Zalužnji: “NATO je previše zastario za Ukrajinu”

Bivšu komandant tvrdi da Ukrajina neće nikada biti članica Alijanse za koju kaže da se oslanja na prevaziđene doktrine

Zavisnost NATO-a od “doktrina iz Drugog svjetskog rata” i sporo prilagođavanje novim oblicima ratovanja razlog su zbog kojeg Ukrajina vjerovatno nikada neće postati članica Alijanse, izjavio je ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji i bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužnji.

“Punih 12 godina lično sam radio na tome da usvojimo NATO standarde i svake godine slušao priče o tome kako ćemo uskoro postati članica NATO-a. Nažalost, to se nikada neće dogoditi”, rekao je Zalužnji u obraćanju ukrajinskim ambasadorima u Kijevu, prenijeli su ukrajinski mediji.

Iako je, kako je naveo, Ukrajini potrebna tehnologija kojom zemlje NATO-a i dalje raspolažu, uključujući sisteme za odbranu od balističkih projektila, Zalužnji smatra da je “nemoguće pridružiti se organizaciji koja se i dalje oslanja na doktrine iz Drugog svjetskog rata, uprkos nivou razvoja koji su dostigle ukrajinske oružane snage”.

Rusija je, pod pritiskom rata, sprovela duboke promjene u svojim oružanim snagama, a mnogi političari i obavještajni zvaničnici strahuju da bi do kraja ove decenije mogla biti spremna za napad na neku od članica NATO-a.

Neuobičajeno oštre kritike Valerija Zalužnjeg ukazuju na sve izraženije promjene u odnosima između Ukrajine i Alijanse. Zemlja koja je u prvim godinama rata u velikoj mjeri zavisila od evropske vojne pomoći danas se smatra jednom od vojno najmoćnijih i tehnološki najnaprednijih sila na kontinentu, koja je daleko ispred zapadnih armija kada je riječ o masovnoj proizvodnji dronova, projektila i drugih ključnih sistema.

“Ukrajina doprinosi transatlantskoj bezbjednosti”, navodi se u zajedničkoj deklaraciji 32 lidera NATO-a usvojenoj na samitu Alijanse u Ankari prošlog mjeseca.

Tokom nedavnih vojnih vježbi, u kojima su učestvovali i ukrajinski vojnici, pripadnici savezničkih snaga više puta su bili iznenađeni njihovom taktikom i načinom upotrebe bespilotnih letjelica.

Izjave Zalužnjeg privukle su dodatnu pažnju i zbog njegovih navodnih političkih ambicija. Predsjednik Volodimir Zelenski smijenio ga je s mjesta vrhovnog komandanta ukrajinske vojske 2024. godine.

“Najvjerovatnije će NATO ostati organizovan na isti način kao i do sada i provešće 12 godina, baš kao i Ukrajina, pokušavajući da dostigne standarde koji su potrebni da bi bio makar upola snažan kao Ruska Federacija”, rekao je penzionisani general.

Njegove izjave odražavaju i dugogodišnje nezadovoljstvo Ukrajine zbog odgađanja njenog prijema u Alijansu, uprkos tome što je NATO još 2023. godine zvanično otvorio mogućnost budućeg članstva. Sjedinjene Države i pojedine saveznice i dalje se protive takvom potezu.

Zbog toga će se Ukrajina, prema riječima Valerija Zalužnog, okrenuti povezivanju sa “blokovima i savezima koji će tek biti formirani”. Kao primjer naveo je Združene ekspedicione snage (Joint Expeditionary Force – JEF), grupu od deset država predvođenu Velikom Britanijom, koju uglavnom čine nordijske i baltičke zemlje. Taj savez osnovan je 2014. godine kao dopuna NATO-u.

“Najvjerovatnije ćemo govoriti o evropskom vojnom bezbjednosnom bloku”, dodao je Zalužnji.