Uz opipljive reforme ni datum nije sporan: Šta u njemačkom…

U Bundestagu se prošle sedmice afirmativno pričalo o Crnoj Gori, kao državi koja bi trebalo da bude primjer ostalim kandidatima, uz opasku da su reforme jedino pravo mjerilo spremnosti

Postoji vremenski pritisak, ali nije riječ o datumima, već o jačanju državnih institucija, kaže Peter Bajer (CDU)

Članice EU u početku imaju jasne koristi, ali se poslije nekog vremena mogu uvidjeti i one manje pozitivne stvari, poručuje Tobijas Tajh (AfD)

Iz razgovora s poslanicima njemačkih parlamentarnih stranaka može se zaključiti da Berlinu nisu previše bliske ideje o sporazumu s dodatnim zaštitnim mehanizmima ili ulasku “u paketu” s Islandom

Sve partije u njemačkom parlamentu (Bundestag) podržavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU) ili imaju pozitivan stav prema Podgorici. Međutim, iako dio njih smatra da je cilj koji je Vlada Milojka Spajića sebi postavila, ulazak u “evropski klub” do 2028. godine, ambiciozan, ali ostvariv, gotovo svi upozoravaju da je od datuma ulaska važnije istinsko sprovođenje reformi, kao i puna implementacija osnovnih tržišnih i demokratskih principa EU, uz poruku da će kad država bude bila spreman za učlanjenje, Brisel to znati da prepozna.

To proizilazi iz razgovora koje su “Informacije CG” prošle sedmice u Bundestagu vodile s predstavnicima tamošnjih parlamentarnih stranaka.

Dok je novinar lista boravio u Berlinu, saopšteno je da je Odbor stalnih predstavnika država članica EU odobrio formiranje ad hok radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, što je u glavnom gradu Njemačke pozdravljeno kao važan iskorak. Njemački kancelar i lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU), Fridrih Merc, bio je među prvima koji su pozvali na skori početak rada na sporazumu o pristupanju, kad je početkom decembra prošle godine kazao da se s Crnom Gorom može “preći na sljedeći korak”.

U najbrojnijem evropskom parlamentu (630 poslanika) afirmativno se pričalo o Crnoj Gori kao državi koja bi trebalo da bude primjer ostalim kandidatima za ulazak u EU, a iz razgovora s njemačkim skupštinarima mogao se steći utisak da svi vide Podgoricu kao narednu članicu EU, ali da su oprezniji u prognozama kad bi to moglo da se desi, ističući da su opipljive reforme jedino pravo mjerilo spremnosti.

Vladajuću većinu u Njemačkoj trenutno čine koalicija CDU/CSU (208 poslanika) i Socijaldemokratska partija (SPD) sa 120 predstavnika, dok su u opoziciji Alternativa za Njemčku (AfD) sa 150, Alijansa 90/Zeleni sa 85 i Ljevica sa 64 poslanika, kao i tri nezavisna poslanika.

Iako tamošnji poslanici na Podgoricu gledaju pozitivno, to se ne može reći za tamošnje stanovništvo. Prema istraživanju Eurobarometra iz septembra prošle godine, u Njemačkoj je nivo podrške ulasku Crne Gore u EU bio jedan od najnižih u Evropi – 45 odsto.

Crna Gora je status kandidata stekla 2010, pregovore započela u junu 2012, a dosad je privremeno zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja (od ukupno 33), od čega 11 u posljednje dvije i po godine.

Poslanik vladajućeg CDU-a Peter Bajer, rekao je “Vijestima” da koalicija CDU/CSU podržava proces pristupanja Crne Gore, kao i da odaje priznanje Podgorici za “dug put” koji je prešla, priznajući ono što je postignuto. Međutim, Bajer je napomenuo da nije sve u datumu pristupanja, ali da razumije zašto bi neko postavio cilj da do određenog datuma postane punopravna članica.

“Potreban vam je cilj, neki podsticaj, neka unutrašnja motivacija, što mislim da je dobro. Zato bih bio posljednja osoba koja bi kritikovala vlade ili bilo koga ko to govori. Prošle sedmice, predsjednik Crne Gore (Jakov Milatović) bio je ovdje. Ugostio sam ga sa svojom radnom grupom za zapadni Balkan. Razgovarali smo i o tome i, iskreno, mislim da je i on to javno rekao – ako bude 2028, onda neka bude 2028. Jer svi moraju razumjeti i dugotrajne procese unutar EU”, kazao je on.

