Suđenje Maduru i njegovoj supruzi počeće 1. juna 2027. godine

Američki komandosi zarobili su Nikolasa Madura (63) i Siliju Flores (69) u njihovoj strogo čuvanoj kući u Karakasu, glavnom gradu Venecuele, tokom noćne vojne operacije 3. januara, koju je naredio predsjednik SAD Donald Tramp

Svrgnutom predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru i njegovoj supruzi Siliji Flores suđenje po američkim optužbama za trgovinu drogom počeće 1. juna 2027. godine, saopštio je danas sudija, prenosi novinska agencija Rojters.

Maduro je nosio bež zatvorsku uniformu dok su ga američki maršali uvodili u sudnicu na Menhetnu, na ročište pred sudijom američkog Okružnog suda Alvinom Helerstinom, u jednom od najznačajnijih krivičnih postupaka u novijoj istoriji jedinjenih Američkih Država (SAD).

Američki komandosi zarobili su Madura (63) i Flores (69) u njihovoj strogo čuvanoj kući u Karakasu, glavnom gradu Venecuele, tokom noćne vojne operacije 3. januara, koju je naredio predsjednik SAD Donald Tramp.

Prebačeni su u Njujork, gdje su ranije optuženi da su koristili svoje rukovodeće položaje u Venecueli, naftom bogatoj južnoameričkoj državi, kako bi omogućili isporuke kokaina. Izjasnili su se da nijesu krivi.

Advokat odbrane Bari Polak rekao je danas da će tražiti odbacivanje postupka na osnovu tvrdnje da Maduro, kao šef suverene države, treba da uživa imunitet od krivičnog gonjenja.

U sudskom podnesku dostavljenom u utorak uveče, tužioci iz kancelarije američkog tužioca na Menhetnu i Madurovi advokati predložili su da suđenje počne u junu 2027. godine. Konačni raspored određuje Helerstin, a obje strane navele su da bi mogle da zatraže izmjene.

Maduro se suočava sa četiri optužbe za teška krivična djela, uključujući zavjeru u vezi sa narkoterorizmom i zavjeru radi uvoza kokaina. Ukoliko bude osuđen, mogla bi mu biti izrečena doživotna kazna zatvora.

Prije početka suđenja, očekuje se da Maduro podnese pravne zahtjeve za odbacivanje postupka. Helerstin je danas zakazao ročište za 17. novembar, na kojem će biti razmatrani argumenti u vezi sa tim zahtjevima.

Tokom Madurovog prvog pojavljivanja pred sudom 5. januara, Polak je nagovijestio da bi mogao da ospori optužnicu i na osnovu tvrdnje da Madurovo zarobljavanje možda nije bilo zakonito.

Maduro, socijalista koji je imao neprijateljski odnos sa SAD dok je predvodio Venecuelu od 2013. godine do zarobljavanja, nazvao je sebe "ratnim zarobljenikom" tokom pojavljivanja pred sudom 5. januara. On već dugo optužuje SAD da nastoje da ga svrgnu kako bi stekle veću kontrolu nad ogromnim naftnim rezervama Venecuele, članice OPEK-a.

SAD su nazivale Madura korumpiranim diktatorom čije je loše upravljanje ekonomijom dovelo do ekonomskog sloma, a optuživale su ga i za namještanje predsjedničkih izbora 2018. i 2024. godine. SAD su 2019. prestale da ga priznaju kao legitimnog predsjednika Venecuele.

U savjetodavnom mišljenju uoči januarske operacije, Kancelarija za pravne savjete američkog Ministarstva pravde navela je da bi bilo zakonito da Tramp jednostrano naredi operaciju, jer je služila važnom nacionalnom interesu i nije dostigla nivo rata za koji bi bilo potrebno odobrenje Kongresa.

U podnesku od utorka, advokati obje strane naveli su da bi Maduro mogao da podnese drugi krug pravnih zahtjeva do 11. januara 2027. godine, nakon što tužioci odbrani predaju na uvid sve povjerljive dokaze.

Maduro se posljednji put pojavio pred sudom 26. marta, na ročištu povodom zabrane američke vlade da vlasti Venecuele plaćaju njegove advokatske troškove. Spor je riješen mjesec kasnije, kada je američka vlada pristala da izmijeni finansijske sankcije Venecueli kako bi njenoj vladi omogućila plaćanje tih troškova.

Venecuelom od Madurovog zarobljavanja upravlja njegova bivša potpredsjednica Delsi Rodrigez, koja je uspostavila bliže odnose sa Trampovom administracijom.

SAD su ublažile sankcije naftnoj industriji Venecuele, dok su strane kompanije proširile naftne i gasne projekte u toj zemlji.