Tramp uveo Kanadi carine od 50 odsto, Karni najavljuje „intenziviranje“ trgovinskih pregovora

· 08:36 · admin · 1 pregleda · 0 komentara
6 min citanja

Bijela kuća je saopštila da će carine stupiti na snagu za 30 dana

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je carinu od 50 odsto na širok spektar robe koja se uvozi iz Kanade, kao odgovor na ono što je nazvao „nejednakim tretmanom“ američkih automobila, mliječnih proizvoda i alkoholnih pića.

Među pogođenom robom su proizvodi za svakodnevnu upotrebu, poput vina i štapova za hokej, kao i industrijski proizvodi poput cementa. Međutim, nekoliko ključnih izvoznih proizvoda biće izuzeto, uključujući energente, potašu, kritične minerale i ribu.

Premijer Mark Karni odgovorio je da je Kanada spremna da u narednim sedmicama „intenzivira“ trgovinske pregovore sa SAD.

Bijela kuća je saopštila da će carine stupiti na snagu za 30 dana, prenosi BBC. Taj potez predstavlja veliko zaoštravanje trgovinskih tenzija između sjevernoameričkih susjeda.

Kanada je bila jedna od rijetkih zemalja koje su 2025. godine uzvratile na Trampove carine, uvodeći namet od 25 odsto na američku robu vrijednu oko 30 milijardi kanadskih dolara, odnosno 21,7 milijardi američkih dolara. Karni je kasnije ukinuo dio tih mjera, ali je zadržao carine na američke automobile, čelik i aluminijum.

Vrhovni sud SAD presudio je ranije ove godine da su mnoge Trampove carine, uvedene širom svijeta na osnovu vanrednih ovlašćenja, bile nezakonito proglašene. Međutim, njegov najnoviji potez od ponedjeljka uveče zasniva se na drugom, malo poznatom zakonu koji još nije testiran pred sudom.

Nove carine odnose se na svu obuhvaćenu robu, bez obzira na to da li je proizvod uključen u postojeći sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade, SAD i Meksika, poznat kao USMCA.

„Ovo je najnoviji u nizu jednostranih trgovinskih poteza SAD, koji su počeli kada su Sjedinjene Države uvele niz carina direktno kršeći Sporazum između Kanade, Sjedinjenih Država i Meksika“, objavio je Karni na Iksu.

On je pomenuo i „prijetnje kanadskom suverenitetu“, što bi moglo da se odnosi na Trampove pozive da sjeverni susjed SAD postane 51. američka savezna država.

Carine na uvoz, najavljene u ponedjeljak, nadovezuju se na trgovinske prepreke koje već postoje između dvije zemlje.

SAD već primjenjuju carine u rasponu od 15 do 50 odsto na kanadski čelik, aluminijum i bakar. Vašington takođe naplaćuje carinu od 35 odsto na kanadsku građu od četinara, kao i porez od 25 odsto na djelove automobila koji nisu proizvedeni u SAD.

Kanada, s druge strane, ima protivcarinu od 25 odsto na određeni uvoz američkog čelika, aluminijuma i vozila.

Najava od ponedjeljka uslijedila je nakon prijetnje predsjednika Trampa da će uvesti carine zbog dima od šumskih požara u Kanadi koji je stigao do američkih gradova.

Međutim, u izvršnim uredbama koje je Tramp potpisao u ponedjeljak nema pomena šumskih požara.

Umjesto toga, u tri proklamacije navedena su pitanja koja već duže izazivaju nezadovoljstvo SAD u trgovini sa Kanadom, a odnose se na automobile, mliječne proizvode i alkohol. To ukazuje na slom trgovinskih pregovora između dvije zemlje.

Kada je riječ o automobilima, Tramp optužuje Kanadu da naplaćuje porez na američka motorna vozila i djelove koji nijesu obuhvaćeni sporazumom USMCA.

On tvrdi da je to „nerazumno“ i da Kanada diskriminiše SAD jer sličan porez ne naplaćuje drugim zemljama.

Automobilska industrija u Sjevernoj Americi u velikoj je mjeri integrisana između Kanade, SAD i Meksika.

Međutim, Trampov ministar trgovine Hauard Latnik ranije je izjavio da smatra da bi Kanada trebalo da bude „na drugom mjestu“ u odnosu na SAD.

Tramp je i ranije navodio automobilsku industriju kao jednu od oblasti u kojima dvije zemlje imaju suprotstavljene interese.

Mliječni proizvodi već dugo predstavljaju problem za SAD, posebno kanadski sistem upravljanja ponudom, kojim se ograničava uvoz iz inostranstva. Na količine koje prelaze propisane limite naplaćuju se carine veće i od 300 odsto.

Konačno, dugotrajni bojkot američkih alkoholnih pića u većini kanadskih pokrajina postao je velika tačka spora za Amerikance otkako je uveden prošle godine.

Premijeri kanadskih pokrajina više puta su poručili da će bojkot biti ukinut ukoliko SAD uklone carine na ključne kanadske sektore, uključujući metale i automobile.

Kanadski trgovinski pregovarači pokušavali su da postignu sporazum kojim bi makar neke od postojećih američkih carina bile smanjene.

„Ako ove carine stupe na snagu, Kanada bi trebalo da odgovori carinom za carinu, dolarom za dolar“, napisao je na Iksu premijer Ontarija Dag Ford, reagujući na najavu novih carina.

BBC navodi da su zatražili komentar od Bijele kuće i kanadske vlade.

Ranije ove godine SAD su odlučile da ne obnove sporazum USMCA u njegovom sadašnjem obliku.

Kanada i Meksiko tražili su obnovu trgovinskog sporazuma, ali SAD žele da izmijene dogovor koji je postignut tokom Trampovog prvog predsjedničkog mandata.

U sadašnjem obliku, sporazum će nastaviti da uređuje trgovinu u Sjevernoj Americi tokom naredne decenije, na osnovu sistema automatskog produžavanja i uz obavezne godišnje revizije.

Vrhovni sud SAD je u februaru poništio sveobuhvatne međunarodne carine koje je Tramp uveo na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama iz 1977. godine.

Sudije su zaključile da je predsjednik prekoračio svoja ovlašćenja kada je carine proglasio na osnovu zakona namijenjenog nacionalnim vanrednim situacijama.

Bijela kuća je tada obećala da će primijeniti druge mehanizme za uvođenje poreza na uvoz.

Carine najavljene u ponedjeljak uvedene su na osnovu člana 338 Zakona o carinama iz 1930. godine, koji se odnosi na trgovinsku diskriminaciju, a ne na nacionalne vanredne situacije.

Kandans Leing, predsjednica Kanadske privredne komore, nazvala je najnovije carine „odlukom za žaljenje“ i pozvala zvaničnike da ostvare „značajan napredak“ u pregovorima prije nego što nove mjere stupe na snagu za 30 dana.

Kris Svonger, predsjednik Savjeta za destilovana alkoholna pića Sjedinjenih Država, takođe je pozvao obje strane da pronađu rješenje, upozoravajući da ova odluka „povećava rizik od novih protivmjera“.

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *