Vrtići čekaju više od polovine mališana: Dio djece i dalje kod kuća zbog nedostatka potvrda o primljenim vakcinama
U susret najavljenoj javnoj raspravi u Ustavnom sudu, praksa ESLJP jasna – obavezna vakcinacija zadire u pravo na privatnost, ali nije kršenje Konvencije o ljudskim pravima
Dok Evropski sud za ljudska prava ima jasan stav – obavezna vakcinacija nije kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima kad je riječ o “pravu na poštovanje privatnog života”, dio roditelja izbjegava da vakciniše djecu i time im onemogućava pristup vrtićima.
U podgoričkim vrtićima juče je boravilo oko 3.100, od ukupno upisanih oko 8.000 djece. Dok u dijelu vaspitno-obrazovnih ustanova ovaj pad pripisuju novonastaloj situaciji u vezi sa obaveznom vakcinacijom kao preduslovom za boravak u vrtićima, drugi tvrde da je slična situacija bila i u istom periodu prošle godine, kada vakcinacija nije bila zakonski uslov za boravak djece u predškolskim ustanovama.
Iz JPU “Đina Vrbica” odgovorili su “Vijestima” da je za školsku 2026/27. godinu u upisano oko 4.000 djece, dok je u učionicama trenutno nešto više od 1.500 mališana.
“Svakako, u ovom trenutku bilježimo manji broj djece koja borave u vrtiću u odnosu na ukupan broj upisane djece, što je, između ostalog, posljedica novonastale situacije i procesa dostavljanja odgovarajućih potvrda o vakcinalnom statusu. Ipak, važno je naglasiti da se taj broj iz dana u dan povećava, jer roditelji kontinuirano dostavljaju potrebnu i adekvatnu dokumentaciju, nakon čega se djeca uključuju u redovan boravak u vrtiću”, odgovorili su iz te ustanove.
Kazali su da se rad u svim vrtićima odvija nesmetano i po ustaljenom režimu, uz svakodnevnu brigu o tome da se djeci obezbijedi sigurno, podsticajno i prijatno okruženje:
“Svakim danom broj djece koja dolaze u vrtić se povećava, kako se završava procedura dostavljanja potrebne dokumentacije i djeca postepeno uključuju u redovan boravak”.
S druge strane, direktorica JPU “Ljubica Popović” Vesna Nikolić kazala je da je ove godine upisano 3.890 djece, a da je u njihovim vrtićima juče boravilo 1.682. To je, tvrdi, na nivou prošlog septembra, kada je oko 1.600 djece boravilo u njihovim jedinicama. Nikolić je ocijenila da, za razliku od prvih dana ove školske godine, sada ne uočavaju posebna odstupanja, jer svakodnevno imaju oko 30 odsto djece na dnevnom nivou koja su odsutna.
U crnogorske vrtiće, prema statistici, ide oko 25.900 od ukupno 42.719 djece tog uzrasta.
Više od 60 odsto upisane djece prvog dana školske godine nije došlo u predškolske ustanove, dok su se zaposleni suočili sa problemima u primjeni novog Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kako u dijelu nejasnih potvrda pedijatara o vakcinalnom statusu do pokušaja jednog broja roditelja da nevakcinisane mališane ostave u vrtiću.
Za 15. septembar u Ustavnom sudu zakazana je javna rasprava u postupku ocjene ustavnosti zakonskog rješenja kojim je vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama.
Praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu protiv Češke iz 2021. godine ukazuje da obavezna vakcinacija djece protiv devet bolesti zadire u pravo na privatnost, ali ne predstavlja kršenje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima kad je riječ o “pravu na poštovanje privatnog života”.
Pomenuti sud je zaključio da je miješanje u prava aplikanata bilo u skladu sa važećim zakonima Češke, kao i da je težilo legitimnom cilju – zaštiti od bolesti koje mogu uzrokovati ozbiljne rizike po zdravlje građana. Sud je ukazao da se uprkos obaveznoj vakcinaciji, ona ne može direktno nametnuti, te se sprovodi indirektno, primjenom određenih sankcija. Mjeru kojom se nevakcinisanoj djeci uskraćuje mogućnost pohađanja predškolskog obrazovanja i vaspitanja, Sud je smatrao posljedicom koja je jasno predviđena primarnim zakonodavstvom usljed nepridržavanja opšte zakonske dužnosti i koja ima za cilj zaštitu zdravlja male djece, te je shodno tome i njen karakter zaštitne, a ne kaznene prirode.
U predmetu Vavřička i drugi protiv Češke Republike ESLJP je utvrdio da obavezna vakcinacija, kao nedobrovoljna medicinska intervencija, predstavlja zadiranje u pravo na poštovanje privatnog života iz člana 8 Konvencije. Sud je konstatovao da se češka obaveza vakcinacije odnosila na devet bolesti ali je, nakon ocjene legitimnog cilja, neophodnosti i proporcionalnosti mjera, zaključio da Češka nije prekoračila svoje široko polje slobodne procjene, te da nije došlo do povrede Konvencije.
Dok Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, oslanjajući se na praksu ESPLJ, smatra da država ima pravo da propiše mjere koje će dati bolje rezultate u zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a koje mogu da budu provjerene putem sudske zaštite, Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) nije podržao novi zakon koji uslovljava pristup djeteta obrazovanju vakcinacijom.
Iz UNICEF-a su za “Informacije CG” ranije ocijenili da uskraćivanje pristupa predškolskom obrazovanju zbog odluka roditelja dovodi do dvostrukog kažnjavanja djece i tvrde da se njihov stav o obaveznoj vakcinaciji zasniva na naučnim dokazima i međunarodnom pravu, posebno na Konvenciji o pravima djeteta.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kazali su da je za mjesec dato više od 3.100 doza MMR vakcine, kao i preko 6.000 doza drugih vakcina iz kalendara obavezne vakcinacije.
U ovoj instituciji smatraju da takav odaziv roditelja pokazuje da sve više njih prepoznaje koliko je važno da djeca prime vakcine na vrijeme, ali i da se nadoknade doze koje su ranije propuštene.
“Istovremeno, još jednom pozivamo roditelje čija djeca nijesu vakcinisana u skladu sa uzrastom da se u narednim danima obrate izabranom pedijatru i nadoknade propuštene doze vakcina”, saopšteno je. Podsjetili su da je pravovremena vakcinacija najefikasniji način zaštite djece od morbila i sprečavanja širenja ove bolesti u zajednici i da nadoknada propuštenih doza dobija dodatni značaj imajući u vidu epidemijsko javljanje morbila u Bugarskoj i na Kosovu, nedavno potvrđen slučaj u Srbiji, kao i dva epidemiološki povezana slučaja morbila potvrđena u Hrvatskoj, od kojih se prvi povezuje sa boravkom na Kosovu.
Prema podacima IJZ, MMR vakcinu primilo je 58,7 odsto djece predškolskog uzrasta. U generaciji djece rođene 2024. prvu dozu ove vakcine protiv malih boginja, zaušaka i rubele primilo je svega 27,1 odsto mališana.