Starmer pred sudom birača

Težak poraz laburista mogao bi pokrenuti pobunu protiv premijera, dok uspon Reform UK, Zelenih i nacionalista nagovještava kraj stare britanske dvopartijske politike

Britanski birači će danas izaći na izbore koji bi mogli ubrzati kraj problematičnog mandata premijera Kira Starmera i potvrditi da je sve podjeljenije Ujedinjeno Kraljevstvo ušlo u eru neuredne višestranačke politike.

Očekuje se da će Starmerova Laburistička partija lijevog centra pretrpjeti težak udarac na izborima za lokalne vlasti širom Engleske, kao i za poluautonomne parlamente u Škotskoj i Velsu.

Pošto je popularnost premijera na niskom nivou zbog slabe ekonomije i stalnih sumnji u njegovu sposobnost rasuđivanja, suparničke partije predstavljaju današnje glasanje kao referendum o Starmeru i njegovoj dvogodišnjoj vladi. “Glasajte za Reformu, smijenite Starmera” slogan je kampanje krajnje desničarske partije Reform UK.

Naredni parlamentarni izbori ne moraju biti održani prije 2029. godine, ali bi težak poraz mogao podstaći nemirnu Laburističku partiju na pobunu protiv nepopularnog lidera, navodi agencija Asošiejtid pres (AP).

Manje od dvije godine nakon što je ostvario ubjedljivu izbornu pobjedu, “Kir Starmer je postao kanal kroz koji se izražavaju razočaranje i gubitak iluzija građana”, rekao je Luk Tril iz agencije za istraživanje javnog mnjenja More in Common.

Bivši advokat za ljudska prava, potom državni tužilac za Englesku i Vels između 2008. i 2013, Starmer (63) je u julu 2024. postao prvi laburistički premijer od 2010. godine. Njegova popularnost se strmoglavila nakon niza pogrešnih poteza.

Vlada teško uspijeva da ostvari obećani ekonomski rast, obnovi posrnule javne službe i ublaži troškove života. Te zadatke je dodatno otežao američko-izraelski rat sa Iranom, zbog kojeg je zagušen transport nafte kroz Hormuški moreuz.

Premijera je dodatno oslabila njegova katastrofalna odluka da za britanskog ambasadora u Vašingtonu imenuje Pitera Mendelsona, kompromitovanog prijatelja pokojnog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.

Prema prognozama, laburisti će izgubiti znatno više od polovine od 2.500 mjesta koja brane u engleskim lokalnim vijećima. Očekuje se da će glasove gubiti u korist partija i ljevice i desnice, naročito u korist Zelene partije u Londonu i Reform UK u radničkim, nekadašnjim laburističkim uporištima na sjeveru Engleske.

“Ovi izbori su vrlo, vrlo opasan trenutak za Kira Starmera”, rekao je Toni Travers, profesor na Odsjeku za javnu upravu Londonske škole ekonomije. Dodao je da, poslije niza zaokreta u politici i u ekonomiji u kojoj “nema mnogo novca za bilo šta… njegovi protivnici zauzimaju položaje”.

Starmer je već preživio jednu krizu u februaru, kada su ga pojedini laburistički poslanici, uključujući lidera partije u Škotskoj, pozvali da podnese ostavku zbog imenovanja Mendelsona.

Vlada teško uspijeva da ostvari obećani ekonomski rast, obnovi posrnule javne službe i ublaži troškove života. Premijera je dodatno oslabila katastrofalna odluka da za ambasadora u Vašingtonu imenuje Pitera Mendelsona

AP navodi da bi težak izborni poraz mogao dovesti do brzog pokušaja smjene Starmera na čelu partije od nekog istaknutog rivala, poput ministra zdravlja Vesa Stritinga, bivše zamjenice premijera Anđele Rajner ili gradonačelnika Velikog Mančestera Endija Bernama. Svaki izazivač morao bi da obezbijedi podršku 80 poslanika, odnosno petine poslaničkog kluba partije u Donjem domu, kako bi pokrenuo nadmetanje za lidera. U Bernamovom slučaju, morao bi najprije da bude izabran u parlament prije nego što bi mogao da preuzme vođstvo partije.

Druga mogućnost je, kako piše AP, da se Starmer suoči s pritiskom partije da odredi rok za odlazak, nakon uredno sprovedenog izbora novog lidera.

“Njegovi poslanici nisu sigurni da li je sada pravi trenutak da ga smijene”, rekao je Tim Bejl, profesor politike na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu. “Zato bi izvršenje presude moglo biti odloženo.”

Ali, dodao je Bejl, “pitanje je kada će otići, a ne da li će otići”.

Gubici laburista su decenijama bili dobra vijest za njihovog glavnog rivala, Konzervativnu partiju desnog centra. Konzervativce, međutim, opterećuje narušen ugled poslije 14 turbulentnih godina na vlasti, okončanih 2024. godine. Očekuje se da najveću korist iz ovih izbora izvuku Reform UK predvođen Najdželom Faražom, Zeleni, koji naginju ljevici, te velške i škotske nacionalističke partije.

Protivnici su pojačali pritisak na Reform UK i Zelene, nastojeći da zaustave njihov uspon. Faraž se suočava s pitanjima zbog donacije od pet miliona funti, odnosno 6,8 miliona dolara, koju je 2024. prihvatio od milijardera iz svijeta kriptovaluta, ali je nije prijavio. On tvrdi da je riječ o ličnom poklonu.

Zeleni, koji pod liderom Zakom Polanskim, samoproglašenim “eko-populistom”, ističu svoj propalestinski kredibilitet, isključili su nekoliko kandidata zbog antisemitskih objava na društvenim mrežama.

Travers je ocijenio da Britanija prelazi iz “dvoipostranačkog sistema” – u kojem su Liberalne demokrate obično bile treća partija – “u nešto što više liči na petostranački sistem”.

To je odlična vijest za Rina ap Jorverta, lidera Plaid Cymru, odnosno Partije Velsa, koji ima velike izglede da predvodi poluautonomnu vladu te zemlje.

“Stara politika je prošlost”, rekao je. “Laburisti neće pobijediti na ovim izborima.”

Laburisti već čitav vijek dominiraju velškom politikom i na vlasti su u Kardifu otkako je 1999. uspostavljena vlada Velsa. Ankete pokazuju da bi laburisti mogli pasti na treće mjesto, iza Plaid Cymrua i Reform UK, koji vode tijesnu trku.

AP piše da bi pobjeda Plaid Cymrua značila da tri od četiri dijela Ujedinjenog Kraljevstva imaju lidere koji zagovaraju nezavisnost. Vladu Sjeverne Irske predvodi irska nacionalistička partija Šin Fejn, u aranžmanu podjele vlasti sa probritanskom Demokratskom unionističkom partijom.

Škotska nacionalna partija, koja je na vlasti u Edinburgu od 2007. godine, poručuje da će tražiti novi referendum o nezavisnosti ako danas osvoji većinu. Škotski birači su na referendumu 2014. odbacili izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Plaid Cymru navodi da glasanje o otcjepljenju nije na dnevnom redu u narednih nekoliko godina, iako nezavisnost ostaje krajnji cilj partije. Kratkoročno, želi veća ovlašćenja za ubiranje poreza i veću kontrolu nad načinom trošenja novca.

“Britaniji je potreban temeljni redizajn”, rekao je ap Jorvert. “Ovo je neravnopravna unija.”