Sindikati: Vlada opstruira dogovor; Vlada i Unija poslodavaca: Pregovori nijesu stali, povećanje mora biti održivo

<!—->Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica istakao je da nemaju razloga za slavlje ovog 1. maja, jer sa Vladom nije postignut dogovor o Opštem kolektivnom ugovoru, te da su o tome da nema povećanja koeficijenata obračunske vrijednosti saznali iz medija, a ne zvaničnim putem od socijalnih partnera.

Pregovori su bili zakazani za 17. april, ali nije došlo do sastanka. Kako je pojasnio Zarubica, o tome su obaviješteni desetak dana ranije, ali bez preciziranja satnice za taj dan.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović potvrdio je da je taj datum odredio premijer, ali da neposredno prije 17. aprila nijesu mogli dobiti nikakvu povratnu informaciju o terminu sastanka sa predstavnicima Vlade, te da do sastanka na kraju nije ni došlo.

“Tek preksinoć smo saznali preko portala da Vlada nema novca za podizanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100, ali nijesu ništa rekli da li su za kompromisno rješenje. Posljednji sastanak je bio krajem marta i do tada premijer nije nijednom rekao da nije za naše zahtjeve. Premijer je na jednom sastanku rekao da će dati sve od sebe i raditi i 20 sati dnevno ako treba da bi dio naših zahtjeva ili čak svi, bili ispunjeni. I mi smo nakon toga bili vrlo optimistični”, kazao je Božović.

Marko Ćipović iz Ministarstva rada i socijalnog dijaloga pojasnio je da smatraju da pregovori nijesu propali niti zastali i da su i dalje u toku.

“Naša vrata su otvorena i za kompromisno rješenje. Vladin stav je da pregovaramo o povećanju, ali da se sagledaju svi aspekti i sve tri strane u pregovorima. Naša intencija je da ne dođe samo do povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta zarada u državnom sektoru, već da se to mora osjetiti i u privatnom sektoru. A na koji način to da uradimo, tu je već bitna i relacija sa poslodavcima”, kazao je Ćipović.

On je istakao da to predstavlja veliko fiskalno opterećenje, oko 100 miliona eura iz budžeta, ali da to ne znači da nijesu spremni da pregovaraju o povećanju. Objašnjava i da postoje granski kolektivni i pojedinačni ugovori o radu koji štite zaposlene i u ovom momentu dok se pregovara o OKU.

Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crne Gore naglasio je da u toj instituciji smatraju da postoji prostor za povećanje zarada, ali da su u finišu pregovora imali zahtjeve iz Unije sindikata koji nijesu odgovarali poslodavcima, jer bi zahtijevali povećanja za koja, kako kaže, trenutno nema prostora u privatnom sektoru.

“OKU je tripartitni dokument i on ne važi dok svi ne stave potpis i svi se ne usaglase. Pričalo se o tom 17. aprilu i da prije toga mi sa Vladom razgovaramo, ali to se nije desilo i to definitivno nije dobro. Vladi u datom trenutku nije odgovarao neki dio zahtjeva sindikata. Mi smo spremni za pregovore i smatramo da nije dobro što sada nije na snazi OKU. On ovakav kakav je bio, je kvalitetan i dobar”, smatra Lazović.

Zarubica je kazao da premijer sada traži nešto što je Savez sindikata tražio još prije četiri godine i da to pozdravljaju. Istakao je i da Zakon o radu, na koji se pozivaju iz Vlade kao mjeru zaštite zaposlenih, ne može regulisati svaki segment odnosa radnika i poslodavaca i da je zato OKU vrlo važan.

Tvrdi i da je pokrivenost granskim kolektivnim ugovorima mala, oko 50 odsto, jer ih nema u trgovini, bankarskom sektoru, medijima, građevini…

Ćipović, s druge strane, kaže da je pokrivenost granskim ugovorima preko 80 odsto.

Božović se osvrnuo na tvrdnju Ćipovića da pregovori traju, navodeći da mu nije jasno kako, kada od marta nije bilo nijednog sastanka, a OKU ističe danas.

“Pregovori su u debelom zastoju. Vlada kao da opstruira ono što smo dogovorili sa poslodavcima i neće ove niže koeficijente koji državu manje koštaju, već traži veće. Čudna je izjava da želite da podignete zarade u privredi nekim zakonom, jer ako ona to ne može da izdrži, onda se preduzeća gase, a Crna Gora ima mnogo malih privrednika i mora se misliti i na njih”, kazao je Božović.

Nakon pregovora do marta, u sindikatima su, kako navodi, stekli utisak da je kompletna Vlada, osim ministra finansija, bila za njihove zahtjeve i pitaju se šta se promijenilo u posljednjih dvadesetak dana i da li je ministar finansija presudno uticao na odluku.

Ćipović je istakao da se situacija u kojoj OKU trenutno nije na snazi može prevazići produženjem postojećeg ili usvajanjem novog ugovora, te da postoji više opcija, ali da povećanje mora biti u granicama mogućeg.

Lazović je kazao da povećanje minimalne zarade pokreće lančanu reakciju i dodatni pritisak na poslodavce da povećavaju zarade, te da bi trebalo analizirati i uticaj programa Evropa sad 1 i 2 na privredu.

“Tačna vrijednost boda koji bi privreda mogla da podnese ne može se precizno odrediti, jer privreda funkcioniše na tržišnim principima. Za povećanja zarada u javnoj upravi dovoljna je politička volja, dok je u privredi to drugačije. Imamo i problem prekomjernog broja zaposlenih u javnoj upravi i niko ne govori o racionalizaciji, pa tek onda o povećanju zarada. Takođe, kolektivni ugovori, granski i pojedinačni, često su produkt političke volje”, kazao je Lazović.

Kako je naglasio, privredi odgovara smanjenje razlike između osnovne i minimalne zarade.