Bajer je podsjetio da će rad na izradi sporazumu o pristupanju Crne Gore trajati određeno vrijeme, kao i da će Evropskoj komisiji biti potrebno dosta vremena da to pretoči u dokument, da ga proslijedi državama članicama, te da zatim slijedi proces ratifikacije u 27 nacionalnih parlamenata, “a to dugo traje”.

“Sada postoji i dodatni pritisak, što zapravo može unijeti više dinamike u cijeli proces. Možda vremenski pritisak može biti i motivacija da se djeluje brže, jer u nekim državama članicama slijede važni izbori, na primjer u Francuskoj naredne godine. Što se više približavamo tim izborima, to će biti teže sprovesti ovaj proces pristupanja kroz parlamente i vlade”, podvukao je on.

Analitičari upoznati s prilikama na Starom kontinentu su u više navrata upozoravali da bi za Crnu Goru bilo vrlo važno da zatvori sva poglavlja i potpiše sporazum o pristupanju EU, prije nego što Francuska eventualno dobije novog predsjednika. Trenutni šef francuske države, Emanuel Makron, zagovornik je ulaska Podgorice u evropsku zajednicu, dok bi eventualni izbor Žordana Bardele (lider krajnje desnog Nacionalnog okupljanja) značajno otežao taj proces.

Bajer je konstatovao da postoji vremenski pritisak, ali da nije riječ o datumima, već o jačanju državnih institucija, čime se istovremeno i društva čine otpornijim.

“Ali takođe veoma dobro razumijem da Crna Gora zaslužuje da vjerovatno bude prva naredna članica”, podvukao je on.

S Bajerom je saglasna i njegova koleginica iz SPD-a, Jasmina Hostert. Ona je “Vijestima” kazala da se partija čiji je član jasno zalaže za proširenje EU, posebno kad je riječ o Zapadnom Balkanu.

“Taj region se geografski nalazi u srcu Evrope. Kao Evropljanki, uvijek mi je bilo logično da se te zemlje pridruže EU, od kojih mnoge već više od dvije decenije čekaju nastavak procesa”, ocijenila je sagovornica, poručivši da Evropa “konačno mora da ispuni to obećanje”.

Pozdravila je činjenicu da je zamah u posljednje dvije godine primjetno poboljšan, podsjetivši da je bivši kancelar Olaf Šolc (SPD) stavio agendu zapadnog Balkana među prioritete prethodne vlade, te da je sadašnji ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (CDU) otputovao u svih šest država regiona na početku svog mandata.

Hostert je poručila da svaki proces mora biti zasnovan na zaslugama, kao i da osnovni uslovi za pristupanje, vladavina prava, nezavisno pravosuđe, borba protiv korupcije i sloboda medija, nisu predmet pregovora.

“Potrebna nam je jasna perspektiva, s jasnim pravilima i jasnim mjerilima, kako bi se ojačalo povjerenje koje vlade, a prije svega građani regiona, imaju u EU. Ali i EU se mora prilagoditi geopolitičkim promjenama i, prije svega, mogućem proširenju na 33 ili 36 država članica. Proširenje mora biti dijalog, a ne monolog. Najvažnije je da mislimo na građane Balkana – ne smijemo dozvoliti da izgubimo njihovo povjerenje i nadu u Evropsku uniju”, ističe ona.

Sagovornica je zatvaranje 14 poglavlja opisala kao “izuzetan uspjeh”, podsjetivši da su vladavina prava i jasna podjela vlasti uslov bez kog se ne može (lat. conditio sine qua non), te da misli da je ulazak do kraja decenije “ambiciozan, ali realan cilj”.

Za Tobijasa Tajha, poslanika najveće opozicione stranke, AfD-a, koju politikolozi karakterišu kao krajnje desnu, ulazak Crne Gore u EU nije samo pitanje reformi, već i šireg ideološkog gledanja na način trenutnog funkcionisanja te zajednice. Tajh je istakao da su njegovi odnosi s Podgoricom prilično dobri, te da ima veoma pozitivan stav prema Crnoj Gori, kao i prema svim ostalim državama Balkana.

On je “Vijestima” rekao da je prošle sedmice razgovarao sa predsjednikom Milatovićem, kao i da je prije nekoliko mjeseci pričao s premijerom Spajićem, opisavši taj razgovor kao “veoma pozitivan”.

