Vijesti NOVO

Švajcarska otvara tajne arhive o doktoru Mengeleu, ‘Anđelu smrti’ iz Aušvica

· 14:51 · admin · 0 pregleda · 0 komentara
7 min citanja
Jozef Mengele

Ullstein Bild / Getty

Ali, kako je Mengele povezan sa Švajcarskom?

Iako je 1949. pobegao iz Evrope, Mengele je sa sinom Rolfom 1956. išao na skijanje na Švajcarske Alpe.

Taj podatak je poznat od 1980-ih.

Prema zvaničnim informacijama, posle toga je do smrti živeo u Južnoj Americi.

Ali, švajcarska istoričarka Regula Bošler uvek se pitala da li se Mengele vraćao u Evropu, posebno pošto je izdata međunarodna poternica za njegovo hapšenje 1959.

Bošler je istraživala moguću ulogu Švajcarske kao tranzitne zemlje za beg nacista posle rata, a otkrila je da je u junu 1961. austrijska obaveštajna služba upozorila Švajcarsku da Mengele putuje sa lažnim dokumentima i da bi mogao da se nalazi Švajcarskoj.

U međuvremenu je njegova supruga iznajmila stan u Cirihu i zatražila stalno prebivalište u tom gradu.

„Čini se da imamo dokaze da je Mengele planirao put u Evropu 1959.

„Zašto bi gospođa Mengele iznajmila stan u Cirihu?", kaže Regula Bošler za BBC.

Apartman je bio smešten u skromnom predgrađu, iako je porodica Mengele imala novca i za mnogo luksuzniji smeštaj.

Ali, iznajmljeni stan bio je blizu međunarodnog aerodroma.

Bošler je imala uvid u dokumente policije u Cirihu, koji dokazuju da je 1961. stan stavljen pod prismotru, a policija je zabeležila da je gospođa Mengele čak vozila njen folksvagen u pratnji neimenovanog muškarca.

Da li je to bio njen suprug?

Mengele sa Ričardom Baerom (levo) i Rudolfom Hesom (desno) 1944. godine

Universal History Archive

Tada su iz Federalne obavštajne službe konačno promenili stav, iako su u saopštenju izdatom u maju naveli da će otvaranje arhiva potrajati.

„Tražilac će dobiti pristup podacima, ali još treba definisati pod kojim uslovima", navode.

Ipak, nisu svi ubeđeni da će arhivska građa otkriti previše o Mengeleu.

Saša Zala, predsednik Švajcarskog društva istoričara, „apsolutno je siguran da tamo nema ničeg važnog o Mengeleu", ali veruje da može biti poveznica za stranim doušnicima ili stranim obaveštajnim službama.

Do kraja 1950-ih, izraelski Mosad je aktivno pratio nacističke begunce i ratne zločince, a Zala veruje da su zbog toga bili u kontaktu sa kolegama iz Švajcarske.

To bi mogao da bude razlog zašto švajcarske vlasti nisu želele da otkrivaju dokumente, u kojima često mogu da budu osetljive informacije o stranim službama.

Ali, da li je jednostavno pominjanje Mosada u kontekstu njegovog čuvenog lova na naciste od pre 70 godina zaista toliko osetljivo?

„To pokazuje svu glupost procesa deklasifikacije bez znanja istorije.

„Ovako administracija podstiče teorije zavere", smatra Zala.

Drugi istoričari, poput Jakoba Tanera, smatraju da insistiranje na poverljivosti dokumenata više govori o Švajcarskoj, nego što će oni moći da otkriju o Mengeleu.

„To je sučeljavanje nacionalne bezbednosti i istorijske transparentnosti, a prvo uvek odnosi prevagu u Švajcarskoj", kaže Taner.

Istoričar Gerard Vetštajn uspeo je da žalbom natera Švajcarski federalni arhiv (na slici iza njega) da pristane da otpečati arhive

BBC
Istoričar Gerard Vetštajn uspeo je da žalbom natera Švajcarski federalni arhiv (na slici iza njega) da pristane da otpečati arhive

Taner je bio član komisije Bergijer tokom 1990-ih, koja je istraživala odnose Švajcarske, neutralne države tokom Drugog svetskog rata, sa nacističkom Nemačkom, a posebno ulogu švajcarskih banaka.

Poznata mu je osetljivost tog pitanja u Švajcarskoj i sramote ove zemlje zbog uloge u Drugom svetskom ratu, kada su jevrejske izbeglice vraćane sa švajcarske granice, dok su banke iz te zemlje zadržavale novac jevrejskih porodica koje su umirale u nemačkim logorima.

„Problem je kada jedna demokratska zemlja i dalje drži ove dokumente zapečaćenim", ocenjuje Taner.

Istoričar veruje da postoji verovatnoća da je Mengele 1961. bio u Švajcarskoj.

Ozloglašeni nacista Adolf Ajhman je uhapšen u Argentini 1960. u akciji Mosada, a postoje podaci da su drugi nacistički zločinci koji su živeli u Južnoj Americi verovali da su tamo pod prevelikim rizikom, dok bi u Evropi, gde su imali rođake i prijatelje, bili bezbedniji.

Taner navodi primer naciste Voltera Raufa, koji je posle rata izbegao u Čile, ali je provodio vreme u Nemačkoj 1960.

Jedan istoričar iz komisije Bergijer dobio je dozvolu 1999. da nakratko pregleda dokumente o Mengeleu, ali je zaključio da na osnovu njih nije moguće ni dokazati, ni odbaciti verovanje da je boravio na teritoriji Švajcarske.

Ali, mogao je da pročita samo nekoliko redova od ukupno 24 toma, koliko ima celokupni izveštaj o ratu u toj arhivi.

Dokumenti su kasnije ponovo zapečaćeni, a taj stručnjak je umro pre sedam godina.

Sada nije poznato kada će ponovo postati dostupni, a navodi Federalne obaveštajne službe o „uslovima i zahtevima" za to Vetstajnu deluju zloslutno.

„Plašim se da ćemo dobiti dokument u kojem je više toga sakriveno, nego otkriveno", kaže istoričar.

Bošler takođe sumnja da će podaci biti cenzurisani.

„Ne verujem im uopšte. Plašim se da će izgledati kao Epstinova dokumenta.

„Zašto su ovi dokumenti o Mengeleu zapečaćeni toliko dugo?", postavlja retoričko pitanje istoričarka.

Mengele je decenijama misteriozna ličnost, oko koje kruže mnoge glasine i teorije zavere.

Nikada nije uhapšen, ni osuđen za strašne zločine.

Kada je umro 1979. u Brazilu, sahranjen je pod lažnim imenom.

Ali, glasine nastavljaju da kruže.

Ekshumiran je 1985. i tek je 1992. utvrđeno DNK testom da je telo njegovo.

Da li je ikada bio u Švajcarskoj?

Da li ga švajcarske vlasti jednostavno nisu primetile?

Ili su zažmurile na jedno oko na njegovo prisustvo, koje bi moglo da donese sramotu zemlji i neženjenu pažnju, ukoliko bi tamo bio uhapšen?

I da li je i to, kao i mnogo toga povezano sa Mengeleom, samo trač?

„Možda nikada nećemo saznati istinu", kaže Vetstajn.

„Nikada nećemo znati da li je bio ovde ili ne… ali možda ćemo makar imati jasniju sliku", zaključuje istoričar.

Pogledajte priču Olega Mandića, koji je kao dečak preživeo boravak u Aušvicu:

https://www.youtube.com/watch?v=grKnpQTNKMM

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

You may also be interested in

!function(s,e,n,c,r){if(r=s._ns_bbcws=s._ns_bbcws||r,s[r]||(s[r+”_d”]=s[r+”_d”]||[],s[r]=function(){s[r+”_d”].push(arguments)},s[r].sources=[]),c&&s[r].sources.indexOf(c)<0){var t=e.createElement(n);t.async=1,t.src=c;var a=e.getElementsByTagName(n)[0];a.parentNode.insertBefore(t,a),s[r].sources.push(c)}}(window,document,"script","https://news.files.bbci.co.uk/ws/partner-analytics/js/fullTracker.min.js","s_bbcws");s_bbcws('setStory', {'origin': 'optimo','guid': 'ceqp2e7ggn2o','assetType': 'article','pageCounter': 'serbian.articles.ceqp2e7ggn2o.lat.page','title': 'Švajcarska otvara tajne arhive o doktoru Mengeleu, 'Anđelu smrti' iz Aušvica','author': 'Imogen Folks','published': '2026-05-16T12:46:34.69Z','updated': '2026-05-16T12:46:34.69Z'});

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *