U Kotoru održan panel „UNESCO i budućnost kruzinga u Zalivu“

Država kasni sa nalaženjem optimalne mjere u broju dolazaka kruzera

Konferencija „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“, koja je minulog vikenda održana u okviru “Festivala vjetra 2026” u Tivtu i Kotoru, još jednom je otvorila pitanje održivosti kruzing turizma u Bokokotorskom zalivu, ali i pokazala sve izraženiji paradoks crnogorskog sistema – dok međunarodne organizacije i lokalne zajednice upozoravaju na posljedice prekomjernog pritiska kruzera, država i njene institucije i dalje kasne sa konkretnim mjerama i strateškim odgovorima.

U fokusu skupa na kojem su panelisti bili director Luke Kotor Ljubo Radović, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, predstavnik Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić i doc. dr Stevan Kordić iz Nacionalne komisije za UNESCO, bile su preporuke UNESCO-a i ICOMOS-a iz izvještaja iz februara 2025. godine. U tom izvještaju su kruzeri prepoznati kao jedan od ključnih faktora pritiska na zaštićeno područje Kotora – zbog zagađenja, podvodne buke, emisija i ogromnog broja posjetilaca koji u kratkom vremenu opterećuju grad i infrastrukturu.

Jedna od preporuka koja je izazvala najveću pažnju odnosi se na mogućnost da se kruzerima ubuduće zabrani prolazak kroz tjesnac Verige i da se sidre u tivatskom i hercegnovskom dijelu zaliva, odnosno izvan najuže UNESCO zaštićene zone.

Član Nacionalne komisije za UNESCO i profesor Pomorskog fakulteta Kotor Stevan Kordić podsjetio je da preporuke nisu formalne zabrane, ali jesu ozbiljan signal da sadašnji model razvoja nije dugoročno održiv.

I dok se o preporukama UNESCO-a govori godinama, konkretni potezi države i dalje izostaju. Upravo na to indirektno je ukazao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, naglašavajući da se kruzing turizam ne može posmatrati jednostrano i da je neophodno odgovorno upravljanje procesima koji su globalni i koje lokalna zajednica sama ne može kontrolisati bez podrške države.

Jokić je podsjetio da lokalna uprava zajedno sa Lukom Kotor već sprovodi dio obaveza koje bi morale biti sistemski uređene na državnom nivou – od kontrole broja uplovljavanja i koordinacije dolazaka, do pokušaja smanjenja pritiska na gradsku infrastrukturu i upravljanja turističkim tokovima tokom vrhunca sezone.

On je naglasio da rast turizma nije moguće zaustaviti, ali da se njime mora upravljati planski i odgovorno, uz balans između ekonomskih interesa i zaštite prostora koji je pod UNESCO zaštitom.

„Možemo diskutovati o problemima, ali ne možemo ignorisati činjenicu da broj turista raste svuda u svijetu. Na nama je da pronađemo model koji će omogućiti održivost i kvalitet života građana.” -kazao je predsjednik Opštine Kotor.

Posebno je ukazao na problem izletničkog turizma i drumskog saobraćaja, za koji smatra da predstavlja mnogo veći izazov za grad od samih kruzera.

„Kruzeri su vidljivi i zbog toga često prvi na udaru kritika, ali jedan od najvećih problema Kotora jeste nekontrolisani izletnički turizam i drumski saobraćaj. Prošle godine imali smo više od 20 hiljada registrovanih dolazaka autobusa.”- naveo je Jokić.

On je podsjetio da je Opština Kotor prošle godine uvela novi sistem upravljanja autobuskim dolascima, kroz unaprijed rezervisane termine i precizno definisane kapacitete, što je već dovelo do smanjenja saobraćajnih gužvi na Benovu.

Govoreći o budućnosti kruzing turizma, Jokić je saopštio da je strateško opredjeljenje Luke Kotor i Opštine da se u narednom periodu razmatra model sidrenja kruzera van Veriga, uz organizovani prevoz putnika manjim brodovima do Kotora.

„Niko nije rekao da kruzing treba ukinuti. UNESCO preporuke prije svega govore o ozbiljnijem planiranju i upravljanju.”- poručio je Jokić, dodajući da je riječ o kompleksnom procesu koji zahtijeva saradnju države, lokalnih samouprava i svih relevantnih institucija.

On je podsjetio i na značaj kruzing industrije za lokalnu ekonomiju, navodeći da prihodi od turista predstavljaju važan ekonomski impuls za grad.

