Uz Ustav, glasaju i za Ustavni sud? Hoće li Skupština danas konačno popuniti upražnjena sudijska mjesta

Izvor lista iz vladajuće većine rekao da će se na današnjoj sjednici “90 odsto” glasati o izboru oba kandidata šefa države Jakova Milatovića, dok je drugi kazao da bi moglo da se odlučuje samo o jednom

Opozicioni poslanici s kojima je redakcija nezvanično razgovarala, kazali da nemaju informaciju da će danas biti glasanja o nedostajućim sudijama Ustavnog suda

Poslanici bi na današnjoj sjednici parlamenta, na kojoj će se glasati o nacrtu amandmana za izmjene Ustava, mogli odlučivati i o nedostajućim sudijama Ustavnog suda – saznaju “Informacije CG”.

Prema nezvaničnim informacijama redakcije, to će se sa sigurnošću znati nakon kolegijuma šefa parlamenta Andrije Mandića, koji bi trebalo da se održi prije sjednice koja je zakazana za 17 časova.

Izvor lista iz vladajuće većine rekao je da će se na današnjoj sjednici “90 odsto” glasati o izboru oba kandidata šefa države Jakova Milatovića – sudiji podgoričkog Višeg suda Predraga Krstonijevića i sutkinji Vrhovnog suda Jeleni Ružičić.

Drugi izvor “Informacije CG” iz vlasti rekao je da bi danas moglo da se odlučuje samo o izboru Krstonijevića.

Ipak, opozicioni poslanici, s kojima je redakcija nezvanično razgovarala, kazali su da nemaju informaciju da će biti glasanja o nedostajućim sudijama Ustavnog suda, niti da su obaviješteni kad bi mogao da se održi kolegijum čelnika Skupštine.

Izbor sudija Ustavnog suda dio je dogovora koji su vlast i opozicija prekjuče parafirali. Taj sporazum, postignut uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, omogućio je početak procedure izmjena najvišeg pravnog akta, a njegovi potpisnici obavezali su se da bez odgađanja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kroz politički dijalog i u kontinuiranoj komunikaciji s Milatovićem.

“Potpisnici dokumenta se obavezuju da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode kroz procedure u Skupštini Crne Gore, a koja će se realizovati uz najširu saglasnost parlamentarne većine i parlamentarne opozicije”, piše u dokumentu.

Milatovićev kabinet pozdravio je prekjuče dogovor vlasti i opozicije, pozivajući tada da se na sjednici parlamenta na kojoj je pokrenut proces izmjena Ustava, glasa i o izboru dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda.

“Važno je da ovaj posao bude završen bez novog odgađanja, kako Crna Gora ne bi propustila trenutak u kom ima realnu šansu da završi pregovore i postane naredna članica EU”, poručili su iz kabineta šefa države.

Iako se na sjednici Skupštine prije dva dana nije odlučivalo o Milatovićevim kandidatima, Mandić je tada rekao da je on htio da se tada glasa o nedostajućim sudijama Ustavnog suda, ali da se “nada da će već u petak to biti moguće”.

Da bi Krstonijević bio izabran, potrebni su mu glasovi tri petine, odnosno 49 poslanika, jer u prvom krugu nije imao dvotrećinsku podršku, dok izbor Ružičić još nije bio na dnevnom redu, pa će njoj u prvoj rundi biti potrebna 54 glasa.

Redakciji je krajem juna iz Milatovićevog kabineta saopšteno da je EU oročila završetak procesa izbora sudija Ustavnog suda do kraja jula. Iz kabinet predsjednika države listu je tada rečeno da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos u jednom od nedavnih razgovora s Milatovićem na temu izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda, poručila da je očekivanje Brisela da se taj postupak okonča najkasnije do ljetnje pauze u zasjedanju Skupštine, odnosno – do kraja jula (do kraja proljećnjeg zasjedanja).

Kako su “Informacije CG” pisale, za to što nema popune Ustavnog suda odgovorna je parlamentarna većina, koja ne samo što nije željela da s opozicijom obezbijedi “prolaz” Milatovićevim kandidatima, već opstruira i odlučivanje o tome – tako što sabotira održavanje sjednica na kojima bi trebalo da se glasa i što mjesecima drži predsjednikove predloge “u fioci”, ne stavljajući ih na dnevni red.

Milatović je prvo, u maju 2025, za sutkinju predložio Mirjanu Vučinić. Četiri mjeseca kasnije, u septembru, predstavnici vladajuće većine nisu omogućili usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta s predlogom da ta advokatica bude izabrana u Ustavni sud.

Nakon toga, u oktobru i novembru prošle godine, Vučinić u dva kruga odlučivanja nije imala dovoljno glasova parlamentaraca da “prođe”.

Predsjednik je potom, početkom decembra 2025, za kandidata predložio Krstonijevića. U prvom krugu glasanja, krajem decembra, Krstonijević nije dobio potrebnu podršku. Tada je njegov izbor podržalo 25 skupštinara, dok ih je 20 bilo uzdržano. Krstonijevića su, od partija većine, podržali poslanici Nove srpske demokratije, Demokrata i Socijalističke narodne partije, te dio poslanika Pokret Evropa sad (PES). Bošnjačka stranka (BS) je bila uzdržana, kao i dio predstavnika PES-a. Za Krstonijevića su glasale i dvije nezavisne poslanice.

Opozicija nije učestvovala u odlučivanju, kao ni Demokratska narodna partija (DNP) koja je tada bila u vlasti, ali ju je u međuvremenu napustila.

Od tada nije bilo druge runde glasanja o Krstonijeviću. Iako je ona trebalo da bude održana 17. februara, poslanici se nisu izjašnjavali o predlogu, jer je, kako su “Informacije CG” tada objavile, predsjednik parlamenta Mandić tražio još vremena kako bi se nastavili razgovori (o kandidatu).

Krstonijević bi u Ustavnom sudu trebalo da zamijeni sutkinju Desanku Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali joj ga je Skupština produžila do izbora novog sudije.

Kad je riječ o Ružičić, šef države je nju predložio za sutkinju početkom marta, ali najviši zakonodavni dom još nijednom nije odlučivao o tome.

Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska podrška svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu, dok je u drugom potrebna podrška tri petine poslanika (49 glasova).

Ustavni sud trenutno ima šestoro sudija, od propisanih sedam.

Iako su u prvom krugu glasanja za izbor Predraga Krstonijevića bili uzdržani, poslanici BS-a bi danas mogli da glasaju za njegov izbor, ako se on nađe na dnevnom redu – saznaju “Informacije CG”.

BS godinama traži da za sudiju Ustavnog suda bude izabran pripadnik bošnjačkog naroda, pozivajući se na najviši pravni akt i Zakon o Ustavnom sudu.

U Ustavu piše da se pripadnicima manjinskih naroda jemči pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave, dok se u Zakonu o Ustavnom sudu navodi da su predlagači prilikom predlaganja kandidata dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda.

Poslanici BS-a bili su uzdržani i pri izboru Jovana Jovanovića (u novembru 2025) i Nikole Mugoše, krajem prošle godine.

BS je krajem 2023. odbio da podrži izbor Faruka Resulbegovića u Ustavni sud, a lider te stranke i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je tada da se ne radi o tome je li taj aktuelni sudija Albanac, već o tome da neko želi da pravi “Crnu Goru bez trećeg po brojnosti naroda”.