Zakon se ne piše preko Ustava: Pravnici o “produžavanju” mandata…

Institut deblokade rada suda treba prvo ustavno normirati, a zatim i Zakonom o Ustavnom sudu, poručuje Branislav Radulović

Ni važeći član 15 Zakona o Ustavnom sudu (US), kojim je predviđeno “produžavanje” mandata sudijama te institucije, ni predložena izmjena tog člana – nisu u saglasnosti s Ustavom Crne Gore, kojim se propisuje dužina mandata sudije Ustavnog suda. Da bi “institut deblokade”, što je smisao i “starog” i “novog” člana 15, bio legitiman – on bi se morao prvo ustavno, pa tek onda zakonski normirati.

To proizilazi iz odgovora predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore Branislava Radulovića, na pitanje “Informacije CG” kako gleda na važeće zakonsko rješenje u članu 15, kao i na izmjene propisa koje je predložila Vlada.

Aktuelni zakon propisuje da kad sudiji Ustavnog suda istekne mandat, a novi sudija nije izabran, Skupština donosi odluku da sudija ostaje na funkciji do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Na taj način je Desanki Lopičić krajem prošle godine parlament “produžio” mandat, nakon što joj je istekao 12-godišnji.

Novo rješenje izvršne vlasti, koje je parlament usvojio prošle sedmice, a šef države Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje prije tri dana, predviđa da, ako sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog penzije ili isteka mandata, novi sudija nije izabran, a Ustavni sud ima manje od četiri sudije, taj sudija (ili više njih) može, uz davanje saglasnost, da nastavi obavljanje funkcije do izbora novog. Međutim, taj predlog ne predviđa vremensko ograničenje od godinu, kad je u pitanju “naknadno” vršenje funkcije.

Milatović je posljednjeg dana marta podnio predlog za ocjenu ustavnosti važećeg člana 15 propisa o Ustavnom sudu, ocijenivši da je suprotan Ustavu, koji propisuje da mandat sudije Ustavnog suda traje 12 godina. Novi predlog Vlade vratio je najvišem zakonodavnom domu iz istog razloga zbog kog je podnio ocjenu ustavnosti.

Branislav Radulović je “Vijestima” rekao da je Udruženje pravnika u više navrata ukazivalo na nesaglasje važećeg člana 15 s Ustavom, jer je najvišim pravnim aktom (član 153) propisano da mandat sudije Ustavnog suda traje 12 godina. Pojasnio je da je ta odredba u Zakonu o Ustavnom sudu pravdana potrebom da se “omogući kontinuitet rada Ustavnog suda u slučaju neizbora novog sudije” i kao brana za situacije koje mogu biti posljedica nepredlaganja kandidata, nepostizanja potrebne većine, sporosti ili opstrukcije od strane predlagača (predsjednika države ili Skupštine).

“Postojeće rješenje odnosi se samo za slučaj ‘isteka mandata’, ali ne i na druge slučajeve prestanka mandata, i sudija kom prestaje funkcija može nastaviti s obavljanjem funkcije do izbora novog, ali ne duže od godinu dana”, podsjetio je sagovornik.

Radulović je napomenuo da se novim – izglasanim, pa vraćenim rješenjem – daje restriktivnija odredba koja se može primjeniti samo za slučaj kad sud ostane na minimumu za obezbjeđivanje kvoruma – četiri sudije (od ukupno sedam).

“Međutim, i ako u tom pogledu bolje formulisana, s ciljem deblokade i smanjivanja mogućnosti zloupotrebe, odredba ovog člana je i dalje u koliziji s članom 153 Ustava Crne Gore”, konstatovao je on.

S druge strane, Radulović je ukazao da ne postoji vremensko ograničenje koje sadrži važeća odredba – u pogledu vremenskog ograničenja od godinu, što je, prema njegovim riječima, korak unazad u odnosu na postojeće rješenje.

Sagovornik je naglasio da je Udruženje pravnika, ne osporavajući potrebu definisanja “instituta deblokade”, na stanovištu da bi taj institut trebalo da bude prvo normiran u Ustavu, čime bi se otklonio ozbiljan prigovor da je, kako važeća, tako i nova predložena odredba – neustavna.