“Poštujem njihovu želju da idu ka EU, ka članstvu. Crna Gora je predvodnik, jedan od najpopularnijih kandidata za ulazak u EU. Iz naše perspektive, međutim, to je prilično drugačije pitanje, jer mi želimo najbolje za građane Crne Gore i za državu. Ali, kao Njemac, imamo drugačiji pogled na sve što je povezano s EU”, pojašnjava sagovornik.

Tajh je ocijenio da kao članica EU, u početku postoje jasne koristi i prednosti, ali i da će javnost poslije nekog vremena uvidjeti i one manje pozitivne stvari koje EU donosi.

“Biće velikih promjena za stanovništvo, za vašu kulturu, unutrašnju bezbjednost, suverenitet, za donošenje sopstvenih odluka i za glasanje protiv nečega. Ako su građani jasno protiv nečega, imaćete velike probleme sa EU”, dodao je, navodeći Mađarsku kao primjer za tu tezu.

On je konstatovao da je Mađarska bila možda jedina zemlja koja je pravila određene probleme EU “samo zato što ima svoje mišljenje i svoj pogled na neka važna pitanja”. U toj državi je nedavno došlo do promjene vlasti, jer je partija EU-skeptičnog Viktora Orbana, nakon 16 godina vladavine, ubjedljivo poražena na izborima.

S druge strane, poslanik Alijanse 90/Zelenih, Boris Mijatović, rekao je da njegova partija snažno podržava proces proširenja, kao i da čvrsto vjeruju da su Balkan, odnosno jugoistočna Evropa, suštinski dio i srce Evrope, i da treba da postanu dio EU, ukoliko to žele.

“Za to je potrebno ispuniti određene korake jer je EU prije svega tržište. Zato morate imati norme i standarde kako bi vaša privreda mogla da se takmiči na tom tržištu. To je veoma važno, jer ne možemo imati situaciju u kojoj sistem ne funkcioniše”, kazao je on “Vijestima”.

Mijatović je konstatovao da su Kopenhaški kriterijumi jako važni, objašnjavajući da se oni tiču ekonomskih aspekata, poput standarda i normi, ali i temelja – demokratije, ljudskih prava, učešća građana i vladavine prava, što, prema njegovim riječima, takođe podupire tržište.

“Dakle, ima dosta posla, ali Crnu Goru vidim u veoma dobroj poziciji, jer je mnogo toga uradila u tom pogledu i sprovela određene reforme. Još ima posla, ali je zatvoreno 14 poglavlja. Dakle, čestitam, skoro pola puta je završeno, ali i dalje morate da nastavite snažno i kvalitetno kako biste imali šansu da uđete u EU. A kada budete spremni, mi smo spremni”, poručio je on.

Poslanica Ljevice Gokaj Akbulut konstatovala je da je razvoj događaja, kad je riječ o pristupanju Crne Gore EU, trenutno pozitivan, te da njena partija podržava proces pristupanja.

“I, naravno, to zavisi od toga da li će se ključni kriterijumi, Kopenhaški kriterijumi, sprovesti i u Crnoj Gori. Dakle, riječ je o određenim standardima, kao što su vladavina prava, sloboda medija i izražavanja, osnovna prava, borba protiv korupcije, jednakost, politika zaštite životne sredine – da se ta područja na odgovarajući način sprovedu kroz mjere i reforme”, kazala je ona “Vijestima”.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, sredinom februara je rekla da pristupni ugovor Crne Gore s EU treba da bude prvi sa snažnijim zaštitnim mehanizmima. Ipak, ta ideja u Bundestagu nije previše popularna.

Peter Bajer kaže da je, prema njegovom viđenju, dodavanje dodatnih prepreka, kriterijuma i ograda u proces pristupanja, čak i ako bi se one našle samo u sporazumu o pristupanju, problematično.

“Ne bih to potpuno isključio ako ima smisla i ako se obje strane, i strana koja prima i strana koja pristupa, dakle Crna Gora i EU, odnosno Komisija, usaglase i razumiju da bi, recimo, ta određena pitanja imala smisla, da bi to zapravo bilo dobro za zemlju i dalo procesu više kredibiliteta i prihvatanja. Ali ako to nije slučaj, ako bi to bilo samo da se nešto prikaže javnosti, kao neka vrsta uljepšavanja, “eto, otežali smo im”, onda to ne bi trebalo raditi”, ocijenio je on.

Poslanik CDU-a je podvukao da nije veliki pristalica takvog pristupa, ali da, ako neko iznese ubjedljive razloge i argumente za to, i ako se obje strane međusobno saglase, onda je u redu, “ali ne treba pretjerivati”.

