Vujović: Crna Gora u završnici zakona za digitalne usluge,…

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je Crna Gora u Briselu prepoznata kao jedna od naprednijih zemalja kandidata u oblasti digitalnih politika

Crna Gora je u naprednoj fazi usklađivanja sa pravilima Evropske unije u oblastima digitalnih usluga, digitalnih tržišta i slobode medija, izjavila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na panelu "Usklađivanje Crne Gore sa evropskim okvirom za medije i digitalni prostor".

Ona je navela da je riječ o kontinuiranom procesu koji obuhvata usklađivanje zakonodavstva, izgradnju institucionalnog okvira i pripremu za primjenu evropskih pravila u oblastima koje se i unutar Evropske unije kontinuirano razvijaju.

"U završnoj fazi je izrada zakona o sprovođenju Akta o digitalnim uslugama (Digital Service Act – DSA), čije se usvajanje očekuje u drugom kvartalu 2026. godine. Tim zakonom uređuju se nadležnosti organa, mehanizmi nadzora i zaštita prava korisnika, uz uspostavljanje institucionalnog okvira za primjenu pravila koja su u EU direktno primjenjiva kao uredba. Istovremeno se radi na okviru za primjenu Akta o digitalnim tržištima (Digital Market Act – DMA), kroz međuresornu radnu grupu koju koordinira Ministarstvo ekonomskog razvoja, a oba zakonska rješenja biće upućena na javnu raspravu", istakla je Vujović, piše PR Centar.

Vujović je pojasnila da DSA zahtijeva uspostavljanje institucionalne strukture, uključujući imenovanje koordinatora za digitalne usluge i mehanizme saradnje sa evropskim institucijama.

Na tim rješenjima od juna 2025. radi multisektorska radna grupa koju čine predstavnici državnih institucija, regulatora, medija i civilnog društva, uz podršku međunarodnih partnera u prvom redu Evropske komisije i Savjeta Evrope.

Ovo je prvi put da jedna država sistemski pristupa usklađivanju svojih kapaciteta i zakonodavstva sa primjenom jedne sveobuhvatne evropske regulative poput Digital Services Act, navodi PR Centar.

Na tom putu radi se intenzivno, posvećeno i sadržajno, uz uključivanje različitih aktera i stručnjaka. Upravo današnji događaj predstavlja priliku da predstavimo šta je do sada urađeno, ali i da jasno mapiramo dalji pravac kretanja kada je u pitanju razvoj i uređenje digitalnog tržišta.

DSA danas nadogradjuje i nadopunjuje E-commerce direktivu i ima ulogu kakvu je nekada imao Digital Single Market – riječ je o horizontalnom okviru koji prožima različite sfere društva, imajući u vidu da se aktivnosti koje su se nekada odvijale offline danas dominantno odvijaju u digitalnom prostoru, ali zahtijevaju isti nivo zaštite i pravne sigurnosti.

Takav proces podrazumijeva izmjene i prilagođavanje većeg broja zakona, sve do trenutka pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada će se ova regulativa direktno i u potpunosti primjenjivati, kao i u svim državama članicama.

U suštini, cilj je da se pripremi cjelokupan sistem – od institucija i regulatora, do civilnog sektora – da djeluje koordinisano i usklađeno, jer je jedino takav pristup preduslov za efikasnu primjenu i stvarnu zaštitu građana u digitalnom okruženju.

Prema njenim riječima, Crna Gora je u Briselu prepoznata kao jedna od naprednijih zemalja kandidata u oblasti digitalnih politika, što potvrđuje napredak reformi, ali i dodatnu obavezu nastavka usklađivanja sa evropskim standardima.

Govoreći o širem kontekstu, istakla je da digitalni prostor predstavlja ključnu infrastrukturu savremenog društva, u kojem građani ostvaruju pravo na informisanje, izražavanje i učešće u demokratskim procesima, zbog čega njegovo uređenje zahtijeva jasan i odgovoran regulatorni okvir.

"DSA i DMA postavljaju pravila o odgovornosti digitalnih usluga, transparentnosti i funkcionisanju digitalnih tržišta, koja su od direktnog značaja i za zemlje kandidate", kazala je ona, dodajući da je usklađivanje sa tim pravilima i instrument jačanja vladavine prava i unapređenja tržišne konkurencije.

Ministarka je istakla da primjena DSA podrazumijeva jačanje zaštite korisnika, uključujući efikasnije postupanje po prijavama nezakonitog sadržaja, veću transparentnost sistema preporuka i oglašavanja, kao i dodatne obaveze vrlo velikih online platformi u upravljanju sistemskim rizicima.

