Tramp tvrdi da je glasanje nedržavljana široko rasprostranjeno u Americi: Brojke govore drugačije

Trampova usredsređenost na glasanje nedržavljana dio je višestruke kampanje za preoblikovanje američkih izbora na načine za koje je sam predsjednik rekao da bi mogli učvrstiti moć republikanaca za više generacija

Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trampa, Amerika je leglo izbornih prevara – a stranci su među glavnim krivcima.

On je glasanje osoba koje nijesu državljani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) predstavio kao dio široke zavjere Demokratske partije čiji je cilj slabljenje moći republikanaca, piše danas agencija Rojters.

Na društvenim mrežama, Tramp je tvrdio da "pomahnitale" demokrate dozvoljavaju neprovjerenim migrantima da uđu u SAD "KAKO BI MOGLI DA GLASAJU, GLASAJU, GLASAJU".

Pozvao je da izbori budu stavljeni pod kontrolu savezne vlasti zbog opasnosti da glasaju osobe koje nijesu državljani, navodi Rojters u tekstu "Tramp tvrdi da je glasanje nedržavljana široko rasprostranjeno u Americi. Brojke govore drugačije".

Tramp je takođe tvrdio da je nezakonito glasanje nedržavljana toliko rasprostranjeno da je "varanje sveprisutno na našim izborima".

Međutim, piše dalje Rojters, ponudio je malo dokaza za tvrdnje o široko rasprostranjenim prevarama, uključujući navod iz govora u udarnom televizijskom terminu u četvrtak da je 278.000 osoba bez američkog državljanstva registrovano za glasanje.

Nova analiza Rojtersa, zasnovana na podacima saveznih sudova, sada dovodi u pitanje Trampovu tvrdnju da u Americi postoji zavjera u kojoj nedržavljani glasaju na izborima.

Sudski spisi pokazuju da su savezni tužioci optužili svega 129 ljudi na osnovu saveznog zakona o "glasanju stranaca", koji je Kongres usvojio 1996. godine, utvrdio je Rojters. Više od dvije trećine tih postupaka – njih 86 – pokrenuto je tokom ukupno pet i po godina Trampovog mandata. Ni u jednom slučaju tužioci nijesu tvrdili da je postojao koordinisani pokušaj uticanja na izbore. Nijedan optuženi nije bio terećen da je plaćen da glasa. Umjesto toga, čini se da su mnogi slučajevi proistekli iz zbunjenosti birača, loše komunikacije sa izbornim zvaničnicima ili administrativnih grešaka.

Jedna od osoba obuhvaćenih Trampovim obračunom je Dora Damata-Rodrigez. Ova 72-godišnja baka, rođena u Panami, živjela je u SAD decenijama prije nego što je glasala na izborima 2016. godine. Rojtersu je rekla da se nadala da će njen glas doprinijeti boljem životu njeno četvoro djece i 15 unučadi, koji su svi američki državljani.

"Nijesam pokušavala da se krišom ubacim.Vjerovala sam da postupam u skladu sa zakonom", kasnije je rekla sudiji, prema transkriptu.

Nije bila u pravu. Damata, koja je legalno ušla u SAD 1973. godine sa svojim američkim suprugom, osuđena je 2019. pred saveznim sudom u Sjevernoj Karolini zbog nezakonitog glasanja. Imala je tri prekršajne osude stare više decenija, za koje je sudija odlučio da su suviše stare da bi bile uzete u obzir prilikom izricanja kazne za izborni prekršaj.

Provela je 13 dana u zatvoru, a imigracione vlasti su joj saopštile da je slučaj završen. Međutim, Trampova administracija je prošle godine ponovo otvorila njen slučaj. U junu je deportovana u Panamu.

Damata je saveznom sudiji rekla da se registrovala za glasanje u lokalnoj izbornoj kancelariji koristeći vozačku dozvolu, koja je, kako su državni zvaničnici kazali Rojtersu, sadržala oznaku da nije državljanka. Pretpostavila je da izborni službenici znaju da nije američka državljanka i njihovo prihvatanje njene prijave za registraciju protumačila je kao dokaz da ima pravo da glasa.

"Bila sam veoma srećna, jer sam veliki patriota, iako nijesam Amerikanka". kazala je.

Rekla je da je glasala za Trampa. U intervjuu je navela da ga je doživljavala kao biznismena, a ne političara, koji će zemlju usmjeriti na bolji put. I dalje ga podržava.

"Sviđa mi se kako brine o Americi. Obezbijediće Americi ono što joj je potrebno", rekla je.

Njen slučaj je jedan od 73 slučaja u kojima su izrečene osuđujuće presude ili su optuženi priznali krivicu za savezno krivično djelo glasanja nedržavljana, a koje je Rojters identifikovao od 1996. godine. Među 62 optužena čiji je imigracioni status bilo moguće utvrditi, njih 49 bili su zakoniti stalni stanovnici, poput nje.

Rojters je utvrdio da je broj takvih postupaka naglo porastao na početku Trampovog drugog mandata.

Tokom proteklih 18 mjeseci, Trampova administracija pokrenula je najmanje 39 postupaka zbog glasanja stranaca, više nego bilo koji drugi predsjednik u istoj fazi mandata u posljednjih najmanje četvrt vijeka, pokazuju sudski spisi.

Ti slučajevi dio su šire kampanje sprovođenja zakona: agenti američkog Ministarstva unutrašnje bezbjednosti pokrenuli su istrage zbog izbornih prevara protiv više od 325 ljudi u najmanje šest saveznih država, uglavnom zbog sumnje da su glasale osobe koje nijesu američki državljani, prema dokumentima koje je Rojters pribavio zahtjevima za pristup informacijama.

Odgovarajući na pitanja za ovaj tekst, Bijela kuća je saopštila da su slučajevi glasanja nedržavljana "brojni" i da je Tramp posvećen tome da birački spiskovi budu tačni i ograničeni na građane koji imaju pravo glasa. Takve mjere su neophodne kako bi se zaštitio integritet američkih izbora, dodala je Bijela kuća.

"Glasanje nedržavljana je krivično djelo. Svako ko prekrši zakon odgovaraće", rekla je portparolka Bijele kuće Abigejl Džekson.

Trampova usredsređenost na glasanje nedržavljana dio je višestruke kampanje za preoblikovanje američkih izbora na načine za koje je sam predsjednik rekao da bi mogli učvrstiti moć republikanaca za više generacija.

Administracija je tužila više od 20 američkih saveznih država koje su odbile da predaju povjerljive biračke spiskove na provjeru saveznoj vladi. Oslabila je savezne programe za bezbjednost izbora, osmišljene da otkriju sajber-prijetnje i operacije stranog uticaja. Zaplijenila je glasačke listiće i zahtijevala stroga ograničenja glasanja putem pošte. Ovog mjeseca smijenila je rukovodioce savezne agencije koja pomaže u nadzoru izbornih sistema i zaprijetila krivičnim gonjenjem državnih i lokalnih izbornih administratora koji dozvole nedržavljanima da glasaju.

Pozivajući Kongres da usvoji zakon "SAVE America", kojim bi se zahtijevao dokaz o državljanstvu prilikom registracije za glasanje i identifikacioni dokument sa fotografijom prilikom glasanja, Tramp je 3. jula rekao da bi taj zakon osigurao da republikanci "ne izgube izbore narednih stotinu godina".

Kritičari iz obje partije navode da bi zakon SAVE mogao da uskrati biračko pravo novim državljanima ili bilo kome ko nema lak pristup izvodima iz matične knjige rođenih i drugim dokumentima kojima se potvrđuje državljanstvo.

Osam izbornih zvaničnika i stručnjaka za biračka prava reklo je Rojtersu da Trampovo insistiranje na glasanju nedržavljana podstiče neutemeljene strahove od prevara i moglo bi pripremiti teren za osporavanje rezultata novembarskih izbora za Kongres.