Direktor Luke Kotor AD Ljubo Radović kazao je da je za ovu godinu planirano 566 dolazaka brodova, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

On je naglasio da Luka Kotor funkcioniše u okviru postojećih kapaciteta i po održivim principima, podsjećajući da se najveći dio saobraćaja odvija na sidrištima u zoni Kamenari–Orahovac.

„Moramo djelovati dugoročno i odgovorno. U ovoj industriji rezervacije se zaključuju godinama unaprijed i zato svaka promjena zahtijeva ozbiljno planiranje.”- istakao je Radović.

Iskustva Dubrovnika predstavio je predstavnik Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić, koji je govorio o modelu „Respect the City“, razvijenom nakon godina prekomjernog turističkog pritiska na Dubrovnik.

Barbarić je podsjetio da je Dubrovnik nakon preporuka UNESCO-a ograničio broj kruzera i putnika, te uspostavio jasne mehanizme upravljanja destinacijom. Sada u tom gradu mogu istovremeno boraviti maksimalno dva kruzera sa ukupno četiri hiljade putnika, što je rezultat bliske i kontinuirane saradnje sa donosiocima odluka, a to su nadležni državni organi, prije svih Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.

„Dugoročno, održivost mora imati prednost nad kratkoročnim ekonomskim benefitima.”- poručio je on.

Doc. dr Stevan Kordić iz Nacionalne komisije za UNESCO podsjetio je da ICOMOS u svojim izvještajima kruzere prepoznaje kao jedan od značajnih faktora pritiska na zaštićeno područje Boke Kotorske, kako zbog zagađenja, tako i zbog velikog broja posjetilaca.

On je pojasnio da preporuke UNESCO-a nijesu zabrane, već smjernice koje treba da pokažu da država i lokalne zajednice odgovorno pristupaju upravljanju zaštićenim područjem.

„UNESCO i ICOMOS su poput dijagnostičara – ukazuju na problem, a na nama je da pronađemo održivo rješenje.”- kazao je Kordić.

Uprkos sve ozbiljnijim upozorenjima međunarodnih organizacija, Crna Gora još nema jedinstvenu strategiju upravljanja kruzing turizmom u Boki, niti jasno definisane ekološke i infrastrukturne limite razvoja. Ne postoji integrisani sistem koji bi povezao Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Ministarstvo ekologije, Upravu pomorske sigurnosti, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, lokalne samouprave i naučne institucije u zajedničkom planiranju zaštite zaliva.

Umjesto toga, najveći teret upravljanja posljedicama kruzing turizma ostaje na lokalnim institucijama koje imaju ograničene nadležnosti.

U kruzing industriji poslovni planovi se prave godinama unaprijed, zbog čega svaka ozbiljna promjena u eventualnoj redukciji broja dolazaka brodova u Kotor ili njihovom izmještanju iz Kotorskog u vode Tivatskog zaliva, zahtijeva dugoročnu strategiju i pravovremenu reakciju države.

“Upravo to dodatno problematizuje pasivnost nacionalnih institucija. Ako se raspored dolazaka kruzera planira dvije ili tri godine unaprijed, onda je jasno da se održivost ne može postići ad hoc reakcijama, niti deklarativnim zalaganjem za zaštitu Boke.”- naglasio je direktor Luke Kotor Ljubo Radović.

Za razliku od Dubrovnika, Crna Gora još nema ni definisan maksimum prihvatljivog opterećenja za Boku Kotorsku. Opština i Luka Kotor su po uzoru na Dubrovnik izradili procjenu destinacije, dostupnu na sajtu Luke Kotor, a u toku je i izrada novog Menadžement plana upravljanja područjem Kotora, koji se bavi i ovom tematikom. Međutim, za promjene je neophodno djelovanje državnih organa, jer je država formalno vlasnik obale i nadležna za zakonske izmjene neophodne za uspostavljanje održivog upravljanja destinacijom.

Zbog toga je jedna od ključnih zaključaka konferencije bila da održivost ne smije ostati samo parola iza koje će se skrivati izostanak državne odgovornosti.

“Jer, dok lokalna zajednica, naučne institucije i dio privrede pokušavaju da uspostave makar minimalan balans između razvoja i zaštite prostora, nacionalne institucije i dalje djeluju bez jasne vizije kako sačuvati Boku koja je istovremeno i turistički resurs i svjetska baština.”- poručili su učesnici panela o odnsu kruizinga i UNESCA u Kotopru.