UŽIVO Marković: Privremeno blokirali imovine koliko i Francuska

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavio je Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2025. godinu

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je imao i završni komentar u kojem je ocijenio da se u javnosti stekla percepcija da nije isti odnos tužilaštva u odnosu na neke slučajeve visoke korupcije kao u predmetima drugih oblika kriminaliteta.

"Afera Telekom nije meni ništa značajnija recimo od rodno zasnovanog nasilja. Znam koliko su i jedna i druga pojava štetne po građane. Samo ovdje uviđam jednu zadršku tužilaštva, da se na istoj razini, ovdje razgovara i o predmetima visoke korupcije kao o problemu recimo rodno zasnovanog nasilja. Naša intencija je bila da se otvore predmeti visoke korupcije, jer je neko imao predmet i držao ga u fioci do zastare. To je nešto što zahtijeva stratešku obradu. Moramo da vidimo je li to neki šablon u još nekim predmetima visoke korupcije jer prođoše decenije otkako se neki slučajevi provlače bez presude, bez podizanja optužnice, a nekada se dokazi samo nacrtaju kao u ovom predmetu. To su djela, koji izazivaju posebnu pažnju. Percepcija javnosti je da ste vi spremni da se obračunate sa organizovanim kriminalom, predmetima ratnih zločina, brojnih oblika kriminaliteta, ali javnost to vidi i kaže: takva odlučnost i hrabrost fali u predmetima visoke korupcije. Fer smo, jedan predmet nije slika tužilaštva, ali vam kažemo da ne treba ostavljati prostor za bilo kakvu selektivnost", naveo je Čarapić.

On je ocijenio da ukoliko sada neki predmeti ne dobiju epilog, kako je naglasio, ostaće trajna mrlja na način rad ovog Državnog tužilaštva.

"Pričate o non-pejperu, a svi znamo da je to rezultat i određenog lobiranja, to nije zvanični iskaz već skrinšot da se pokaže gdje smo u odnosu na EU reforme. Treba da iskoristimo našu dobru volju, mi nemamo skriveni interes, želimo da pomognemo da u svim segmentima napravimo iskorak kada već imamo dobru volju", naglasio je Čarapić.

U nastavku sjednice odbora poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je pohvalio Izvještaj o radu Državnog tužilaštva za 2025. godinu, ali se potom pozabavio slučajem oko privatizacije "Telekoma" pominjući odnos Državnog tužilaštva prema Skupštini, koja je ptošle godine tražila odgovore oko tog slučaja.

"Prošle godine smo imali situaciju kada smo htjeli da čujemo detalje o postupanju u jednom važnom predmetu, gdje je došlo do zastare. Imali smo epiloge pred sudovima, koji su nekako iznenadili tužilaštvo budući da su zastupali neke druge stvari, ali smo htjeli prošle godine da otvorimo važnu temu, a to su predmeti visoke korupcije, koji uključuju najveće državne zvaničnike. Kada evo govorimo o Telekomu, epilog smo imali u nekim drugim državama, a u Crnoj Gori gdje se sve to desilo i na čiju je ekonomiju je to uticalo, toga nemamo. Osim u odnosu na jednog tužioca, koji je predmet držao u fioci. Ako ćemo da bježimo od nekih slučajeva, koji su važni, koji su bili vododjelnica kao smjena vlasti, suočićemo se sa činjenicom da ćemo imati jedan savršen izvještaj ali percepcija o radu neće biti ona koja je bliska realnosti upravo zbog tako nekih slučajeva", naglasio je Čarapić.

On je vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorada Markovića pitao koliko bi Državno tužilaštvo bilo uspješno u borbi protiv organizovanog kriminala da nijesu imali obilatu pomoć i podršku partnerskih službi naglašavajući da to nije slučaj prije reformi u tužilačkoj organizaciji.

Vrhovni državni tužilac je rekao da je oko odnosa Državnog tužilaštva prema Skupštini odgovor najbolje dala Evropska komisija u neformalnom dokumentu non-pejper.