U junskom izvještaju Centra Brenan za pravdu Univerziteta u Njujorku, organizacije koja se bavi biračkim pravima, procijenjeno je da bi čak i skromna stopa grešaka pri provjerama državljanstva na nivou cijele zemlje mogla dovesti do toga da desetine hiljada birača budu pogrešno označene kao osobe bez državljanstva.

Neki sagovornici smatraju da je ta kampanja dio šireg pokušaja suzbijanja izlaznosti birača uoči novembarskih izbora za Kongres, koji će odlučiti ko će kontrolisati američki Kongres.

"Administracija koristi malj da bi riješila ovaj problem", rekla je Pem Anderson, republikanska kandidatkinja za državnu sekretarku Kolorada 2022. godine i bivša izborna zvaničnica koja je bila predsjednica državnog udruženja okružnih službenika.

Rekla je da je "ozbiljno zabrinuta da će to negativno uticati na izlaznost".

Tokom drugog mandata, Tramp je naložio agencijama da ponovo razmotre stare i nove slučajeve glasanja nedržavljana, u nekim situacijama tražeći deportaciju godinama nakon što su krivični postupci završeni, kao u slučaju Damate.

Ipak, pojedini stručnjaci vjeruju da bi postojeće zaštitne mjere mogle ograničiti neke aspekte Trampove kampanje.

Danijel Lang, advokatkinja nestranačkog Centra za pravna pitanja kampanja, organizacije za zaštitu biračkih prava, rekla je da izborni zakoni, sudovi i decentralizovani američki izborni sistem, kojim upravljaju savezne države, ograničavaju predsjednikovu moć.

"Postoji niz ograničenja osmišljenih da zaštite birače", rekla je Lang.

Izborni zvaničnici iz obje partije kažu da se dešava da nedržavljani glasaju. Međutim, dodaju da se to događa u toliko malom obimu da nema značajan uticaj na izborne rezultate.

"Svi dokazi ukazuju na to da se to događa izuzetno rijetko", rekao je u intervjuu Al Šmit, najviši izborni zvaničnik Pensilvanije i republikanac, pozivajući se na svojih 15 godina iskustva u lokalnim i državnim izborima.

Iza Trampovih tvrdnji o široko rasprostranjenim i namjernim prevarama krije se drugačija stvarnost: mnogi procesuirani ljudi rekli su da su vjerovali da glasaju zakonito, piše u tekstu Rojtersa.

Od 73 osobe koje su osuđene ili su priznale krivicu za savezno krivično djelo "glasanja stranaca", njih 40 vjerovalo je da ima zakonsko pravo da glasa, pokazuju sudski spisi i intervjui.

Njih 32 reklo je da su greškom registrovani za glasanje, da su ih drugi podsticali da se registruju ili da su ih izborni zvaničnici uvjeravali da imaju pravo glasa. Osmoro je reklo da su vjerovali da stalni stanovnici mogu da glasaju ili su uspješnu registraciju protumačili kao dokaz da to mogu.

Rojters nije mogao da utvrdi da li je preostalih 33 optuženih svjesno prekršilo zakon.

Partijska pripadnost mogla je biti utvrđena za 34 optužena: 11 su bili demokrate, devet republikanci, dok 14 nije bilo povezano ni sa jednom partijom. Mali broj slučajeva i različite partijske pripadnosti ukazuju na to da oni nijesu bili dio koordinisanog pokušaja da se pomogne jednoj partiji.

Četrdeset devet optuženih bili su zakoniti stalni stanovnici, a 13 je nezakonito boravilo u SAD. Imigracioni status preostalih 11 nije mogao biti utvrđen.

Rojters je pokušao da stupi u kontakt sa svih 73 optuženih, a razgovarao je sa njima ili njihovim predstavnicima u 39 slučajeva. Gotovo svi su zatražili anonimnost, navodeći strah od daljih pravnih posljedica.

