Šta će imunitet onome ko ne trguje funkcijom: Hoće li skupštinari ostati bez “štita” za korupciju?

Vlada predložila da se njenim članovima ukine imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, Milan Knežević (DNP) pita zašto se to ne traži i za parlamentarce

Imunitet za krivična djela korupcije treba da bude sužen ili automatski suspendovan, tvrdi pravnik Miloš Vukčević

Ukidanje imuniteta poslanicima za krivična djela korupcije, tj. preciziranje Ustava u tom dijelu, podržavaju DPS, Demokrate i SD, dok ostali ćute

Imunitet poslanika ne smije biti štit za korupciju, već isključivo mehanizam zaštite njihove funkcije, poručio je advokat Miloš Vukčević, upozoravajući da je ključni problem u priči o tom institutu njegova zloupotreba u praksi.

Vukčević objašnjava da imunitet nije privilegija ličnosti, već model zaštite funkcije da bi parlamentarac mogao slobodno da govori, glasa i politički djeluje, bez straha od politički motivisanog progona.

“To je standard u svim demokratskim sistemima, i prepoznat je i kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava”, kazao je on odgovarajući na pitanje “Informacije CG” o tome da li bi Ustavom trebalo predvidjeti i ukidanje imuniteta poslanicima za krivična djela korupcije.

Sličan predlog odnedavno se nalazi u skupštinskoj proceduri, ali se odnosi na članove Vlade – traži se da im se ukine imuntet za krivična djela protiv službene dužnosti. Zbog toga je lider opozicione Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević uputio pitanje premijeru Milojku Spajiću (Pokret Evropa sad) zašto najavljenim promjenama najvišeg pravnog akta nije predviđeno i ukidanje imuniteta skupštinarima za krivična djela korupcije. Spajić bi na to pitanje trebalo da odgovori na današnjem premijerskom satu u parlamentu.

Vlada je predlog za promjenu Ustava uputila najvišem zakonodavnom domu sredinom aprila. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica (Demokrate) tada je saopštio da se ovim realizuje važna preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), te da su ciljevi rješenja jačanje vladavine prava, unapređenje okvira za prevenciju korupcije, usklađivanje s najvišim međunarodnim standardima i ubrzanje integracija u Evropsku uniju (EU). Istakao je da je akcioni plan za preporuke GRECO jedno od mjerila u poglavlju 23 (pravosuđe i temljna prava) u pregovorima Crne Gore s Briselom.

Ukidanje imuniteta poslanicima za krivična djela korupcije, odnosno preciziranje Ustava u tom dijelu, podržavaju Demokratska partija socijalista (DPS), Demokrate i Socijaldemokrate (SD), dok Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija i Građanski pokret URA nijesu odgovorili na pitanja redakcije o tome da li bi glasali za to rješenje.

Prema Ustavu (član 86), poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije.

“Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine (ukidanje imuniteta), osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora”, piše u najvišem pravnom aktu.

Podsjećajući da važeće ustavno rješenje ne daje apsolutni imunitet – poslanik može krivično odgovarati, uz prethodno odobrenje parlamenta, osim ako je zatečen u izvršenju krivičnog djela, Miloš Vukčević kaže da je ključno pitanje zloupotreba tog mehanizma u praksi.

“Ako parlament koristi imunitet kao političku zaštitu, onda sistem ne funkcioniše”, rekao je on i dodao da zato smatra da rješenje nije nužno potpuno ukidanje imuniteta za krivična djela korupcije, već njegovo precizno ograničavanje.

Sagovornik stoga navodi da treba jasno razdvojiti materijalni imunitet, za govor i glasanje, koji mora ostati apsolutan, i procesni imunitet, koji bi za krivična djela korupcije bio sužen ili automatski suspendovan.

“Takav model postoji u više evropskih država i obezbjeđuje ravnotežu između zaštite funkcije i vladavine prava”, tvrdi Vukčević.

Prema Ustavu (takođe član 86), imunitet, osim poslanika i predsjednik i članovi Vlade, imaju šef države, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda i vrhovni državni tužilac.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović, rekao je “Vijestima” da njegova partija apsolutno podržava da se Ustavom predvidi ukidanje imuniteta parlamentarcima za krivična djela korupcije.

“Smatramo da niko ko obavlja javnu funkciju ne smije biti zaštićen od odgovornosti ukoliko postoji osnov sumnje da je učestvovao u koruptivnim krivičnim djelima. Imunitet ne smije biti štit za kriminal, već isključivo garancija slobode govora i političkog djelovanja poslanika u okviru njihovog mandata”, poručio je on.

Kako dodaje, Demokrate bi podržale takav predlog, jer je borba protiv korupcije jedan od ključnih uslova za izgradnju pravne države, vraćanje povjerenja građana u institucije i ubrzanje evropskog puta Crne Gore.