U oblasti medija, proces usklađivanja obuhvata i Evropski akt o slobodi medija (EMFA), koji zahtijeva dalja prilagođavanja zakonodavnog i institucionalnog okvira. U toku je priprema mape puta za njegovu implementaciju, s ciljem jačanja uredničke nezavisnosti, transparentnosti vlasništva i zaštite od neprimjerenog uticaja, navodi PR Centar.

"Cilj nije samo formalno usklađivanje, već uspostavljanje funkcionalnog sistema koji može da se primjenjuje u praksi i obezbijedi zaštitu prava korisnika i slobodu medija u skladu sa evropskim standardima", zaključila je Vujović.

Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Hrvoje Lisičar, ocijenio je da je Crna Gora na dobrom putu kada je riječ o usklađivanju sa evropskim pravilima u oblasti digitalnih usluga, ali je upozorio da predstoji zahtjevan proces izgradnje kapaciteta i institucionalnog okvira.

"Mislim da idete u dobrom smjeru. Riječ je o vrlo složenom i zahtjevnom procesu, u kojem postoji mnogo nerazumijevanja o tome šta zapravo digitalne usluge podrazumijevaju", kazao je Lisičar.

On je istakao da je Hrvatska bila u nešto drugačijoj poziciji, s obzirom na to da se Akt o digitalnim uslugama (DSA) u Evropskoj uniji direktno primjenjuje, ali da su se i tamo suočili sa izazovima u organizaciji, jačanju kapaciteta i određivanju nadležnih tijela.

Prema njegovim riječima, DSA nije samo zakon koji treba formalno implementirati, već okvir koji reguliše širok spektar usluga koje se pružaju putem interneta.

"Kada uzmete u obzir šta se sve danas odvija online, jasno je koliko je to kompleksan sistem i koliko aktera mora biti uključeno", naveo je Lisičar.

Posebno je ukazao na izazove za manje države u odnosu na velike digitalne kompanije.

"Upitno je koliko jedna država poput Hrvatske ili Crne Gore može samostalno uticati na velike platforme. Upravo zato je važna uloga Evropske komisije, jer se na taj način nastupa zajednički i efikasnije", rekao je Lisičar.

Dodao je da praksa pokazuje da je takav pristup djelotvorniji, posebno kroz postupke i mjere koje EU pokreće protiv velikih kompanija.

Lisičar je naglasio da je DSA "živi" dokument koji se stalno razvija kroz nove smjernice i pravila, zbog čega je neophodno kontinuirano prilagođavanje.

"Ako nemate dovoljno kapaciteta, posebno stručnog kadra koji može pratiti te promjene, dolazi do problema", upozorio je Lisičar.

Istakao je da se u Hrvatskoj ulažu značajni napori u edukaciju stručnjaka kroz fakultete i različite projekte, kako bi se osigurala kvalitetna primjena propisa poput DSA, DMA i GDPR-a.

Govoreći o suštini DSA, Lisičar je pojasnio da taj akt ne predstavlja "magično rješenje", već okvir koji omogućava različitim akterima da djeluju u digitalnom prostoru.

"Države moraju definisati šta smatraju nezakonitim sadržajem, dok se kroz sistem omogućava njegovo uklanjanje i nadzor", objasnio je Lisičar.

On je naglasio važnu ulogu civilnog društva i medija, koji kroz mehanizme poput prijavljivanja sadržaja mogu imati značajan uticaj.

„Ne može se očekivati da država sama riješi sve probleme, posebno kada je riječ o štetnom, a ne nužno nezakonitom sadržaju“, rekao je Lisičar.

Dodao je da DSA donosi brojne mogućnosti i za građane, potrošače i akademsku zajednicu, uključujući pristup podacima i uvid u funkcionisanje velikih platformi.

Ipak, ukazao je da je potrebno dodatno raditi na informisanju javnosti o pravima i mogućnostima koje ovaj okvir donosi.

„Kada građani shvate da postoje mehanizmi koji ih štite, sigurno će ih više koristiti“, zaključio je Lisičar.

Pomoćnica direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Jadranka Vojvodić, istakla je da je rad na usklađivanju sa evropskim digitalnim propisima obilježila široka i heterogena saradnja različitih institucija i aktera, što smatra jednom od najvećih vrijednosti procesa.

„Radna grupa je bila izuzetno heterogena. Pored ministarstava, učestvovali su predstavnici nevladinog sektora, pravosuđa i tužilaštva. To nam je omogućilo da probleme sagledamo iz različitih uglova, institucionalnog, pravnog i administrativnog“, kazala je Vojvodić.

