SO Bar: Vlada da hitno izmijeni Zakon o slobodnim zonama; Privrednici upozoravaju na pogubne efekte po ekonomiju

Izvršni direktor AD „Luka Bar“ Ilija Pješčić kazao je da je država najveća konkurencija toj firmi i da će novousvojeni Zakon o slobodnim zonama imati velike negativne efekte, od kojih je primarni gubitak preko 20 partnera iz inostranstva koji svoju robu šalju, pretovaraju i skladište preko barske luke

Predjsednik SO Bar Branislav Nenezić kazao je da se ovo zakonsko rješenje je usvojeno srcem na Vacap grupi Vlade 25. decembra 2025. godine pa je na taj način Vlada odredila subinu više privrednih subjekta.

Dalibor Pelević, izvršni direktor „MSC Montenegro“ – najvećeg brodara na svijetu s hiljadu prodova, naglasio je da ovo zakonsko rješenje dovodi do toga da klijenti mogu poslovati na jedan način u lukama Drač, Ploče, Rijeka, Koper, Solun i ostale u Evropskoj uniji a da na isti način ne mogu obavljati posao preko Slobodne zone Bar

Skupština opštine (SO) Bar je zaključkom s današnje sjednice, koja je sazavana po hitnom postupku, Vladi predložila da bez odlaganja i što prije donese izmjene i dopune Zakona o slobodnim zonama, kako bi se izbjegla velika finansijska šteta po veliki broj privrednih subjekata koji posluju u Slobodnoj zoni luke Bar.

Zaključkom se traži da se izmijene odredbe tog zakona kojima se uređuje sticanje statusa korisnika slobodne zone, na način na koji će se predvidjeti da korisnik slobodne zone može biti i strano pravno lice koje nije registrovano u Crnoj Gori.

Dalje – izmjene odredbi koje propisuju apsolutnu zabranu proizvodnje, obrade, skaldištenja privremenog smještaja, prometa, pretovara i tranzita duvana i duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni, te da se umjesto apsolutne zabrane uvede mogućnost obavljanja ovih djelatnosti uz znatno strože mjere nadzora. Poošternih carinskih procedura i dodatnih bezbjednosnih standarda u skladu s međunarodnom praksom.

Treći zahtjev odnosi se na razmtranje mogućnosti sprovođena posebnih mjera podrška i stimulaije poslovanja u slobodnim zonama, kao i uvođenje odredbi kojima bi se zaštitila stečena prava korsnika slobodnih zona, u skladu s međunarodnom praksom.

Sjednci SO Bar su prisustvovali odbornici vladajuće koalicije (DPS-SD-LP-SDP) dok je iz opozicije učestvovala Smiljana Vukićević iz Ujedinjene Crne Gore a dijelu zasijedanja prisustvovali su i Branimir Lakićević i Lazar Macanović (Nova srpska Demokratija) i Olivera Ćosović (Pokret Evropa sad).

U sali su neko vrijeme bili i prvi čovjek barske opštine Dušan Raičević i potpredsjednici Damir Rašketić i Tanja Spičanović.

Iako im je bio upućen poziv, na sjednici nije bilo predstavnika Ministarsva ekonosmkog razvoja, Ministarstva saobraćaja i Ministarstva finansija.

Na dnevnom redu je bila samo jedna tačna – Informacija o statusu Slobode zone Luke Bar i potencijalnim institucionalnim i ekonomskim posljedicama usvajanja Zakona o slobodnim zonama.

Izvršni direktor AD „Luka Bar“ Ilija Pješčić kazao je da je država najveća konkurencija toj firmi i da će novousvojeni Zakon o slobodnim zonama imati velike negativne efekte, od kojih je primarni gubitak preko 20 partnera iz inostranstva koji svoju robu šalju, pretovaraju i skladište preko barske luke.

„Zakoni ne treba da budu ni stoži ni blaži od regulative Evropkse unije. Posao će preći u Luku Drač. Mi kao privrednici nemamo rješenje za to. U stalnoj smo komunikaciji s Upravom carina, da pokušamo kroz podzakonske akte da omekšamo ovaj zakon, ali ja ne mogu to da obećam danas ovdje“, poručio je.