Jasmina Hostert istakla je da ključne reforme moraju biti završene i čvrsto utemeljene prije pristupanja, a ne nakon njega. Ona je navela da su različiti ugovorni instrumenti ili koraci za obezbjeđivanje zaštitnih mehanizama zamislivi, ali da se o njima mora pregovarati s državama o kojima je riječ.

“Mislim da je važno da istovremeno vodimo računa i o sopstvenoj spremnosti na reforme i o našoj fleksibilnosti da reagujemo na promjenljive političke okolnosti. Unutrašnje reforme EU i proširenje moraju ići ruku pod ruku. Bilo u okviru postojećeg pravnog okvira, bilo tako što bi novi ugovori mogli poslužiti kao instrument reforme”, dodala je ona, navodeći da se zaštitni mehanizmi protiv nazadovanja moraju jednako primjenjivati na sve članice, a ne samo na nove.

Boris Mijatović kazao je da ne misli da bi sporazum o pristupanju Crne Gore trebalo da sadrži zaštitne mehanizme, ali da zna da su takve vrste posebnih sporazuma na određeni vremenski period postojale. Ocijenio je da bi to uvijek ograničio vremenski, na, na primjer, pet ili sedam godina.

“Ne bih, međutim, bio za bilo kakav popust – ni za EU da kroz zaštitne mehanizme drži kandidata za članstvo pod kontrolom, bez obzira na motivaciju, niti za zemlje kandidate da imaju popust kad je riječ o reformama. Kao što sam rekao, taj proces ne smije da propadne, jer je veoma važan. Ali mislim da je ekonomija u Crnoj Gori snažna, kao i institucionalni okviri. Ako možete da se takmičite na tržištu, više ste nego dobrodošli”, konstatovao je Mijatović.

Gokaj Akbulut rekla je da je važno da se odluke koje su donesene u kontekstu sporazuma o pristupanju i sprovedu, te da se te različite tačke primijene na odgovarajući način.

“Da li će to biti 2028. ili 2030, smatram da je važnije napredovati sporije i sigurnije nego žuriti. Mislim da je ovdje već dosta toga urađeno i da Crna Gora ima vremena da to sprovede kako treba. Takođe, u vezi s izvještajem Komisije, bilo je informacija da bi ugovori trebalo da sadrže jače zaštitne mehanizme protiv nazadovanja kad je riječ o vladavini prava i osnovnim vrijednostima. I to je nešto što bi trebalo uzeti u obzir”, podvukla je ona.

Vijest o tome da će Island u avgustu održati referendum o “odmrzavanju” pregovora s EU, pojedini analitičari opisali su kao događaj koji bi Crnoj Gori mogao da pomogne na njenom evropskom putu. Ta nordijska zemlja je, prije nego što je stavila pristupne pregovore “na čekanje”, otvorila 27 poglavlja, od kojih je 11 privremeno zatvorila. Zbog viskog nivoa usklađenosti s EU, Rejkjavik bi jako brzo zatvorio veliki broj preostalih poglavlja, dok bi jedini problem predstavljalo pitanje ribarstva.

Ideja da se sporazumi o pristupanju Crne Gore i Islanda zajedno nađu u parlamentima država članica, ocijenjena je kao potencijalno veliki benefit za Podgoricu, jer se smatra da bi ulazak u EU “u paketu” s Islandom bio značajno lakši, nego da se pitanje učlanjenja Crne Gore individualno nađe širom evropskih skupština.

Međutim, poslanici u Bundestagu ne vide tu zamisao kao nešto što bi zaista pomoglo Crnoj Gori.

Peter Bajer je redakciji kazao da se protivi ideji da se prave klasteri zemalja pristupnica.

“Island je odlučio protiv toga, ali bi sada bio savršen kandidat za EU. Veoma bih pozdravio da Island postane dio kluba. Vjerovatno bi, iako to nijesam provjerio, ako bi na referendumu odlučili da žele da započnu proces pristupanja, već prvog dana ispunjavali sve uslove. Mogu samo da pretpostavim, ali mislim da je tako”, navodi on, konstatujući da bi moglo vremenski da se poklopi da Crna Gora i Island budu naredne dvije članice EU.

Bajer ističe da bi te procese razdvojio, te da svaku zemlju treba ocjenjivati prema njenim zaslugama, po tzv. regatnom principu.

