Suša pritiska evropske nuklearke

Rekordno nizak nivo Dunava primorao Mađarsku na vanredne mjere, dok je Rumunija ugasila posljednji aktivni reaktor

Rekordno nizak nivo rijeka doveo je Mađarsku u situaciju da se bori kako bi održala rad svoje nuklearne elektrane, dok je Rumunija bila primorana da ugasi svoj posljednji aktivni reaktor, što otvara pitanje kako nuklearnu energiju prilagoditi sve ekstremnijoj klimi.

Oslanjanje na riječnu vodu za hlađenje nuklearnih reaktora odavno predstavlja problem i više puta je dovodilo do smanjenja proizvodnje električne energije tokom ljetnjih mjeseci, naročito u Francuskoj, koja više od bilo koje druge zemlje zavisi od nuklearne energije.

Međutim, razmjere ovogodišnje suše i vrućina u Evropi, kontinentu koji se zagrijava brže od svih ostalih, dale su dodatnu hitnost raspravi o prilagođavanju.

Mađarska je ranije ovog mjeseca bila primorana da smanji proizvodnju svoje nuklearne elektrane Paks, snage dva gigavata, na nešto više od 10 odsto, jedva izbjegavši potpuno gašenje prvi put u 44 godine. Elektrana sada radi sa 25 odsto kapaciteta.

Rumunska državna kompanija Nuclearelectrica u četvrtak je ugasila posljednji reaktor koji je bio u funkciji, nakon što pokušaji da se dodatna količina vode za hlađenje preusmjeri prema elektrani nijesu bili dovoljni.

Nuklearne elektrane imaju prednost jer proizvode stabilnu električnu energiju bez emisija ugljen-dioksida, što znači da imaju važnu ulogu u smanjenju upotrebe fosilnih goriva i borbi protiv klimatskih promjena.

I Rumunija i Mađarska posvećene su proširenju proizvodnje nuklearne energije kao obilnog domaćeg izvora struje, ali to podrazumijeva pronalaženje načina za hlađenje reaktora koji će manje zavisiti od nivoa rijeka.

Dijana Irge-Vorsac, profesorka na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču, rekla je za Rojters da naučni modeli pokazuju da će centralna i istočna Evropa postajati sve suvlje područje.

“To nije samo posljedica manje količine padavina, već i činjenice da su se vlaga u zemljištu i nivoi podzemnih voda smanjivali tokom posljednjih godina, dok manje padavina i češći toplotni talasi dodatno isušuju tlo”, rekla je.

Na prošlogodišnjoj konferenciji Mađarskog hidrološkog društva, stručnjaci za vode već su upozorili da bi “obrasci protoka mogli postati ekstremniji i nestabilniji” na Dunavu, jednoj od najdužih evropskih rijeka.

Vlade sada pod pritiskom traže rješenja, pošto su vanredna smanjenja proizvodnje u mađarskim i rumunskim nuklearnim elektranama natjerala vlasti da pozovu kompanije i domaćinstva da smanje potrošnju struje.

Među predloženim mjerama, mađarski premijer Peter Mađar rekao je u srijedu da će njegova vlada izgraditi takozvani prag u riječnom koritu – potopljenu strukturu nalik brani – kako bi podigla nivo vode. Takođe, dvije barže juče su potopljene kako bi se nivo vode dodatno podigao i pokušalo spriječiti gašenje elektrane, jer se očekuje da će vodostaj narednih dana dodatno opasti.

Zemlja takođe preispituje projekte za planirano proširenje nuklearne elektrane Paks 2, koji se za hlađenje oslanjaju na Dunav. Bivša vlada Viktora Orbana izabrala je 2014. godine ruski Rosatom za izvođenje radova bez tendera.

Rumunska kompanija Nuclearelectrica upravlja sa dva reaktora snage po 706 megavata, koji zajedno proizvode petinu električne energije u zemlji. Koriste kanadsku CANDU tehnologiju, koja se oslanja na tešku vodu, u kojoj je vodonik zamijenjen težim izotopom, kako bi se usporili neutroni.

Četiri reaktora u mađarskoj elektrani Paks, koji proizvode oko polovinu električne energije u zemlji, ruske su proizvodnje i pripadaju tipu reaktora sa vodom pod pritiskom.

Obje tehnologije koriste vodu iz Dunava za hlađenje, nakon čega se voda vraća u rijeku.

Nasuprot tome, nuklearne elektrane u Češkoj i Slovačkoj koriste vlažne rashladne tornjeve, kojima je potrebno manje vode, dok se para nastala tokom procesa ispušta u atmosferu.

Naučnici su predložili i mogućnost hibridnog hlađenja, kojim bi se riječno hlađenje dopunjavalo rashladnim tornjevima.

Atila Asodi, profesor i stručnjak za nuklearnu energiju na Budimpeštanskom univerzitetu za tehnologiju i ekonomiju, rekao je, međutim, da vjerovatno ne bi bilo ekonomski opravdano naknadno ugraditi rashladni toranj na postojeće reaktore elektrane Paks.

“Ne mislim da bi za preostalih nešto više od 20 godina, koliko elektrana Paks 1 još treba da radi, bilo ekonomično instalirati veliki rashladni toranj”, rekao je Asodi za Rojters. “Nova procjena dostupnih metoda hlađenja na toj lokaciji svakako je neophodna”.

U susjednoj Rumuniji jedina nuklearna elektrana u zemlji nalazi se uz riječni rukavac koji se zove Stari Dunav, a koji se ukršta sa drugim rukavcem, Balom.

Vlada je 2024. godine odobrila projekat vrijedan 1,02 milijarde leja, odnosno oko 225 miliona dolara, kojim bi se podiglo riječno korito rukavca Bala kako bi se bolje upravljalo protokom vode.

Predloženo rješenje uključuje pomjeranje mjesta na kojem se rukavci ukrštaju uzvodno, kao i podizanje praga riječnog korita na dubljem rukavcu Bala.

Projekat kasni, a vlada nije saopštila kada bi mogao biti završen.

Na pitanje o tome kako nizak nivo Dunava utiče na planove za izgradnju još dva reaktora, Nuclearelectrica je za Reuters navela da studije pokazuju da bi projekat na rukavcu Bala omogućio da sva četiri reaktora rade punim kapacitetom.

Eugenija Gusilov, direktorka analitičkog centra Romania Energy Center, saglasila se da je to izvodljivo, dodajući da bi prije početka radova trebalo razmotriti i alternativne metode hlađenja.

“Izgradnja blokova 3 i 4 i dalje ima smisla ako se izvedu neophodni hidrotehnički radovi”, rekla je.