Sporovi s Hrvatskom ne bi smjeli zaustaviti put Crne Gore ka EU

<!—->Odlučnost EU da Crna Gora postane njena nova članica bit će presudna.Sporna pitanja između Crne Gore i Hrvatske neće biti prepreka na našem evropskom putu, ali potrebni su ustupci na obje strane, saglasni su naši sagovornici.

Evrointegracija je od ogromnog značaja za Crnu Goru, region i EU koja ima sopstvene geopolitičke interese, kaže nekadašnji crnogorski ambasador pri Svetoj stolici u Vatikanu Antun Sbutega.

“Za EU je važno da u ovom dramatičnom istorijskom periodu pokaže svoju vitalnost i sposobnost širenja, za susjednu Hrvatsku koja je sa Crnom Gorom partner u NATO-u, istorijski i kulturno povezana. Upravo kada Rusija već petu godinu vodi agresivni rat u Ukrajini na granici Evrope, a hibridni i propagandni rat protiv Evrope, zato Unija mora ubrzano da redefiniše svoju strukturu i izvrši bitne reforme”, kazao je Sbutega.
<!—->

Nekadašnja ambasadorka pri OEBS-u Branka Latinović vjeruje da će Crna Gora i Hrvatska pronaći rješenja za sporna pitanja.

“Iskreno se nadam da će Vlada Hrvatske i sam premijer Andrej Plenković ispoštovati izjavu koju je hrvatska Vlada dala nakon prijema Hrvatske u EU, da Hrvatska neće zaustavljati prijem novih članica. To je dato imajući u vidu iskustvo koje je Hrvatska imala u svom pregovaračkom procesu vezano za pitanja sa Slovenijom oko Piranskog zaliva” navela je Latinović.

Nekadašnji ambasador u Vašingtonu Ivan Vujačić takođe se nada rješenju. 

“Mislim da će Crna Gora naći neko rješenje sa Hrvatskom, jer će i Hrvatska biti pod izvjesnom presijom EU da se nagodi. Tako da očekujem da će u slučaju da EU zaista iskreno želi da primi Crnu Goru doći do nagodbe i da će se Hrvatska nagoditi, jer će Hrvatska ipak poslušati ove ostale zemlje”, navodi on.

Crna Gora i Hrvatska, kao dvije članice EU u budućnosti moraju biti najbliže i upućene jedna na drugu, kaže hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.

“Ne mislim da su tri najvidljivija traženja s hrvatske strane neriješiva, zaista, mislim da ploča, bazen i brod mogu, ako postoji volja, biti riješeni. Ili će barem nešto od toga biti riješeno gotovo preko noći, u jedan dan”, kaže Jakovina.

Antun Sbutega smatra da je jedini realan problem sa Hrvatskom trajno utvrđivanje granice na Prevlaci.

“O tome se pregovara decenijama, a to i nije previše komplikovano, uz obostranu dobru volju. Što se tiče broda Jadran, on zapravo ne treba ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj. Crnu Goru košta, a ne koristi ga, jer ne zna što bi s njim. Hrvatskoj takođe ne treba, jer već ima jedan školski brod koji ne upotrebljava. Kao i kod ostalih navedenih pitanja, radi se o lažnom problemu koji ima samo propagandni značaj na unutrašnjoj političkoj sceni u obje države”, ističe on.

Za problem Prevlake primjer iz novije istorije može biti koristan, smatra Tvrtko Jakovina.

Kaže da je Vlatko Velebit, koji je predvodio delegaciju bivše Jugoslavije kada se povlačila granica sa Italijom, rekao da su najdugotrajniji privremeni sporazumi. 

“I čini mi se da se pitanje granice u ovom trenutku, sigurno do 2028. godine, otvarati neće, a kad ćemo ga i hoćemo li ga uopšte otvarati, to ćemo vidjeti jednom, kao dvije članice EU. I čini mi se da, ako postoji minimalna dobra volja i s jedne i s druge strane, da će Zagreb i Podgorica vrlo veseli zajedno moći gledati prema 2028. godini i pogotovo od 2028. godine nadalje”, rekao je Jakovina.

Branka Latinović vjeruje da je moguće pronaći format da se nastave pregovori ukoliko dvije strane ne postignu dogovor oko markiranja granice.

“Mislim da to ne bi trebalo da bude teško izvodljivo, s obzirom da postoji rješenje koje funkcioniše već godinama, koje je održivo, koje ne stvara probleme u bezbjednosti, održavanju stabilnosti i bezbjednosti za obje strane”, rekla je ona.

Na pitanje da li će EU pomoći ako se Podgorica i Zagreb ne dogovore, Latinović je kazala sama EU nema praksu i ne interveniše u pitanjima koja se smatraju kao isključivo pitanja nacionalnog suvereniteta i nacionalnog prava, a teritorijalna pitanja su jedna od njih.

“Tako da ne treba očekivati da će Evropska komisija, i sama Evropska unija, intervenisati na jedan ili drugi način. Ono što se može očekivati ukoliko ti pregovori zapadnu u teškoće, ukoliko se ne bude vidio neki napredak, to je da Evropska unija nastavi sa odgovarajućim saopštenjima, zaključcima Evropskog savjeta ili svojim odgovarajućim sugestijama da pomogne da se to pitanje riješi”, istakla je Latinović.

Ona je, kaže, tako postupila u slučaju spora između Slovenije i Hrvatske vezano za Piranski zaliv i predložila je arbitražu, što su obje strane prihvatile.

“Međutim, to baš nije, kao što vidimo, bilo neko stresno rješenje i mislim da neće biti potrebe za nekom arbitražom”, rekla je Latinović.

Ivan Vujačić kaže da ne treba zaboraviti da je Hrvatska primila ogromna sredstva od EU, koja sada ističu.

“Tako da, ukoliko Evropska unija i Komisija zalegnu za to, mislim da će Hrvatska nagoditi sa Crnom Gorom u vezi spornih pitanja, ali to ne znači da Crna Gora neće morati da učini izvjesne neke ustupke, makar djelimično, da bi jednostavno to izgledalo malo bolje nego što bi bilo samo hrvatsko odustajanje od tih sporova. Postoji mogućnost, naravno, da se to prebaci na neku arbitražu. Evropska unija će djelovati”, navodi on.

Branka Latinović očekuje da će hrvatski premijer Plenković pokazati da je premijer evropskih kapaciteta i evropskog kova.

“Da će se potruditi da da svoj doprinos u onome što je sada glavni strateški cilj Evropske unije, uključivanje zemalja Zapadnog Balkana, gdje je sada Crna Gora prva na toj listi”, kaže Latinović.

Antun Sbutega je mišljenja da se dio političkih struktura u Crnoj Gori pod spoljnim uticajem Srbije i Rusije trudi da dodatno iritira Hrvatsku kako bi otežao ili čak onemogućio evrointegraciju.