“Dodatno, upitno je zašto je u novom rješenju ove odredbe uklonjeno vremensko ograničenje od godinu dana”, podvukao je Radulović.

On je rekao da je Udruženje pravnika, s obzirom na to da važećem sazivu Ustavnog suda ne prijeti opasnost blokade, te da je otvoren postupak ustavnih promjena, na stanovištu da institut deblokade rada suda treba prvo ustavno normirati, a zatim i Zakonom o Ustavnom sudu.

“U postojećem redu koraka, kao i kod važeće odredbe člana 15 otvoreno je pitanje ustavnosti ove odredbe, a samim tim i spornost svih produženih mandata koji bi bili ostvareni na bazi primjene istog”, poručio je Radulović.

Obrazlažući zašto je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, Milatović je kazao da najviši pravni akt ne dozvoljava produženje mandata nakon njegovog isteka, dok zakon omogućava sudiji da nastavi da obavlja funkciju i poslije prestanka mandata.

“Dodatan problem predstavlja činjenica da osporeno zakonsko rješenje predviđa da se, u ovakvim situacijama, istovremeno donosi odluka o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda. Iz takve odluke proizilazi da od momenta kad se ista donese, sudiji kom je istekao ustavni mandat prestaje funkcija i on, samim tim, više nije sudija Ustavnog suda. Istovremeno, omogućavanjem vršenja dužnosti sudije Ustavnog suda licu koje nije ustavni sudija, narušava se pravni poredak”, tvrdi predsjednik.

Šef države konstatovao je da je zakonsko rješenje posebno problematično u kontekstu njegove (zakon) aktuelne primjene u praksi, dodajući da je odlukom Skupštine od 28. decembra prošle godine Desanki Lopičić, nakon isteka mandata, omogućeno da nastavi da vrši funkcije do izbora novog sudije.

“Dakle, od trenutka donošenja takve odluke, licu koje više nije sudija Ustavnog suda omogućava se vršenje funkcije ustavnog sudije, mimo određenja koja su sadržana u Ustavu, i svaka odluka koja se donosi uz učešće lica koje nije sudija tog suda imaće za posljedicu izvjesno nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica po javni interes i narušavanje pravne sigurnosti”, poručio je Milatović.

Skupština je 28. decembra prošle godine odlučila da Lopičić produži mandat do izbora njenog nasljednika na funkciji. Odluka je donijeta jednoglasno, dvotrećinskom većinom (glasovi 54 poslanika). Parlament gotovo godinu dana odbija da izabere za sudije Ustavnog suda kandidate koje predlaže Milatović.

Za to je odgovorna parlamentarna većina, koja ne samo što ne želi da s opozicijom obezbijedi “prolaz” Milatovićevim kandidatima, već opstruira i odlučivanje o tome – tako što sabotira održavanje sjednica na kojima bi trebalo da se glasa i što mjesecima drži predsjednikove predloge “u fioci”, ne stavljajući ih na dnevni red.

Iz najvišeg zakonodavnog doma krajem aprila nisu odgovorili na pitanja “Informacije CG” kad će se poslanici ponovo izjasniti o Milatovićevom kandidatu Predragu Krstonijeviću (u prvom krugu dobio 25 glasova podrške), predloženom na funkciju početkom decembra prošle godine, te kad će biti održan prvi krug glasanja za kandidatkinju Jelenu Ružičić, koju je šef države predložio za sutkinju Ustavnog suda početkom marta.

Vlada Crne Gore tvrdi da nema osnova da Ustavni sud prihvati Milatovićev predlog za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, kao ni da obustavi odluku parlamenta kojom je Lopičić omogućeno da nastavi da vrši funkciju u instituciji koja “čuva” najviši pravni akt.

Izvršna vlast je u mišljenju koje je objavljeno na njenom sajtu, a koje potpisuje premijer Milojko Spajić, navela da član 15 Zakona o Ustavnom sudu predstavlja mehanizam za sprečavanje blokade rada te sudske institucije, a dokumentu piše i da je takvo rješenje podržala Venecijanska komisija.

Venecijanska komisija je, navodi se, svoju preporuku ponovila u mišljenju od 2. juna 2025, navodeći da treba usvojiti odredbu koja omogućava sudiji da nastavi da obavlja funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudske pozicije upražnjene zbog činjenice da nove sudije nisu izabrane.