Ustavne izmjene pred Crnom Gorom: Ukidanje imuniteta članovima Vlade u fokusu

<!—->Ukidanje imuniteta članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti mogla bi postati nova ustavna norma. Predlog izmjene je u skupštinskoj proceduri. Dok partije većine nemaju dilemu da li će je podržati, iz opozicije nijesu željeli da komentarišu ovu temu.

Poslanica PES-a Branka Marković ističe da onome ko obavlja savjesno svoju dužnost nije potreban imunitet koji će ga štititi od odgovornosti pred zakonom.

“Zakon mora biti jednak bukvalno za sve, kako za građane, tako i za funkcionere. Svjedoci smo da su upravo neki ministri iz bivših vlada odgovarali, bili su ispred pravosudnih organa, baš zbog te zloupotrebe službene dužnosti”, kaže Marković.

Da je predložena izmjena Ustava značajna za borbu protiv visoke korupcije smatra advokat Branislav Lutovac.

“Na taj način državne institucije Crne Gore dobijaju na jačanju integriteta, što je dobra pretpostavka za zatvaranje poglavlja 23. Vidio sam da je to bio i predlog organizacije GRECO”, ističe advokat.

Izmjena je i dio preporuka evropskih institucija u procesu pristupanja Uniji.

Biljana Papović iz Ministarstva evropskih poslova naglašava da smo imali u prethodnom periodu dosta sumnji i nepovjerenja prema institucijama, te da misle da će se ovim pokazati da nosioci funkcija izvršne vlasti nemaju čega da se plaše kada su u pitanju koruptivna djela.

No, skidanje imuniteta članovima vlade nije jedina izmjena Ustava koja čeka Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji. Papovićeva, između ostalog, navodi i izmjene koje se tiču reforme pravosuđa.

“Tu prije svega uloge ministra pravde, odnosno isključenje ministra pravde iz sastava Sudskog savjeta, ali i Tužilačkog savjeta, odnosno definisanja sastava Tužilačkog savjeta u Ustavu Crne Gore. Postoje i određene izmjene koje se tiču nezavisnosti Centralne banke, i to su vrlo važne izmjene koje su nam potrebne da zaokružimo naše obaveze iz poglavlja 17”, navodi Papović.

A izmjenama u sastavu dva savjeta, kako objašnjava advokat Lutovac, daće se veća samostalnost sudijama i tužiocima. Ipak, navodi primjere zemalja Evropske unije u kojima postoji neki vid demokratske kontrole tih institucija.

“U Njemačkoj i Gornji i Donji dom parlamenta aktivno učestvuje u izboru sudija. Isto tako u Španiji, da ne pominjem Poljsku gdje je, na primjer, ministar pravde i glavni državni tužilac. Znači, u tom dijelu imamo različito normiranje u Evropskoj uniji”, objašnjava advokat.

Crnu Goru očekuju i izmjene Ustava koje se odnose na pristupanje Evrpskoj uniji i ispunjavanje obaveza kao članice. Time će biti obuhvaćeno funkcionisanje u evropskim institucijama, prenos dijela nadležnosti na institucije u Briselu i primat evropskog nad nacionalnim pravom u određenim slučajevima.