Stati na kraj „oranju” mora zbog profita: Predsjednik Udruženja kapetana upozorio da je stanje neodrživo i opasno

Ivica Fažo kaže da je ponašanje brojnih voditelja manjih brzih plovila i glisera koji pružaju taxi-boat i izletničke usluge turistima neprihvatljivo i da je nasušno potrebna Studija održivosti, ne samo za kruzere nego i za brze brodice

Predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora, kapetan duge plovidbe Ivica Fažo pozvao je na izradu Studije održivosti pomorskog saobraćaja u zalivu Boke Kotorske i upozorio da je aktuelno stanje neprihvatljivo, kako sa stanovišta pomorske sigurnosti, tako i sa ekološkog, ali i stanovišta očuvanja elementarnog kvaliteta života žitelja zaliva.

Udruženje ribara i poštovalaca tradicionalnog ribanja već neko vrijeme upozorava da je stanje u Bokokotorskom zalivu dostiglo tačku u kojoj su ugroženi i bezbjednost na moru i opstanak tradicionalnog ribarstva. Oni su pozdravili aktivnosti Ministarstva pomorstva i svih službi za kontrolu saobraćaja na moru, ali i upozorili da će bez odlučnijih sistemskih mjera, rezultati tih aktivnosti ipak biti ograničeni.

Fažo se slaže da je stanje na moru u zalivu, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, postalo neodrživo i opasno, posebno zbog ponašanja brojnih voditelja manjih brzih plovila i glisera koji pružaju taxi-boat i izletničke usluge turistima.

“Što imamo danas? “Oranje” zalivom gdje je profit jedino mjerilo uspjeha. A za taj profit treba “trčati” što brže po zalivu. Zašto je izuzetno opasna “taksi” konkurencija koja nas je preplavila, prvo na kopnu, a sada i na moru!? Plovila u zalivu je sve više, brze brodice, odnosno gliseri, se nekontrolisano množe. To je već uveliko postalo neodrživo, gdje je granica? Naša Boka je suviše mala za ovakav jedan vid samouništenja”, poručio je kapetan Fažo u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Udruženja kapetana.

On je odao priznanje skiperima koji se drže propisanih pravila, “koji gledaju ispred sebe, poštuju COLREG, ne prekrcavaju svoja plovila, imaju AIS i upaljena navigaciona svjetla, paze na ronioce i prije svega spasavaju ljudske živote na moru.”

Fažo je istako da je takvih pojedinaca mnogo i oni su svijetla strana, ali je veliki broj i onih drugih koji se krajnje neodgovorno ponašaju, ugrožavajući druge na moru.

“Bio sam baš nedavno na jednoj takvoj ponti ispred Svetog Matije u Dobroti da provedem miran dan sa svojom familijom. Međutim, bio sam svjedok brojnih glisera koji ovuda prolaze jedan za drugim, non-stop, poneki sredinom zaliva, a poneki par metara od plažnih plutača. Brzina nije prilagođena uslovima na moru i to je korijen svih problema. Tako je i kroz Verige, na Opatovo, uz Krašiće, pored Kumbora, pa sve dalje na otvoreno more… U svoj toj brzini, skiper takvog glisera ponekad neće moći primijetiti i pored svoje dobre volje: ronioca pod vodom, odnosno njegovu plutaču; morsku kornjaču koja je izronila da udahne vazduh; nečiju ribarsku mrežu koja hrani nečiju familiju, turistu ili dijete koje je morska struja odnijela u dubinu. A riba se povlači i traži svoj mir, kojeg je u podmorju Boke Kotorske sve manje”, konstatovao je Fažo.

On je poručio da je aktuelna situacija na moru u Boki odnosno “morskom bulevaru Kotor-Plava špilja”, vrlo slična gužvama i neopreznoj vožnji velikim brzinama automobila na putnom bulevaru Tivat-Jaz.

“I vozači i skiperi naprosto moraju shvatiti da mala brzina znači malu štetu, a velika brzina znači veliku štetu. A što kada se šteta desi? Tada je kasno… tada “izvini” ne znači puno, a izgubljen život se ne može vratiti”, naveo je Fažo ističući da nam je “nasušno potrebna Studija održivosti našeg zaliva, ne samo za kruzere nego i za brze brodice”.

Iako je Ministarstvo pomorstva donošenjem novog Zakona o sigurnosti plovidbe i Pravilnika o sigurnosti plovidbe, izvještavanju i upravljanju plovidbom znatno pooštrilo mjere za organizaciju plovidbe Bokom, kao i sankcije za njihove prekršioce, te intenziviralo kontrole na moru, to još nije riješilo probleme sa pravim divljanjem po zalivu prvenstveno nekih od vlasnika i skipera taxi-boat i izletničkih glisera. Po aktuelnim propisima maksimalna brzina plovidbe na udaljenosti do 300 metara od obale ograničena je na šest čvorova, dok je izvan tog pojasa dozvoljeno do 10 čvorova. U centralnim djelovima Boke Kotorske definisani su koridori za bržu vožnju glisera i plovila brzinom do 18 čvorova, kako bi se spriječilo ugrožavanje kupača, ali tu koridori ne važe u Kumborskom i tjesnacu Verige, odnosno u akvatorijumu ispred Perasta i u blizini peraških ostrva. Uprkos tome, brojni gliseraši i dalje svakodnevno kroz ove djelove akvatorijuma, a posebno Verige i Kumborski tjesnac, i dalje “prolijeću” brzinama višestruko većim od maksimalno dozvoljenih šest čvorova, a sve mjere Ministarstva pomorstva ih do sada nisu u tome obuzdale.

“Mislimo na naše potomke, u suprotnom izgubićemo ribarstvo, a dobiti morsku Formulu 1 u Boki Kotorskoj. Svi zajedno moramo da učimo, naučimo i zaštitimo svoj narod koji živi na moru i od mora.”- zaključio je on.