Država je dovela do toga da se logistički lanac zatvori u jednom dijelu i da tržište Srbije, Bosne, Mađarske i Kosova pređe na druge luke, ocijenio je Pješčić i dodao da je država dovela do toga da se narušava reputacija u sviejtu kad je u pitanju Slobodna zona Luke Bar.

„Nažalost, država u donošenju zakona pravi opet problem da ’Luka Bar’ i Slobodna zona Luke Bar nisu konkurentne. Novi Zakon o slobodnoj zoni je rješenje koje, osim što se zabranjuje tranzit preko Slobodne zone Luke Bar, nameće dodatne obaveze korisnicima Slobodne zone“, poručio je Pješčić koji je na funkciji direktora „Luke Bar“ AD kao vršilac dužnosti.

Deda Đelović, pomoćnik direktora AD „Luka Bar“ napomenuo je da je Slobodna zona nastala 2000. godine i da je ideja bila da se tamo razvijaju trgovačke i proizvodne djelatnosti – uspostavljanje distributivnih centara roba i da doprinos osnovnoj funkciji, odnosno pretovaru.

Kazao je da godinama postoji problem s ovim zakonom i njegovim izmjenama te da zbog toga klijentima nijesu mogli da ponude konkretne benefite i olakšice zbig kojih bi trebali da posluju preko Slobodne zone a ne neke druge luke.

Miroslav Radoman, direktor operative „Port of Adria“, istakao je da iako država želi da na ovaj način riješi problem šverca cigareta „nema legalnijeg posla od onog s kompanijom ‘Philip Morris’“ koja se bavi duvanskom robom.

To su, kako je kazao, kontejneri na relaciji Niš-Bijelo Polje-Bar koji se ne otvaraju i s kojima se ništa ne radi pa je to jedan od najlegalnijih poslova koji se ikad obavljao.

Radoman je istako da zabrana poslovanja toj kompaniji utiče na prihode od četiri do pet miliona godišnje za „Luku Bar“ i „Port of Adria“.

Bojan Čejović, direktor „CMA CGM Montenegro“ – najveći francuski brodar i treći na svijetu – rekao je da posao s kompanijom „Philip Morris“ na godišnjem nivou iznosi oko pet hiljada kontenjera što je oko 60 odsto prometa Crne Gore koja na godišnjem nivou ima oko osam hiljada kontenjera.

S ovim zakonom, koji zabranjuje tranzit, naš klijent „Philip Morris“ je okrenut na druge luke koje su u Evropskoj uniji i koje bez problema mogu da tranzitiraju duvanske proizvode, a u pitanju su milioni eura.

Prestankom tranzita, poručio je, znatno će se umanjiti dolazak brodova i luka Bar će postati napoželjna za brodove jer će se poslati slika nepovoljnog distributerskog pravca, a njima je važno da se bore za svaki posao, u odnosu na poziciju koju luka ima na regionalnoj mapi industrijskih luka.

Čejović je rekao i da će zbog ovog zakona sa četiri broda mjesečno spasti na dva, da će globalne svejtske firme zaobilaziti Bar a to će dalje značiti gori servis za firme u Crnoj Gori – roba će dugo putovati i troškovi će biti veći nego sada.

Ocijenio je da je ovaj zakon „nevjerovatan i devastirajući za industriju“, posebno zbog toga što je „Philip Morris“ najčistiji posao koji je prošao kroz Luku Bar jer svaki brod ima satelitsku pratnju a robi koja je pod video nadzorom 24 časa niko nema pristup

Zaključio je da je ovaj zakon „direktan udar na ekonomiju Crne Gore“.

Dalibor Pelević, izvršni direktor „MSC Montenegro“ – najvećeg brodara na svijetu s hiljadu prodova, naglasio je da ovo zakonsko rješenje dovodi do toga da klijenti mogu poslovati na jedan način u lukama Drač, Ploče, Rijeka, Koper, Solun i ostale u Evropskoj uniji a da na isti način ne mogu obavljati posao preko Slobodne zone Bar.

„Na ovaj način se jasno diskrimiše logistički pravac preko Crne Gore. Ova tema prevazilazi barske okvire, pa čak i crnogorske logističke zajednice. Vvalorizacija tranzitnog saobraćajnog potencijala Crne Gore može biti jedan od pokretača crnogorske ekonomije. Crna Gora treba da radi na povećanju konkurentnosti tog proizvoda, a ne suprotno“, poručio je.