“Ako se vremenski poklopi, u redu. Ali ne treba ih iz ovog ili onog razloga povezivati da bi se navodno nešto olakšalo. Mislim da bi to pokazalo i nepoštovanje prema Crnoj Gori i prema Islandu ako bi se na neki način vezali zajedno. Iz kog razloga? Da bi se reklo da je lakše? Ne prihvatam taj argument. Čujem ga stalno, ali mislim da zapravo ne stoji”, poručio je Bajer.

Tobias Tajh kazao je da ni on nije za to da Crna Gora s Islandom “u paketu” uđe u EU. Naveo je da je riječ o dvije različite zemlje, s velikim razlikama u ekonomskom pogledu, u pogledu granica i geopolitičke nezavisnosti.

“Island je veoma različit od Crne Gore. Koliko se sjećam, predsjednik Milatović je odgovorio na moje pitanje o toj temi. On nije za to, jer je Crna Gora već ostvarila određene ciljeve. Zatvorila je mnogo poglavlja, predvodnik je procesa i nije najbolje da bude vezana za takvo partnerstvo sa Islandom, jer je Crna Gora suverena država i to treba poštovati”, podvukao je poslanik AfD-a.

Sagovornik je kazao da je Milatović pomenuo i drugu zemlju, koju nije želio da imenuje, ali da ta druga zemlja nije imala toliko obaveza da ispuni, koliko i Crna Gora.

“Po mom mišljenju, odluka treba da se odnosi samo na Crnu Goru, a ne zajedno sa Islandom, jer su te dvije zemlje za mene previše različite. Jedna zemlja može postati članica, ali to treba da bude izazov za jednu naciju pojedinačno, a ne da se povezuje sa drugom državom i onim što ta druga država treba da postigne”, ocijenio je Tajh.

Boris Mijatović mišljenja je da su u pitanju dva različita procesa.

“Ako se u nekom trenutku poklope, u redu, ali ih ne bih međusobno povezivao. Aplikacija Crne Gore je pojedinačna aplikacija. Ona ne ide zajedno s pet drugih balkanskih zemalja. Dakle, Crna Gora ima pojedinačnu kandidaturu i trebalo bi da bude u poziciji da, ako su reforme sprovedene, ne kažemo: u redu, sad čekamo Island ili sad čekamo nekog drugog. Po mom mišljenju, u mom svijetu, ako je Crna Gora spremna, bili bismo glupi da vas ne primimo”, poručio je on.

Gokaj Akbulut, za razliku od svojih kolega iz parlamenta, nije oponent ideje o pridruživanju s Islandom.

“Ako to jača poziciju Crne Gore, a ne slabi je, što ne pretpostavljam, onda se Island može uzeti kao pozitivan primjer i može se mnogo naučiti jedni od drugih u okviru takvih procesa. U tom smislu bih to podržala, jer mogu nastati situacije u kojima svi dobijaju: i EU, i Island, i Crna Gora”, ocijenila je Akbulut.

Na pitanje da li će AfD glasati za ratifikaciju sporazuma o pristupanju Crne Gore EU u njemačkom parlamentu kad do toga dođe, Tobijas Tajh odgovorio je da je u toj partiji “jako izražen individualizam”, te da se o tome prvo mora razgovarati unutar stranke, ali i s crnogorskim zvaničnicima.

“To bi bilo veoma individualno pitanje… Mislim da, ako mogu da govorim u ime cijele svoje partije ili poslaničkog kluba u Bundestagu, o tome prvo moramo razgovarati. To je drugačija stvar, nova stvar, i moramo biti sigurni da ćemo utvrditi koja je odluka ispravna za nas, a šta je ispravno za vas kao Crnu Goru”, napomenuo je on.

Podvukao je da u partiji imaju veoma izražen individualizam, te da postoje različiti pogledi na to, ali da misli da se sve može svesti na jednu tačku:

“Mi smo apsolutno proevropski, prodržavno i prosuverenistički orijentisani. I upravo je to naš problem s EU. Nedavno sam razgovarao s ambasadorom Švajcarske u Njemačkoj. Švajcarska ima bilateralne sporazume s EU, oko 140 ili tako nešto. U redu je sklapati takve sporazume kako bi vaša zemlja imala korist i prednosti, ali Švajcarska ostaje suverena i neutralna država i ne dobija negativne stvari koje dobijate ako ste punopravna članica EU”, naveo je on, pojasnivši da zbog toga ne bi olako, ni prebrzo odgovorio na postavljeno pitanje.

Tajh je ponovio da bi prvo morao da razgovaram sa svojom partijom, a zatim i sa predstavnicima iz Crne Gore “kako bismo bili sigurni da će naša odluka biti ispravna”.

