Ukrajina traži milijarde prije nego što se Rusija prilagodi

Kijev tvrdi da je vratio inicijativu na frontu i traži novi talas zapadne pomoći kako bi Putinu pokazao da rat ne može dobiti

Ukrajina vjeruje da je ponovo preuzela inicijativu na bojnom polju napadima na ruske trupe, logističke centre i naftnu infrastrukturu. Sada žuri da obezbijedi dodatne milijarde dolara zapadne vojne pomoći prije nego što se Moskva prilagodi.

Kijev traži od svojih saveznika da iskoriste ono što zvaničnici opisuju kao kratkotrajnu priliku: da finansiraju novi talas dronova, raketa i vojne tehnologije koji bi mogao da održi pritisak na Rusiju i produbi nedavne ukrajinske uspjehe. Cilj je primorati Vladimira Putina da shvati da ne može pobijediti.

"Potreban nam je naredni nivo pomoći kako bismo mogli da završimo posao", rekao je ministar odbrane Mihajlo Fedorov za "Politiko". "Ako budemo imali dovoljno resursa da pokrenemo novi ciklus ratnih inovacija prije nego što se Rusija prilagodi sadašnjem, dobićemo još šest mjeseci."

Fedorov (35) je nadgledao sveobuhvatnu transformaciju ukrajinskih ratnih napora. On je u januaru preuzeo dužnost kao četvrti ministar odbrane otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. "Politiko" piše da je iskoristio svoje iskustvo u tehnologiji i privatnom biznisu da reformiše odbrambeni sektor, ubrzavajući inovacije i masovnu proizvodnju dronova i raketa koje su pomogle da se Rusija potisne u defanzivu.

Takođe radi na jačanju protivvazdušne odbrane i popravljanju posrnulog sistema vojne regrutacije, zbog kojeg hiljade ljudi izbjegavaju mobilizaciju, dok slabo plaćeni vojnici drže liniju odbrane pred ruskim napadima.

Međutim, kako piše portal, za tu transformaciju je potreban novac, a Fedorov želi da ukrajinski saveznici hitno povećaju priliv pomoći.

"U tehnološkom ratu se vidi koliko brzo možete preokrenuti tok sukoba. Sve zavisi od brzine finansiranja i naših poteza", rekao je Fedorov, dodajući da "Ukrajina štiti cijelu Evropu od Rusa."

Ukrajina je prošle sedmice uputila hitan zahtjev zemljama EU da dobije cijelih 6,6 milijardi eura, koje su nedavno oslobođene iz Evropskog mirovnog fonda (EPF). EPF je godinama blokirala bivša mađarska vlada Viktora Orbana a taj novac bi trebalo da djelimično nadoknadi zemljama EU troškove vojne pomoći poslate Ukrajini. Međutim, umjesto da se vrati u nacionalne budžete, Fedorov želi da novac bude poslat Kijevu.

"EPF bi za nas mogao da bude prekretnica, pokretač naših sadašnjih uspjeha na bojnom polju. Zato mislim da treba da pokrenemo konsultacije sa svakom zemljom koja bude oklijevala", rekao je Fedorov za "Politiko". On je pohvalio EU zbog brže obrade pomoći, nazvavši to "EU 2.0".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će sljedeće sedmice učestvovati na marginama samita NATO-a u Ankari, gdje se očekuje dogovor saveznika o novom paketu pomoći.

Kijev navodi da će mu za vojne izdatke ove godine biti potrebno 136 milijardi eura, od čega iz sopstvenih sredstava može da pokrije samo 53 milijarde. Novi kredit EU za podršku Ukrajini predviđa oko 28,3 milijarde eura vojne pomoći ove godine – kao dio ukupnog dvogodišnjeg kredita od 90 milijardi eura. Tu su i dodatni bilateralni paketi vojne pomoći, kao i Prioritizovana lista potreba Ukrajine, koju vodi NATO, kroz koju saveznici kupuju američko oružje za Kijev.

Ali to i dalje nije dovoljno, rekao je Fedorov. Zemlji su potrebne dodatne milijarde ciljane pomoći, "i to nam je potrebno već sjutra".

Fedorov ima jasne ideje kako da taj novac iskoristi. Jedna od njih je da se pomoć ponovo usmjeri na ono što je Ukrajini potrebno, a ne na ono što je zemljama donatorima zgodno da daju.

On je kao primjer naveo Dansku, koja je narudžbine artiljerijske municije kalibra 155 milimetara preusmjerila na varijante produženog dometa, korisnije na frontu. "Brzo su potpisali ugovor i prvu isporuku obavili za samo sedmicu", rekao je Fedorov.