Slučajevi su identifikovani pregledom spisa saveznih sudova i baze podataka koju vodi Savezni pravosudni centar, istraživačka agencija saveznih sudova. Rojters je analizu ograničio na savezne postupke jer savezne države rijetko pokreću takve slučajeve i primjenjuju različite kriterijume.

Od 129 saveznih postupaka pokrenutih na osnovu zakona o glasanju stranaca, optužbe su odbačene u 30 slučajeva, dok je 26 postupaka još u toku.

Pored toga, Rojters je pronašao najmanje sedam drugih slučajeva glasanja nedržavljana pokrenutih na osnovu šireg zakona o izbornim prevarama, od čega šest u protekloj godini. Pet je završeno osuđujućim presudama, dok su dva još u toku.

Damata svoju grešku povezuje sa septembrom 2016. godine. Tog mjeseca se registrovala za glasanje u Sjevernoj Karolini nakon što je pogledala video na internetu koji je protumačila kao poruku da imigranti mogu zakonito da glasaju. Rojters nije uspio da identifikuje taj snimak.

Dvije godine kasnije uhapšena je nakon što su zvaničnici Sjeverne Karoline, tokom provjere biračkih spiskova, utvrdili da je glasala iako nije državljanka.

Osuđena je 2019. nakon što je priznala krivicu, provela je gotovo dvije nedjelje u zatvoru i izrečena joj je novčana kazna od 500 dolara. Prilikom izricanja kazne tvrdila je da je vjerovala da ima pravo glasa, iako je sudija rekao da je vjerovatno znala da ne može zakonito da glasa.

Međutim, u decembru 2025. godine imigracione vlasti privele su Damatu tokom kontrole pasoša na aerodromu u Hjustonu, dok se spremala da otputuje u Evropu na odmor. Nakon što su pronašli njenu presudu iz 2019. zbog glasanja bez državljanstva, smjestili su je u pritvor i pokrenuli postupak deportacije u okviru Trampovog obračuna sa imigracijom.

Dok je bila u pritvoru u Teksasu, pripremala se da ospori svoj slučaj na ročištu zakazanom za 9. april. Međutim, kada je taj dan stigao, saznala je da je sud već naredio njeno udaljenje iz zemlje. U junu je deportovana u Panamu.

"Osjećam se kao da sam pogubljena u Teksasu", rekla je telefonom iz gradića u panamskoj provinciji Čiriki, gdje sada živi.

Odgovarajući na pitanja o njenom slučaju, Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti navelo je da je bila "kriminalna ilegalna strankinja" koja je nezakonito ušla u SAD preko Meksika 2009. godine.

Međutim, sudski spisi iz njenog izbornog slučaja iz 2019. pokazuju da je bila zakonita stalna stanovnica. Njen advokat je sudu rekao da je više od četiri decenije zakonito živjela u SAD, a fotografija njene zelene karte koju je podijelila sa Rojtersom pokazuje da je status stalnog stanovnika dobila 1973. godine kao supruga američkog državljanina.

U saopštenju Ministarstva unutrašnje bezbjednosti takođe je navedeno da je imala kriminalni dosije koji je uključivao krijumčarenje stranaca, narušavanje javnog reda i vožnju pod dejstvom alkohola.

Međutim, spisi saveznih i državnih sudova ne pokazuju da je ikada bila osuđena ili krivično gonjena za ta djela. Dokumenti koje je pregledao Rojters pokazuju tri starije prekršajne osude – za krađu u prodavnici 1982, vožnju bez odgovarajuće dozvole 1995. i krađu 1997. godine – za koje je sudija u njenom izbornom slučaju ocijenio da su suviše stare da bi se uzimale u obzir prilikom izricanja kazne.

Nakon što je Rojters Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti predočio nalaze koji su bili u suprotnosti sa njegovim tvrdnjama, agencija je ponovila optužbe, ali nije ponudila dokaze.