“Mislim da to može funkcionisati samo na taj način, kroz bilateralne razgovore između AfD-a u Njemačkoj i vaših predstavnika iz Crne Gore”, kazao je on.

Upitan da li bi bio zabrinut zbog toga što će, ako uđe u EU, Crna Gora onda biti jugoistočna granica te zajednice, Tajh je odgovorio da ne bi bio zabrinut zbog načina razmišljanja vlade u Crnoj Gori.

“… Jer ste, po mom mišljenju, veoma dobro orijentisani i u mnogim stvarima idete u pravom smjeru. Jedino što bi me brinulo jesu stvari koje dolaze od EU kada je riječ o granicama, zatvaranju granica, kontroli granica i njihovom obezbjeđivanju. Mislim da će tu biti velikih pitanja”, naveo je on.

Tajh je dodao da je to pitanje nešto o čemu bi želio da razgovara s crnogorskim predstavnicima – koliko ima ljudi za obezbjeđivanje granice, koliko ima onih što obezbjeđuju unutrašnjost države, i da li postoji mogućnost da članstvo u EU otvori novu rutu za ljude koji žele ilegalno da dođu u EU, da putuju preko Crne Gore, a zatim dalje ka Zapadu, uglavnom ka Austriji i Njemačkoj.

“To bi bila jedna tema o kojoj želim da razgovaram, ali mislim da je vaša zemlja na pravom putu i da će sarađivati na odličan način”, poručio je on.

Peter Bajer kazao je da je posljednjih godina primijetio određeni trend, da se pronalaze načini i sredstva da se proces pristupanja uspori. Konstatovao je da to ne mora nužno da ima veze samo s Crnom Gorom, jer proces proširenja u postojećoj EU nije popularan.

“Ne bih lično išao toliko daleko da kažem da to niko zaista ne želi, jer mi ga u potpunosti podržavamo i razumijemo zašto ima svakog smisla da postojeća EU primi Crnu Goru, i druge zemlje u klub koji sada broji 27 članica”, kazao je on, dodajući da postoji trend usporavanja.

Bajer je ocijenio da se pojavljuju nove ideje, metodologije, dodatne ograde, pridruženo članstvo, fazni proces pristupanja, lekcije naučene iz dugog razvojnog procesa… ali da ne postoji glavni plan.

“Mislim da EU mora da pruži više orijentacije. Stvara se mnogo neizvjesnosti, jer trenutno niko zaista ne zna kuda ovaj brod ide. Ima toliko ideja – šta je zapravo pravi put ka EU?”, upitao je poslanik CDU-a, navodeći da sumnja da Birsel u ovom trenutku zna odgovor na to.

“Zato bih od svoje vlade, od Njemačke, a oni to pokušavaju, kancelar i ministar vanjskih poslova, očekivao još više političkog liderstva u cijelom ovom procesu u Briselu. Jer trenutno se čini da niko u EU nema apetit da preuzme tu lidersku poziciju kad je riječ o proširenju EU. To nije popularno, ljudi misle da se na tome ne može politički dobiti, komplikovano je, ne želimo to. Vlada u Berlinu treba da stane na čelo pokreta za proširenje EU”, poručio je Bajer.

Jasmina Hostert kazala je da je Crna Gora na putu da realno zatvori sva poglavlja ove godine, te da je to “ono što čujemo od Evropske komisije i naše vlade”. Ona je navela da posvećenost Crne Gore i napori ka punoj saradnji ulivaju povjerenje da će preostalih 19 poglavlja biti zatvoreno do kraja 2026.

Konstatovala je da je najskorije bilo unutrašnjih političkih dešavanja u vezi s planiranom reformom obavještajne službe (Agencija za nacionalnu bezbjednost) i policije, što je, prema njenim riječima, dovelo do zastoja u ispunjavanju poglavlja 23 i 24.

“Nadam se da se ta pitanja mogu riješiti kroz politički dijalog i poboljšanje konkretnih zakona. Na crnogorskoj vladi je da omogući zatvaranje poglavlja”, poručila je ona.

Izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima dovele su do novih sporenja između vlasti i opozicije u Crnoj Gori. Opozicija i civilni sektor su predložene propise okarakterisali kao put ka “policijskoj državi”, dok su iz vlasti poručivali da su te izmjene neophodne za ispunjavanje evropske agende.

Predsjednik Jakov Milatović je zakone vratio na ponovno odlučivanje paralamentu, ali su oni promptno opet usvojeni.