“Ako tražimo odgovornost od svih drugih, onda političari, a posebno poslanici, moraju biti prvi koji pokazuju da pred zakonom nema privilegovanih”, naveo je Bogdanović, ističući da je njihov stav jasan: potpuna podrška ukidanju imuniteta za krivična djela korupcije, “jer javna funkcija ne smije biti kišobran pred pravdom”.

Poslanica i portparolka DPS-a Sonja Popović, rekla je redakciji da je ta partija uvijek imala principijelan odnos kad je riječ o ukidanju imuniteta poslanicima. Tvrdi da su, za razliku od ostalih, jedini uvijek glasali za ukidanje imuniteta svojim poslanicima, kao i predstavnicima vlasti, i na taj način “doprinosili unapređenju vladavine prava”.

“Vjerujemo da nijedan pojedinac, ukoliko postoji osnovana sumnja da je počinio određeno djelo, pa i od strane ovakvog pravosuđa, čiji smo rad više puta kvalifikovali kao selektivan i politički pristrasan, ne smije biti zaštićen imunitetom, niti da treba da postoje bilo kakvi instrumenti koji sprečavaju sprovođenje procesa u kom bi se utvrdile sve relevantne pravne činjenice”, kazala je Popović.

Kako je dodala, jednako tako, ne vide ništa sporno u predlogu da se ukine imunitet i članovima Vlade za koruptivna krivična djela.

Od promjene vlasti 2020. godine, Skupština je u nekoliko navrata ukidala imunitet opozicionim poslanicima. U novembru 2021. imunitet je ukinut tadašnjem poslaniku DPS-a Petru Ivanoviću, kom se sudi zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u aferi “Abu Dabi fond”.

U aferi “Stanovi”, 2023. je bez imuniteta ostalo pet poslanika DPS-a i SD-a zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja.

S druge strane, Skupština nije odlučivala o imunitetu poslanika NSD-a Milana Lekića i bivšeg predstavnika te partije Marka Kovačevića. U Lekićevom slučaju, Administrativni odbor predložio je ukidanje imuniteta, ali predlog nije došao do plenuma, dok u slučaju Kovačevića zahtjev tužilaštva nije ni stavljen na dnevni red odbora.

Više tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora da ukine imunitet Kovačeviću zbog spornog dijela njegovog govora u junu 2024. na Grahovcu. Kovačević je tada kazao da će “s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima”.

Više tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu protiv Kovačevića, pa je slučaj prešao u ruke Suda za prekršaje u Nikšiću.

S druge strane, Osnovni sud u Pljevljima tražio je ukidanje poslaničkog imuniteta Lekiću kako bi moglo da se nastavi njegovo (Lekićevo) krivično gonjenje zbog udesa koji je u oktobru 2024. izazvao u pijanom stanju.

Navodeći da je imunitet poslanika uređen Ustavom, poslanik SD-a Nikola Zirojević kaže da je njegovo shvatanje odredbi člana 86 takvo da parlamentarci nijesu zaštićeni kad su u pitanju krivična djela korupcije.

Svakako, kako dodaje, ako je ovu tematiku potrebno preciznije definisati, smatra da bi trebalo, jer cijeni da je suština poslaničkog imuniteta druge prirode, da zaštiti njihovu slobodnu riječ i da ih zaštiti u profesionalnom obavljanju poslaničke funkcije, a ne da im omogući da krše zakone bez odgovornosti.

Krivična djela korupcije, u Crnoj Gori su definisana kroz više odredbi Krivičnog zakonika, uključujući primanje i davanje mita (čl. 423 i 424), trgovinu uticajem (čl. 422) i zloupotrebu službenog položaja (čl. 416).

Za najteža korupcionaška djela, poput primanja mita i zloupotrebe službenog položaja, Krivični zakonik predviđa kazne do 15 godina zatvora, dok se za lakše oblike izriču kazne od tri mjeseca do pet godina.

Zakonom o sprečavanju korupcije, korupcija je definisana kao “svaka zloupotreba službenog, poslovnog, odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog”.

Na upit da li ima političke volje da se Ustavom predvidi ukidanje imuniteta poslanicima za krivična djela korupcije, Miloš Vukčević odgovara da je, realno posmatrano, politička volja ograničena.

Razlog je, kaže, jednostavan: svaka vlast, bez obzira na politički predznak, nerado odustaje od mehanizama koji joj mogu pružiti određeni stepen zaštite.

“U tom smislu, izmjene koje zadiru u imunitet poslanika spadaju u najosjetljivija ustavna pitanja”, dodao je sagovornik.

S druge strane, navodi on, pritisak međunarodne zajednice, posebno u kontekstu pregovaračkih poglavlja koje se odnose na vladavinu prava, 23 i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), kao i rastuća potreba za jačanjem povjerenja javnosti u institucije, mogu biti ključni pokretači promjena.

“Ako se reforma bude predstavljala kao dio šire borbe protiv korupcije, a ne kao politički obračun, postoji prostor da dobije potrebnu podršku – ali uz široki konsenzus, koji u ovom trenutku nije izvjestan”, zaključio je Vukčević.