Okolnosti koje su dovele do toga da neki nedržavljani glasaju često su počinjale u sasvim običnim situacijama: razgovoru sa okružnim službenikom, akciji registracije birača ili nesporazumu koji godinama nije ispravljen.

Jedan muškarac rekao je sudiji da ga je službenik kancelarije za motorna vozila na Floridi pogrešno obavijestio da može da glasa zato što je oženjen američkom državljankom.

Druga osoba svjedočila je da ju je aktivista ubjeđivao da se registruje i nakon što mu je rekla da nije državljanka, navodeći da bi joj to moglo pomoći u procesu dobijanja državljanstva.

Najmanje troje je u sudskim dokumentima navelo da su prilikom registracije koristili identifikacione dokumente koje je izdala država i da im niko nije rekao da nemaju pravo glasa. Kasnije su glasali na saveznim izborima i kažnjeni su godinama poslije.

Optuženi su poticali iz najmanje 33 zemlje, uključujući Meksiko, Južnu Koreju, Japan, Poljsku, Izrael, Nigeriju i Kanadu.

Šezdesetšestogodišnji muškarac iz Ohaja, koji se kao dijete doselio iz Njemačke i nikada nije postao američki državljanin, rekao je Rojtersu da je prije više godina registrovan za glasanje dok je u kancelariji Biroa za motorna vozila u blizini Klivlenda dobijao registarske tablice.

Kada je rekao da nema pravo glasa, službenik je to zanemario i rekao mu da se može registrovati sve dok ima standardni identifikacioni dokument, prisjetio se.

Potom je glasao na 12 izbora između 2009. i 2024. godine. Takođe je zatražio glasački listić za glasanje u odsustvu na republikanskim predizborima u Ohaju 2020, pokazuju birački spiskovi.

"Nijesam imao pojma za šta se, dođavola, prijavljujem", rekao je muškarac, koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog aktuelnog obračuna sa imigracijom.

Pod Trampom su savezni organi za sprovođenje zakona dobili nalog da daju prioritet krivičnom gonjenju i deportacijama zbog glasanja nedržavljana, pokazuju izvršne uredbe, javne izjave visokih zvaničnika i interni memorandum Ministarstva unutrašnje bezbjednosti.

Neke savezne države pod republikanskom upravom, poput Ohaja i Teksasa – u kojima će ove godine biti održane neizvjesne trke za američki Senat – sa entuzijazmom učestvuju u tim naporima.

U Ohaju je kancelarija republikanskog državnog sekretara Frenka LaRouza, Trampovog pristalice, prošle godine počela da sarađuje sa agentima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti u potrazi za izbornim prevarama u toj saveznoj državi.

LaRouz je u oktobru Ministarstvu pravde SAD proslijedio imena 167 navodnih nedržavljana koji su glasali, radi mogućeg krivičnog gonjenja.

Od tada su agenti Ministarstva unutrašnje bezbjednosti zatražili biračke podatke u Ohaju za najmanje 308 ljudi, pokazuju mejlovi koje su agenti poslali lokalnim izbornim odborima, a koje je pregledao Rojters.

Većina njih – njih 214 – nikada nije glasala, pokazuju birački podaci. Među ostalima, 64 osobe su glasale, a 20 ih je pokušalo da glasa, ali su njihovi glasački listići odbijeni. Rojters nije mogao da utvrdi istoriju glasanja za još deset osoba.

Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti ispitalo je najmanje 12 osoba čije je podatke tražilo u Ohaju, uključujući zakonite stalne stanovnike i naturalizovane državljane, a ove godine je protiv najmanje dvije od njih pokrenulo postupak deportacije, rekla su dva imigraciona advokata iz Ohaja.

LaRouzova kancelarija je u saopštenju navela da je "veoma ponosna" na svoje aktivnosti u vezi sa biračkim spiskovima.

"Svakodnevno sarađujemo sa organima za sprovođenje zakona kako bi odgovarali oni koji pokušavaju da prevare sistem, uključujući nedržavljane koji nezakonito glasaju", navodi se u saopštenju.