"Taj stav EK je da se ne mogu pozivati državni tužioci, sudije da razgovaraju o konkretnim predmetima u parlamentu. Potrebno je za vladavinu prava da tužilaštvo bude potpuno samostalno. O konkretnim predmetima, ako želimo da imamo nezavisne tužioce, mi o konkretnim predemtima nećemo pričati u Skupštini. Jedino mjesto za krivične predmete su tužilaštvo i sud, a sud će donijeti odluku na osnovu optužnog akta tužioca. Mi moramo poštovati Ustav Crne Gore, sve što tužilaštvo radi jeste da poštuje Ustav i zakon. To je crvena linija ispod koje ovo današnje tužilaštvo neće poći. Da li politika ima interesovanja prema radu tužilaštva to je očigledno. To je nešto što je atmosfera u kojoj funkcionište tužilaštvo. Imamo problem u zainteresovanosti kandidata da se jave u SDT, jer postoji veliki javni pritisak na tužioce, koji postupaju, jer se predmeti javno komentarišu, daju osude, javno daju zaključci", odgovorio je Marković.

On je naglasio da ni on kao VDT nema pravo da utiče na rad tužilaca, koji su samostalni i nezavisni u radu.

Marković je naglasio da je odnos tužilaštva prema Skupštini na "najvećem mogućem nivou".
 

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da Državno tužilaštvo ostvarilo izuzetne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a posebno se to vidi ukoliko se statističke brojke Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) uporede sa rezultatima država regiona ali i članica Evropske unije, koje su neuporedivo veće od Crne Gore.

"U Crnoj Gori su podignute optužnice protiv 145 osoba što pokazuje da sa kapacitetom od 13 specijalnih tužilaca imamo jedan izuzetan rezultat. Imovinska korist koja je privremeno oduzeta u prošloj godini koja se mjeri skoro 2 miliona metara kvadratnih ukupne površine nepokretnosti… pa to uporedite sa nekim državama Evropske unije (EU), možete vidjeti kada govorimo na nivou privremeno oduzete imovinske koristi da je to na nivou, naravno, srazmjerno veličini same države i kapaciteta, ali i budžeta koji je opredijeljen za Francusku i Crnu Goru, vidite da je procentualno privremeno oduzeta korist u Crnoj Gori na istom nivou kao u Francuskoj. Ovdje je vrlo jasno da su izuzetni rezultati koje imamo u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i zato je veoma bitno da nastavimo da radimo i stvorimo adekvatne uslove kako bi imali zainteresovane građane, u prvom redu ugledne pravnike, tužioce i sudije, zainteresovane za rad u toj instituciji", kazao je Marković pred skupštinskim Odborom za politički sistem i pravosuđe i upravu, gdje je predstavio Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2025. godinu.

Marković je pohvalio međunarodnu saradnju Državnog tužilaštva gdje je posebno istakao sporazum sa Španijom i Asocijacijom državnih tužilaštava Južne Amerike koji, kako je naglasio, već daju rezultate u konkretnim predmetima, što je značajno u istragama protiv transnacionalnog kriminala.

Član Odbora Dejan Đurović smatra da rezultati Državnog tužilaštva, kako je rekao, moraju biti mnogo bolji i naglasio da "nije baš sigurna situacija na ulicama" konstatujući da je Crna Gora "izvezla kriminal u države regiona i EU".

"Šta treba da uradimo da popravimo ove rezultate? I kako ne uspijevate da zadržite kadar i šta mislite o vetingu i da li je to neophodno za tužilaštvo?, pitao je Đurović, konstatujući da građani u ovom trenutku nemaju povjerenje u tužilaštvo te da se ne osjećaju sigurno od organizovanih kriminalnih grupa.

Vrhovni državni tužilac nije se saglasio da u Državnom tužilaštvu imaju odliv kadrova te da je početkom 2024. godine bilo 85, a da sada ima 116 tužilaca u toj organizaciji.

"Nedostaje nam do 45 tužilaca ali u narednom periodu ćemo sagledati da li je taj broj zaista realan na nivou cijelog tužilaštva. Najveći problem imamo u SDT-u i lani je došlo do odliva u tom tužilaštvu što zbog suspenzija, razrješenja ali i ostavki. Imamo nedostajući broj u SDT-u i mislim da to nije samo problem tužilaštva jer ovo nije samo borba Državnog tužilaštva već svi u državnom sistemu moramo da odgovorimo na problem organizovanog kriminala. Odlučnost i volja ovog tužilaštva proizvodi rezultate. Očekujemo da će Ministarstvo pravde uskoro ići sa predlogom da se privremeno oduzeta imovina oduzima prije pravosnažnih sudskih odluka", kazao je Marković.

On je naglasio da su oba klana u Crnoj Gori višestruko procesuirana u optužnicama Specijalnog državnog tužilaštva.

"Naš odgovor je očigledan i sada čekamo sudske odluke", kazao je Marković.

Sjednica Odbora je pauzirana zbog glasanja na plenumu oko izmjena Ustava.

Ažurirano: 07.07.2026. 14:45