik direktora ASK-a Dušan Drakić

Predložene izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, o kojima bi poslanici trebalo da odlučuju sjutra, mogu dovesti do preklapanja nadležnosti u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), zamagliti liniju odgovornosti i otvoriti pitanje da li se članovima Savjeta, pod izgovorom jačanja antikorupcijskog sistema, proširuju ovlašćenja i materijalne privilegije.

To je ocijenio pomoćnik direktora ASK-a Dušan Drakić, navodeći da izmjene zakona nisu sporne same po sebi, ali da svaka intervencija mora biti zasnovana na jasno utvrđenim problemima u primjeni propisa i opravdana javnim interesom.

Predlogom se, između ostalog, šire nadležnosti Savjeta, koji bi mogao da zaključuje sporazume o saradnji sa srodnim antikorupcijskim tijelima u zemlji i inostranstvu i učestvuje u radu međunarodnih i regionalnih organizacija. Predsjedniku Savjeta pripala bi mjesečna naknada u visini prosječne bruto zarade zaposlenih u Agenciji iz prethodne godine, članovima 70 odsto tog iznosa, a predviđeno je i da dobiju službene legitimacije.

“Izmjena zakona ne bi smjela biti sama sebi svrha, niti sredstvo za prilagođavanje institucionalnog sistema trenutnim personalnim ili interesnim okolnostima”, rekao je Drakić.

Predlogom izmjena, osim širenja nadležnosti Savjeta i povećanja naknada njegovim članovima, predviđa se i jača kontrola imovine javnih funkcionera. ASK bi dobila pristup podacima o stanju i prilivima na njihovim računima i računima članova domaćinstva, mogućnost upoređivanja prijavljenih prihoda i imovine, kao i provjere porijekla imovine kada razlika premaši 50.000 eura. Predviđeno je i da se zaštita zviždača ubuduće uređuje posebnim zakonom.

Kao posebno problematične, Drakić je izdvojio predložene nadležnosti Savjeta da zaključuje sporazume sa srodnim institucijama i učestvuje u radu međunarodnih i regionalnih antikorupcijskih tijela, ocjenjujući da se time Savjetu daju reprezentativne i operativne funkcije.

Prema njegovim riječima, Savjet bi trebalo da ima stratešku, upravljačku i nadzornu ulogu, dok direktor organizuje rad Agencije, rukovodi zaposlenima i odgovara za zakonitost, efikasnost i rezultate.

“Organ koji kontroliše rad direktora ne bi trebalo istovremeno da preuzima dio njegovih nadležnosti, jer se time otežava utvrđivanje odgovornosti za konkretne odluke i rezultate rada”, kazao je Drakić.

On je podsjetio da članovi Savjeta nisu zaposleni u Agenciji, ne rukovode njenim stručnim službama i ne snose istu vrstu neposredne odgovornosti kao direktor i zaposleni.

Međunarodna saradnja, dodao je, nije samo protokolarna aktivnost, već stručna i operativna funkcija koja zahtijeva poznavanje postupaka, zakonskih ovlašćenja, metodologije rada i rezultata Agencije.

Predloženo rješenje, prema njegovim riječima, može otvoriti i pitanje potencijalnog sukoba interesa, jer članovi Savjeta mogu istovremeno obavljati druge poslove u javnom ili privatnom sektoru, uključujući advokatske i konsultantske angažmane.

On je upozorio da bi član Savjeta u okviru privatnog angažmana mogao zastupati instituciju ili lice u predmetu povezanom sa nadležnostima ASK-a, a istovremeno u inostranstvu predstavljati Agenciju i Crnu Goru u istoj oblasti.

“U antikorupcijskom sistemu nije dovoljno samo odsustvo dokazane zloupotrebe. Neophodno je izbjeći i okolnosti koje mogu izazvati sumnju u nezavisnost, nepristrasnost ili postojanje privatnog interesa”, rekao je Drakić.

Prema njegovoj ocjeni, predstavljanje Agencije, vođenje međunarodne saradnje i zaključivanje operativnih sporazuma trebalo bi da ostanu u nadležnosti direktora ili ovlašćenih zaposlenih.

Savjet bi mogao da utvrđuje strateške pravce međunarodne saradnje, daje saglasnost na važnije sporazume i razmatra izvještaje, ali ne bi trebalo neposredno da preuzima izvršne i reprezentativne poslove.

Drakić je problematizovao i povećanje naknada za članove Savjeta, koje bi, prema njegovim navodima, iznosile približno od 1.100 do 1.500 eura mjesečno.

On smatra da visina naknade mora biti povezana sa stvarnim obimom rada, brojem sjednica, složenošću predmeta, stepenom odgovornosti i eventualnim ograničenjima u obavljanju drugih poslova.

Bez takvih kriterijuma, upozorio je, povećanje naknade može postati privilegija koja nije dovoljno obrazložena javnim interesom.

Drakić je ukazao da članovi Savjeta nisu zaposleni u Agenciji, da funkciju uglavnom obavljaju uz druge profesionalne angažmane i da njihov efektivni radni angažman nije jednak radu zaposlenih koji svakodnevno postupaju u predmetima.

Predlagač bi, kazao je, morao jasno da objasni na osnovu kojih mjerljivih kriterijuma je određen raspon naknade.

“Bez takvog obrazloženja ostaje otvoreno pitanje da li je povećanje naknade zaista instrument prevencije korupcije i jačanja nezavisnosti ili predstavlja nagrađivanje nosilaca funkcija bez dovoljno jasne veze sa rezultatima rada”, rekao je Drakić.

On smatra da se integritet javnih funkcionera ne može prvenstveno obezbjeđivati visinom naknade, već pravilima o nespojivosti funkcija, sprečavanju sukoba interesa, transparentnosti, odgovornosti i djelotvornom nadzoru.

Ukoliko se naknade članova Savjeta približavaju punoj zaradi zaposlenih u Agenciji, dodao je, trebalo bi razmotriti stroža pravila o nespojivosti funkcija, ograničavanje angažmana koji mogu dovesti do sukoba interesa, obavezu dokumentovanog rada, objavljivanje podataka o prisustvu sjednicama i jasnije mehanizme individualne odgovornosti.

“Povećanje prava mora pratiti odgovarajuće povećanje obaveza, odgovornosti i transparentnosti”, poručio je on.

Ocijenio je i da predložene izmjene zahtijevaju dodatno preispitivanje u skupštinskoj proceduri i jasno razdvajanje strateških i nadzornih nadležnosti Savjeta od operativnih poslova direktora i stručne službe ASK-a.

Drakić je kazao da Zakon o sprečavanju korupcije treba da bude primjer normativne dosljednosti i institucionalnog integriteta, a da njegove izmjene ne smiju stvarati nove rizike pod izgovorom uklanjanja postojećih.

Odgovor na pitanje da li se predloženim rješenjima sistem prilagođava efikasnijoj borbi protiv korupcije ili se članovima Savjeta samo šire ovlašćenja i poboljšava materijalni položaj, poručio je, neće biti u deklarisanim ciljevima zakona, već u kvalitetu obrazloženja, jasnoj podjeli nadležnosti i spremnosti zakonodavca da svaku novu privilegiju uslovi većom odgovornošću, transparentnošću i javnom kontrolom.