Švajcarski breksit na referendumu

Predlog da se broj stanovnika ograniči na 10 miliona podijelio je birače i uznemirio kompanije koje strahuju od udara na ekonomiju

Švajcarci će 14. juna izaći na birališta kako bi na referendumu odlučili da li broj stanovnika treba ograničiti na 10 miliona, u glasanju koje su neki uporedili sa "švajcarskim breksitom", što je uznemirilo mnoge kompanije koje strahuju od ekonomskog udara ukoliko predlog bude usvojen.

Pristalice ograničenja, koje predvodi desničarska Švajcarska narodna partija (SVP), tvrde da rast stanovništva do krajnjih granica opterećuje lokalnu infrastrukturu, puteve i javni prevoz, kao i da podstiče rast kirija i kriminala.

Kompanije i poslodavci, međutim, strahuju da bi glas "za" ograničio pristup Švajcarske kvalifikovanoj radnoj snazi i narušio odnose sa Evropskom unijom, njenim najvećim izvoznim tržištem.

"Kao švajcarskog državljanina, to me veoma brine zbog budućnosti naše zemlje i njenog prosperiteta", rekao je za Rojters Martin fon Mos, izvršni direktor luksuznih hotela Belvoir u Rišlikonu i Sedartis u Talvilu, blizu Ciriha.

"Ako bismo izgubili sve strane radnike, hotel jednostavno ne bi mogao da funkcioniše", kazao je on, navodeći da gotovo polovina od njegovih 115 zaposlenih dolazi izvan Švajcarske.

Ova tema je, prema nedavnim istraživanjima, podijelila birače, a najnovija anketa pokazuje da 47 odsto podržava predlog, dok mu se 52 odsto protivi.

Broj stanovnika Švajcarske porastao je na 9,1 milion do kraja 2025, sa 7,3 miliona koliko ih je bilo kada je 2002. uvedeno slobodno kretanje ljudi između Švajcarske i Evropske unije.

"Švajcarska je mala zemlja s ograničenom teritorijom, a posljednjih godina bilježi najveći rast stanovništva", rekao je za Rojters poslanik SVP-a Ivan Pahud.

Glasanje je najnoviji primjer kako desničarske stranke koriste zabrinutost zbog imigracije, stanovanja i javnih usluga, što se vidjelo i na britanskom referendumu 2016. o izlasku iz EU, kao i u rastu popularnosti stranaka poput francuskog Nacionalnog okupljanja i AfD-a u Njemačkoj.

Kritičari iz poslovne zajednice ukazuju na štetu koju bi, kako tvrde, ograničenje broja stanovnika moglo nanijeti jednoj od najotpornijih evropskih ekonomija.

Biotehnološka kompanija sa sjedištem u Cirihu, Molecular Partners, u kojoj više od polovine od oko 120 zaposlenih nijesu Švajcarci, saopštila je da je već sada teško pronaći ljude koji su joj potrebni.

"Mislim da bi, kada bismo rekli da možemo da zapošljavamo samo iz švajcarskog kadrovskog fonda, ili da možemo da sarađujemo samo sa švajcarskim kompanijama, to u suštini bila prepreka koja sve zaustavlja", rekao je Danijel Štajner, viši potpredsjednik kompanije za ciljanu radioterapeutiku.

"Možda bismo bili primorani da izmjestimo dio poslovanja iz Švajcarske."

Rudolf Minš, glavni ekonomista poslovnog udruženja Economiesuisse, rekao je da je ograničenje "populistički pokušaj" rješavanja složenih problema pojednostavljenom, vještačkom granicom.

"To prodaje iluziju besplatnog ručka i neće riješiti naše probleme sa stanovanjem ili saobraćajem", rekao je Minš.

Kao i mnoge evropske zemlje, Švajcarska se suočava sa starenjem stanovništva.

Prema švajcarskom zavodu za statistiku, do 2055. udio stanovnika starosti između 20 i 64 godine pašće sa 60 na 56 odsto. Istovremeno, udio osoba starijih od 65 godina porašće sa sadašnjih 21 na 27 odsto, ističe britanska agencija.

Protivnici ograničenja tvrde da su mnogi doseljenici bili preduzetnici koji su razvijali švajcarsku ekonomiju, navodeći poznate kompanije poput Nestlea, Svoča i ABB-a, koje su u potpunosti ili djelimično osnovali stranci.

Prema studiji Avenir Suisse iz 2023. godine, 39 odsto svih osnivača kompanija u Švajcarskoj bili su stranci.

Referendumi su kamen temeljac švajcarske politike, a birači četiri puta godišnje izlaze na birališta kako bi odlučivali o različitim nacionalnim i regionalnim pitanjima.

Prema najnovijem predlogu, ako broj stanovnika Švajcarske premaši 9,5 miliona, prag za koji se predviđa da će biti dostignut 2031. godine, vlada bi morala da preduzme mjere kako bi spriječila da dostigne 10 miliona, što se očekuje 2042. godine.

Kada bi broj stanovnika dostigao 10 miliona, Bern bi morao da raskine međunarodne sporazume koji podstiču rast stanovništva.

To uključuje i sporazum sa EU koji omogućava slobodno kretanje ljudi, što je uslov složene mreže švajcarskih sporazuma sa Briselom koji zemlji daju pristup jedinstvenom evropskom tržištu.

Klod Morer, glavni ekonomista istraživačkog instituta BAK Economics, rekao je da bi, ukoliko bi Bern napustio bilateralne sporazume, švajcarski ekonomski rast između 2028. i 2045. bio niži za 7,1 odsto, što bi odgovaralo gubitku od 685 milijardi švajcarskih franaka, odnosno 867 milijardi dolara.

Rast bi usporio, dok bi inflacija, podstaknuta rastom plata, mogla da izazove više kamatne stope, rekao je Morer.

Tomas Mater, još jedan poslanik SVP-a i bankar, u izjavi za Rojters odbacio je te bojazni kao zastrašivanje.

Samo jedan od deset imigranata su radnici sa traženim vještinama, a stopa rasta BDP-a po glavi stanovnika opala je od rasta imigracije, rekao je Mater.

"Nijesmo protiv imigracije, ali ona mora biti umjerena i kontrolisana kako bismo doveli prave ljude", rekao je.

"Ranije smo imali kvalitativnu imigraciju, a sada imamo kvantitativnu. Švajcarska je i dalje iste veličine kao 1848. godine, a sve više ljudi živi na istom prostoru."

Švajcarski korporativni giganti Roš, Nestle, ABB, UBS i Novartis kritikovali su predloženo ograničenje.

"Odbacujemo ovu inicijativu", saopšteno je iz kompanije Roš i ističe da bi glas "za" ugrozio sporazume sa EU i dodatno pogoršao manjak kvalifikovanih radnika. "Kompanije zavise od pristupa kvalifikovanim radnicima – naročito iz EU."

Hotelijer fon Mos, koji je i predsjednik švajcarskog udruženja hotelijera, rekao je da bi neki hoteli mogli biti primorani da obustave rad, da bi cijene porasle i da bi posjetiocima izvan Evrope bilo teže da dođu u Švajcarsku.

"Ovu inicijativu nazivamo vukom u jagnjećoj koži. Poruka je jednostavna, ali krije ozbiljne posljedice".