Pelević je kazao i da sistem u kojem oni rade trenutno zapošlajava oko tri hiljade ljudi, odnosno porodica, da firme iz tog sektora doprinose u ukupnim prihodima Opštine Bar oko 20 odsto, duplo više nego one iz ugostiteljstva i turizma.

Naglasio je da Vlada ne ulaže milijarde eura u završetak autoputa ka Srbiji i u rekonstrukciju pruge samo da bi se građani vozili od juga do sjevera, već da Crna Gora psotane logistički pravac centralne Evrope i da s Lukom Bar postanemo konkurentna destinacija u privredi.

„Treba stati na put neznanju i treba znanjem da branimo ekonomski interes zemlje“, zaključio je Pelević.

Aleksandar Mitrović, sekretar u Privrednoj komori, poručio je da ova tema prevazilazi ekonomski značaj Bara, pa i Crne Gore. Upzorio je da će iste cigare, koje su zabranjene u Slobodnoj zoni luke, svakako prolaziti kroz Crnu Goru i ići na granički prijelaz Božaj.

Suština, po njegovim riječima, nije da se ovaj biznis poptuno ukine već u uspostavljanju kontrole, IT sistema i digitalizacije. Istakao da je su oni iz Privredne komore jasno zahtijevali od Vlade da se pokrene izmjena ovog zakona i uskladi s propisima Evropske unije.

„Roba ne smije da čeka. Neophodna je učestalost brodova, a ovako kad izgubite svjetski renomirane brodove, ne može da se živi samo od turizma, Bar i crna Gora mora da se razvija i od ovog posla“, poručio je.

Aleksandar Adamović – menadžer u multinacionalnoj kompaniji „Pacorini“ i izvršni direktor njihovog predstavništva u Crnoj Gori kazao je da je ovaj zakon u suprotnosti s Ustavom, Zakonom o lukama, Zakonom o zaštiti konkurencije, Zakonom o zaštiti privatnosti, Zakonom o obligacionim odnosima, Zakonom o privrednim društvima i Carinskim zakonom.

„Ovim zakonom se gasi lučka djelatnost i svi mi ostajemo bez predmeta poslovanja a to su slobodni tokovi roba. Nova Slobodna zona j ekoncept koji je sušta suprotnost Slobodnoj a u nemogućnosti da se iskontroliše postojeći sistem nameću se pravila koja nigdje u svijetu ne postoje, a sve u nadi da će klijenti i preduzeća nastaviti da rade u takvim uslovima. Konkretno, naš strah je da će zbog ovoga klijenti početi da izbjegavaju ovu luku“, ispričao je.

Istakao je da je Luku Bar teško staviti na mapu svijeta, promijeniti tokove roba iz drugih luka, konkurisati s cijenama i procedurama, a dobro znamo i da kad se jedan pravac izgubi, potrebno je najmanje pet godina da se on vrati.

Andrić: Postoje li skriveni motivi iza usvajanja ovakvog zakona?

Šef odborničkog kluba DPS-a Asim Andrić pitao je predstavnike privrede da li misle da se iza ovog zakona krije nešto veće, pa možda čak i prodaja Luke Bar i namiještaje poslova nekoj drugoj luci. Oni mu nijesu odgovorili.

Andrić je poručio da firme koje legalno posluju imaju njihovu podršku kao i svi građani Bara kojih se ovo tiče.

Odnornica DPS-a Vesna Drašković pitala je zbog čega država naamjerno sabotira sopstevnu ekonomiju i da li se „zbog nezanja usvajaju ovakvi zakoni ili je pak tu uključena loša namjera“.

„Ne dati prostora ljudima koji su u poslu da iskažu svoje mišljenje i ne uvažiti njihove stavove, već tako brzopleto donositi zakone, ne samo da je poražavajuće za njih kao klijente već prvenstveno za opštinu Bar i ekonomiju čitave Crne Gore“, ocijenila je

Milena Vujačić (SD) kazala je da se danas ne govori samo o zakonu već o sudbini Bara i hiljade porodia koje žive od lule, špedicije, trensporta, logistike i pomorstva.

„Kad se zatvori jedan tranzitni pravac, ne gubi samo jedna kompanija posao. Gubi ga vozač kamiona, lučki radnik, agent, špediter, pomorac, ugostitelj, trgovac i svaki građanin Bara čija ekonomija zavisi od života luke“, ocijenila je Vujačić i pitala – ako roba može nesmetano da prolazi kroz Solun, Kopar, Rijeku ili Ploče, zašto ne može kroz Bar?

Zaključila je da je vrijeme da odgovorni pogledaju u oči građanima i objasne zašto uništavaju budućnost Bara, te da je vrijeme da se prestane s ponižavanjem tog grada i njegovih ljudi.

Omer Vukić (SDP) je kazao da nije slučajno to što većine opozicionih odbornika nema u sali pa pretpostavlja da se „iza ovoga krije nešto drugo“. Smatra da je čudno što niko od nadležnih nije došao pa da makar „vještački brani ovaj zakon“.

Potrpedsjednik SO Bar Ammar Borančić (Liberalna partija) poručio je da država ponovo stvara biznis barijeru i da se gura onamo gdje joj nije mjesto pa pravi ogroman problem jer želi da bude glavni regulator svega.

Rekao da je da su mu se proteklih mjeseci žalili građani, vozači kamiona, na koje će nagativno uticati ovaj zakon i da će to biti mala cijena za neku firmu, ali velika za nekoga ko od toga zarađuje.

„Posao koji se radi svugdje u Evropi i svijetu, na svim graničnim prelazima prolazi, ali ne može u Baru. To baca neko svjetlo sumnje i neko je pokušavao da govori da mi branimo šverc cigareta. Kakav šverc cigareta? Govorimo o ’Philip Morris’, firmi koja posluje u cijelom svijetu. Sad treba, kako to i radi Vlada, da zbog kilo mesa koljemo vola. Tako se u Crnoj Gori i rješavaju problemi“, poručio je Borančić i dodao da šverc jeste problem koji je postojao, ali da se time, kao što i treba, bave nadležni pravosudni organi.

Predjsednik SO Bar Branislav Nenezić kazao je da se ovo zakonsko rješenje je usvojeno srcem na Vacap grupi Vlade 25. decembra 2025. godine pa je na taj način Vlada odredila subinu više privrednih subjekta.

On smatra da se ovaj problem ne treba rješavati kroz podzakonske akte jer oni mogu da „našminkaju ono što je već donijeto“ i da bi to bio princip „učini mu ćef ali mu ne završi rabotu“ te da zakon zahtijeva izmjene i dopune.

Nenezić je pitao da li da čekamo ulazak u Evropsku uniju da se ovaj zakon promijeni i šta će do tada uopšte biti s Lukom Bar.

Istakao je da je ovaj zakon suprotan koncesionom ugovoru s „Port of Adria“ i da po tom osnovu ta kompanija može da traži naknadu štete od države i da će Opština Bar izgubiti 650 hiljada eura koje prihoduje od te firme.

Ocijenio je da će zbog ovog zakona biti ogromni gubici za druge državne firme, poput „Monteputa“ a da će manjak u budžetu platiti građani Crne Gore a ne premijer ili ministri.

Nenezić je poručio da neko ovim zakonom želi da posao koji se radi u Crnoj Gori prebaci u Drač, gdje će to biti predstavljeno kao državni projekat, nakon što ta roba kamionima pređe kopneni prelaz, a samo ne smije da ide preko Slobodne zone luke Bar.

Radi se, po njegovim riječima, o političkoj trgovini unutar Vlade i to zakonom koji je suprotan Ustavu i više državnih zakona

„Ovo nije politička priča već potpuno realna ekonomska priča. Ono što predviđa ovaj zakon ne postoji ne samo ni u jednoj zemlji Evropske unije, već svijeta“, rekao je.

Zaključio je da iza inicijativa SO Bar treba da stane cijeli grad a da je nekorektan odnos lokalne opozicije prema privrednim subjektima a on želi da vidi i kako će se kolege poslanici u Skupštini Crne Gore odnositi prema ovom pitanju i svom gradu.

On će, kako je naveo, svoje mogućnosti iskorisiti do maksimuma tako što će u parlamentu tražiti izmjene ovog zakona.