U Teksasu je najmanje pet okruga dobilo sudske pozive Ministarstva unutrašnje bezbjednosti ili druge zahtjeve za biračke podatke, pokazuju razgovori sa izbornim zvaničnicima, birački podaci i mejlovi lokalnih zvaničnika i agenata Ministarstva pribavljeni putem zahtjeva za pristup informacijama.

Agent Ministarstva unutrašnje bezbjednosti rekao je Roksin Stinson, izbornoj administratorki izrazito republikanskog okruga Labok, da agencija planira da traži biračke podatke od izbornih kancelarija širom Teksasa, rekla je Stinson u intervjuu.

Odbila je da dalje komentariše ili otkrije koliko je birača obuhvaćeno sudskim pozivom koji je njena kancelarija dobila ove godine.

U teksaškom okrugu Veb, na granici sa Meksikom, izborni administrator Hose Luis Kastiljo rekao je da je Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti od aprila tražilo podatke o deset osoba za koje se sumnjalo da su glasale iako nijesu državljani.

Čini se da je samo jedna od njih zaista glasala, rekao je – jednom, 2014. godine, nakon što je greškom registrovana u kancelariji za izdavanje vozačkih dozvola.

Kastiljo je doveo u pitanje vrijednost takve potrage.

"Ne pronalazimo ono što oni misle da postoji", kazao je,

U intervjuu je rekao da nije član nijedne partije.

U Masačusetsu je provjera biračkih spiskova koju je sprovelo Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti identifikovala kanadskog državljanina koji je živio u toj saveznoj državi i glasao na demokratskim predizborima, kao i na drugim saveznim, državnim i lokalnim izborima od 2008. godine.

Međutim, državni zvaničnici već su istraživali taj slučaj i podnijeli prijavu u aprilu, prije nego što je Ministarstvo pravde u maju optužilo muškarca za glasanje kao stranac, nakon zajedničke istrage sa Ministarstvom unutrašnje bezbjednosti.

Sudski spisi pokazuju da su savezni agenti pretraživali biračke spiskove i u drugim zajednicama Masačusetsa u potrazi za dodatnim osumnjičenim nedržavljanima. Kanađanin i njegov advokat nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Vilijam Galvin, demokratski državni sekretar Masačusetsa, rekao je u intervjuu da podržava krivično gonjenje nedržavljana koji glasaju, ali da je skeptičan prema upotrebi savezne istražne moći u tako velikom obimu.

"Ako ćete pretraživati podatke pet miliona birača samo zbog mogućnosti da pronađete jednog nedržavljanina, da li je to dobra raspodjela resursa?", rekao je.

Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije odgovorilo na pitanja o svojim operacijama u Ohaju, Teksasu i Masačusetsu.

Kršenje zakona iz 1996. kojim je kriminalizovano "glasanje stranaca" – član 18 USC 611 – predstavlja prekršaj za koji se može izreći kazna do godinu zatvora i novčana kazna do 100.000 dolara.

Međutim, kazne su istorijski uglavnom bile blage, često novčane ili uslovne. Sudije u krivičnim postupcima obično nemaju mogućnost da narede deportaciju. Udaljenje iz zemlje u odvojenom postupku pokreću imigracione vlasti.

Iako Tramp često navodi slučajeve glasanja nedržavljana kao dokaz prevare, pravni stručnjaci kažu da se to krivično djelo razlikuje od prevare u uobičajenom značenju te riječi.

Prevara obično podrazumijeva namjernu obmanu. Međutim, prema saveznom zakonu, tužioci treba samo da dokažu da osoba nije bila državljanin i da je glasala. Ne moraju da dokažu da je osoba namjeravala da obmane izborne zvaničnike ili da je svjesno prekršila zakon.

"To dovodi u zabludu. Prevara nije element tog krivičnog djela", rekao je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Ajdahu Bendžamin Kaver o izjednačavanju glasanja nedržavljana sa prevarom.