On saveznicima takođe poručuje da bi radije preusmjerio 200 miliona eura pomoći namijenjene za popravku tenkova – što nije korisno u sadašnjoj fazi rata – u udarne dronove srednjeg dometa, koji mogu da gađaju kamione i logističke zalihe oko 100 kilometara iza linije fronta.

Fedorov je promjenu dinamike u ratu pripisao odlukama donesenim ranije ove godine.

Jedan od ključnih poteza bio je da se Starlink Ilona Maska navede da blokira satelitske internet terminale koje koriste Rusi, a drugi reforma sistema nabavke oružja u prvom kvartalu godine.

Fedorovljevu ocjenu o promjeni dinamike rata potkrepljuje i Institut za proučavanje rata, koji je naveo: "Otvoreni podaci o učinku Rusije na bojnom polju ukazuju na to da se karakter rata mijenja u korist ukrajinskih snaga, barem za sada"

Dok je obećani kredit EU od 90 milijardi eura bio u zastoju, Ukrajina je preuzela rizik da kupi "dronove s optičkim vlaknima, udarne dronove srednjeg dometa i presretače", rekao je Fedorov.

"Politiko" navodi da je novi Fedorovljev tim u Ministarstvu odbrane takođe unaprijedio nabavke, uveo tendere za dronove i granate i pooštrio borbu protiv korupcije. Mnogo veći fokus stavljen je i na inovacije i brzo povećanje proizvodnje efikasnog oružja.

"Zajedno sa partnerima promijenili smo kvalitet pomoći, a to znači da smo milijarde dolara počeli da koristimo za ono što nam je zaista potrebno: povećanje proizvodnje presretača, jeftine rakete, krstareće rakete i dronove na mlazni pogon", rekao je Fedorov.

Kao rezultat toga, piše "Politiko", Ukrajina pali ruske rafinerije, dok zbog nestašice goriva Rusi satima čekaju na benzinskim pumpama; dronovi i rakete su sve češći prizor iznad ruskih gradova, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg; a rusko napredovanje na frontu je usporilo.

"Naša kampanja udarima srednjeg dometa usmjerena je na zaštitu naše pješadije, zaustavljanje ruskog napredovanja i ometanje njihovog snabdijevanja. Rusi to već osjećaju. Na pojedinim djelovima fronta su usporili", rekao je ministar.

Fedorovljevu ocjenu o promjeni dinamike rata potkrepljuje i Institut za proučavanje rata, koji je naveo: "Otvoreni podaci o učinku Rusije na bojnom polju ukazuju na to da se karakter rata mijenja u korist ukrajinskih snaga, barem za sada."

Danas je ukrajinska vojska najspremnija u Evropi. Gdje još možete naći vojnike sposobne da izbace iz stroja 30.000 do 35.000 ruskih vojnika mjesečno

Fedorov takođe pokušava da riješi problem nefunkcionalnog sistema regrutacije u Ukrajini.

Oko 200.000 muškaraca koji bi trebalo da služe vojsku nije dostupno, dok su oni koji se bore često dugo u borbi bez rotacije i primaju samo osnovnu platu od oko 20.000 grivni, odnosno 390 eura, mjesečno.

Vlada je ranije ovog mjeseca reformisala vojnu službu, uvela nove oblike vojnih ugovora, olakšala dezerterima povratak u vojsku, omogućila demobilizaciju onima sa dugim stažom i znatno povećala plate. Nova osnovna plata određena je na 30.000 grivni, dok oni koji služe na najopasnijim položajima na prvoj liniji fronta mogu primati i do 400.000 grivni.

"Već imamo hiljade zahtjeva za povratak nakon samovoljnog napuštanja jedinice. Vidimo da hiljade ljudi žele da potpišu ugovor", rekao je Fedorov.

I to je još jedna oblast za koju želi da saveznici pomognu finansiranjem.

"Što brže partneri budu slali vojnu pomoć, to su veće šanse da ćemo moći da oslobodimo državna sredstva za isplatu novih plata", rekao je Fedorov i dodao: "Danas je ukrajinska vojska najspremnija u Evropi. Gdje još možete naći vojnike sposobne da izbace iz stroja 30.000 do 35.000 ruskih vojnika mjesečno?"

Ti vojni iskoraci imaju jedan cilj – da pokažu Putinu da rat protiv Ukrajine ne može dobiti.

"On mora osjetiti da je cijena nastavka previsoka", rekao je Fedorov.