“Volstrit žurnal”: Kina se priprema za promjenu režima u Rusiji

Kineski predsjednik Si Đinping je 2013. ruskog lidera Vladimira Putina nazivao uzorom i hvalio njegov globalni uticaj. Nakon potpune invazije na Ukrajinu, odnosi su se značajno promijenili

Četvorogodišnji rat i međunarodna izolacija promijenili su poziciju Vladimira Putina u odnosima s Kinom. Ruski predsjednik sve češće nastupa kao strana koja traži ustupke, a ne ona koja postavlja uslove, dok se Peking postupno priprema za njegov mogući odlazak s vlasti, piše "Volstrit žurnal".

Kineski predsjednik Si Đinping je 2013. godine ruskog lidera Vladimira Putina nazivao uzorom i hvalio njegov globalni uticaj. Nakon potpune invazije na Ukrajinu, odnosi su se značajno promijenili.

Danas se gotovo 40 odsto ruske spoljne trgovine odvija s Kinom, dok ruski udio u kineskoj trgovini iznosi manje od četiri odsto. Zbog tolike razlike u ekonomskim odnosima, Putin se u komunikaciji s Pekingom sve više nalazi u podređenom položaju.

Tokom Putinove posjete Pekingu u maju ove godine, ruska se strana nadala potpisivanju ugovora o gasovodu Snaga Sibira 2. Kineski su zvaničnici, međutim, projekat uslovili prodajom gasa po cijenama koje vrijede na ruskom domaćem tržištu. Takav je zahtjev praktično značio da bi Kremlj morao subvencionisati gradnju. Ugovor na kraju nije potpisan.

Njemački preduzetnik Jerg Vutke situaciju je opisao riječima: "Si je Putina primio kao car gosta u svom dvorcu i poslao ga kući."

Promjena u odnosima vidljiva je i kroz simboliku. Nakon Putinove posjete kineski su mediji objavili fotografiju na kojoj ruski predsjednik gleda u zajednički portret sa Sijem. Iz Pekinga tvrde da cilj takvog kadra nije bio poniziti ruskog predsjednika.

Kineske zvaničnike zabrinjava i vojna saradnja Rusije sa Sjevernom Korejom. Peking se pribojava da bi prenos ruske tehnologije mogao ojačati nuklearne kapacitete Pjongjanga, što bi Južnu Koreju i Japan dodatno približilo Sjedinjenim Državama.

Istovremeno, Kina jača veze s ruskim zvaničnicima i pripadnicima elite za koje procjenjuje da bi mogli oblikovati politiku zemlje nakon Putina. Peking time gradi dugoročne odnose i s potencijalnim budućim vođstvom Rusije, a ne samo sa sadašnjom vlasti, što je signal da u Kini na neki način očekuju promjenu Putinovog režima, navodi "Volstrit žurnal", a prenosi index.hr.

Krajem juna Peking je javno pozvao Kijev i Moskvu na prekid neprijateljstava i povratak pregovorima. Tom je prilikom jedan kineski diplomata prvi put spomenuo i patnju ukrajinskih civila.

Ipak, početkom jula objavljeno je da su Rusija i Kina održale tajne vojne vježbe povezane s ratom u Ukrajini. Na vježbama su učestvovali generali obje vojske, a njihovu pripremu lično je odobrio ruski ministar odbrane.