Ona je naglasila i značaj kontinuirane podrške međunarodnih eksperata, kao i doprinosa civilnog sektora, što je, kako je rekla, bilo posebno važno u situacijama kada su se suočavali sa nepoznatim izazovima.

„Cilj radne grupe bio je objedinjavanje pristupa implementaciji Akta o digitalnim uslugama (DSA), Akta o digitalnim tržištima (DMA) i Evropskog akta o slobodi medija (EMFA). Međutim, ubrzo je postalo jasno da implementacija EMFA zavisi od rješenja koja će biti usvojena u okviru DSA. Shvatili smo da iskustva država članica EU nijesu u potpunosti primjenjiva na Crnu Goru, jer su ovi akti u EU direktno primjenjivi, dok mi kao država kandidat moramo sve prenijeti u nacionalno zakonodavstvo“, pojasnila je Vojvodić.

Ukazala je da su poseban izazov predstavljali rokovi i potreba za izmjenama velikog broja sektorskih zakona, zbog čega je radna grupa razmatrala više modela implementacije.

Kako je navela, analizirana su četiri scenarija: potpuno preuzimanje EU modela, djelimično prenošenje uz saradnju sa Evropskom komisijom, ograničena nacionalna regulacija i model postepenog usklađivanja kroz implementacioni zakon.

„Zaključili smo da je najracionalnije rješenje donošenje implementacionog zakona koji bi definisao institucije, nadležnosti i način finansiranja, a koji bi bio spreman do kraja juna, uz javnu raspravu i dalje usvajanje do kraja godine“, kazala je Vojvodić.

Prema njenim riječima, takav pristup dobio je podršku Evropske komisije, koja je preporučila da se ne žuri sa kompleksnim zakonima, već da se fokus stavi na izgradnju kapaciteta i spremnost institucija za primjenu.

„U okviru predloženog modela, koordinator za digitalne usluge bio bi nacionalni organ, dok bi se nadležnosti podijelile između više institucija. Među njima su pravosudni organi i Ministarstvo unutrašnjih poslova za krivična djela, Agencija za zaštitu ličnih podataka, organi nadležni za intelektualnu svojinu, kao i inspekcijske službe i institucije u oblasti zdravstva i zaštite potrošača“, navelqa je Vojvodić.

Ona je naglasila da je cilj da se maksimalno iskoriste postojeći institucionalni kapaciteti, umjesto stvaranja novih tijela.

„Važno je da se jasno definiše koordinator, nadležni organi i način finansiranja, kako bi sistem bio funkcionalan“, istakla je Vojvodić.

Ona je posebno ukazala na značaj jačanja kapaciteta, kako državnih institucija, tako i civilnog sektora, navodeći da je potrebno obezbijediti ljudske resurse, stručnu podršku i kontinuiranu edukaciju.

„Mnoge od ovih oblasti su nove i zahtijevaju dodatna znanja“, dodala je Vojvodić.

Istakla je da je neophodno razviti i poseban program jačanja kapaciteta, koji bi precizno definisao potrebe, broj ljudi i vještine koje nedostaju, kao i način finansiranja.

Vojvodić je naglasila i važnost podizanja svijesti građana o pravima u digitalnom prostoru.

„Građani moraju znati da imaju prava i u digitalnom okruženju, kao i mehanizme zaštite. DSA donosi upravo takve mogućnosti, ali je važno da ih korisnici prepoznaju i koriste“, poručila je Vojvodić.

Zaključila je da proces usklađivanja ne treba posmatrati kao jednokratan zadatak, već kao kontinuiran razvoj sistema koji će omogućiti sigurnije i transparentnije digitalno okruženje za sve.

Na panelu „Usklađivanje Crne Gore sa evropskim okvirom za medije i digitalni prostor“, koji je okupio predstavnike institucija, regulatora, civilnog sektora i međunarodnih organizacija, ocijenjeno je da je riječ o jednom od najzahtjevnijih segmenata procesa evropskih integracija. Učesnici su istakli potrebu paralelnog razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za primjenu DSA i DMA, uz postepeno prilagođavanje medijskog zakonodavstva u skladu sa EMFA, kako bi se obezbijedio balans između zaštite osnovnih prava, jačanja uredničke nezavisnosti, slobode izražavanja i upravljanja rizicima u digitalnom prostoru. Panel je organizovan u saradnji Ministarstva kulture i medija, Ministarstva evropskih poslova, Open Society Foundations – Western Balkans i SHARE fondacije.