Ovim obračunom obuhvaćen je i nepoznat broj legitimnih birača.

Kako bi pronašli osobe za koje se sumnja da su glasale iako nijesu državljani, savezni istražitelji su se u velikoj mjeri oslanjali na nacionalnu bazu podataka pod nazivom Sistematska provjera stranaca za ostvarivanje prava, poznatu kao SAVE.

Sistem je uspostavljen 1986. kako bi se provjeravao imigracioni status osoba koje se prijavljuju za državnu pomoć, poput pomoći za hranu i stanovanje.

Trampova administracija je prošle godine proširila SAVE, dodajući nove izvore podataka i podstičući savezne države da ga koriste za masovne provjere biračkih spiskova.

Advokati Ministarstva pravde priznali su pred sudom da bi sistem mogao pogrešno označiti neke naturalizovane američke državljane, ali su tvrdili da je rizik suviše mali da bi opravdao obustavljanje njegove upotrebe.

Najmanje 18 saveznih država pod republikanskom upravom prihvatilo je izmijenjeni sistem.

Međutim, savezni sudija u Vašingtonu je u junu zabranio njegovu upotrebu za provjeru birača, ocijenivši da su izmjene učinile sistem manje preciznim i povećale rizik da birači koji imaju pravo glasa budu nezakonito uklonjeni.

Presudom saveznog suda na Floridi ovog mjeseca Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti naloženo je da obnovi upotrebu sistema za četiri savezne države pod republikanskom upravom. Suprotstavljene presude još nijesu usaglašene.

Teksas je prošle godine kroz sistem SAVE provjerio gotovo 19 miliona registrovanih birača i identifikovao 2.724 osobe u 177 okruga za koje su državni zvaničnici rekli da moraju dokazati državljanstvo.

Državni sekretar naložio je okruzima da obavijeste te birače i daju im rok od 30 dana da dostave dokumentaciju ili će njihova registracija biti suspendovana.

Podaci koje je Udruženje okružnih izbornih zvaničnika Teksasa prikupilo iz 40 okruga pokazali su da je do maja oko 100 ljudi dostavilo dokaz o državljanstvu, dok više od 900 nije odgovorilo i njihove registracije su suspendovane.

Rojters nije mogao da utvrdi da li je među suspendovanima bilo osoba koje nijesu državljani.

Kancelarija državnog sekretara Teksasa saopštila je da su okruzi odgovorni za provjeru birača koje označi sistem SAVE i da mnogi još procjenjuju podatke.

U Indijani su zvaničnici prošle godine identifikovali 1.611 osoba za koje su tvrdili da nijesu bile državljani kada su dobile vozačke dozvole ili druge državne identifikacione dokumente. Dali su im 30 dana da dokažu da imaju pravo glasa ili će biti uklonjene sa biračkih spiskova.

Ta grupa predstavljala je veoma mali dio – 0,03 odsto – od 4,8 miliona registrovanih birača u Indijani 2024. godine, a mnogi od njih su, prema nalazima Rojtersa, bili naturalizovani američki državljani.

Kancelarija republikanskog državnog sekretara Indijane Dijega Moralesa nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Jedna od tih osoba bila je Lusinda Delgado, 39-godišnja majka troje djece iz Indijanapolisa.

Doselila se iz Dominikanske Republike 1993. godine, kada je imala sedam godina, postala državljanka 2021. i registrovala se za glasanje 2025. godine. Prema zakonu Indijane, birači se ne registruju kao pristalice određene partije.

U martu, nakon što je od lokalnog izbornog odbora dobila pismo u kojem se zahtijeva da u roku od 30 dana dokaže državljanstvo, poslala je kopiju uvjerenja o naturalizaciji.

Delgado je ostala u biračkom spisku i još nije odlučila koga će podržati na novembarskim izborima.

Ipak, zabrinuta je za starije birače i druge ljude koji bi mogli imati poteškoća da se snađu u proceduri ili brzo pronađu dokumenta potrebna da dokažu da imaju pravo glasa.