Zašto bi bilo ko krio legalnu imovinu? MANS kritikovao stav ALZP-a u predmetu Bogdanovića i Đukanovića

Iz MANS-a upozoravaju da je posebno problematično to što ta institucija pokušava da napravi razliku između imovine stečene kupovinom ili gradnjom i one koja je stečena nasljeđem, poklonom ili razmjenom

Promjene u imovini – bez obzira na to da li se radi o kupovini, prodaji, poklonu, nasljeđu, razmjeni ili prenosu između povezanih osoba, jedan su od ključnih indikatora u analizama korupcije, nezakonitog bogaćenja i sukoba interesa, poručuju iz te NVO

Sporni pravni stavovi Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama mogli bi, ukoliko postanu praksa, ozbiljno ograničiti rad istraživačkih novinara, civilnog sektora i javnosti u kontroli imovine javnih funkcionera i sa njima povezanih lica, ocijenili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.

Komentarišući zapisnik koji je Agencija sačinila nakon nadzora pokrenutog po prijavi Aca Đukanovića zbog objavljivanja podataka iz listova nepokretnosti koji se odnose na njegovu imovinu, iz MANS-a upozoravaju da je posebno problematično to što ta institucija pokušava da napravi razliku između imovine stečene kupovinom ili gradnjom i one koja je stečena nasljeđem, poklonom ili razmjenom.

Kontrolori AZLP-a nedavno su radiili nadzor poslanika i šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića, nakon što je u martu, na svom Fejsbuk profilu, iznio podatke o imovini Đukanovića. Kontrolu su tražili Đukanovićevi punomoćnici.

U zapisniku o nadzoru tvrde da je objava dijela podataka bila u javnom interesu, ali su kao “zadiranje u privatnost” označili informacije o imovini Đukanovića koje se odnose na nasljeđe i razmjenu.

Šef poslaničkog kluba Demokrata, međutim, prigovorio je takvom stavu AZLP-a, ističući da je “pravno neutemeljen, činjenično nedovoljno utvrđen i unutrašnje kontradiktoran”, tražeći od Savjeta te institucije da odbije zahtjev za zaštitu privatnosti kao neosnovan. Svako drugo postupanje Savjeta AZLP-a, poručuje Bogdanović, “ohrabrilo bi sve one koji su skloni i vični bezakonju i manipulacijama da nasljeđivanje i razmjenu imovine koriste kao priliku za svojevrsno pranje novca i prikrivanje vršenja krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije”.

Iz MANS-a upozoravaju na to da takvo stanovište AZLP-a “nema jasno uporište ni u Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, niti u praksi Evropskog suda za ljudska prava kada su u pitanju sloboda izražavanja, politički govor i pravo javnosti da zna”.

Naglašavaju da Agencija takvim pristupom praktično sebi daje za pravo da određuje koja vrsta imovine javnih funkcionera i sa njima povezanih osoba može biti predmet legitimne javne rasprave, a koja ne.

“Takvo ovlašćenje ne proizilazi iz zakona, niti iz mandata te institucije”, istakli su.

Iz MANS-a navode da nije jasno na koji način se ugrožava privatnost određene osobe ako se javnosti ukaže na postojanje imovinskog prava, bez objavljivanja adrese stanovanja, matičnog broja ili drugih podataka koji bi mogli ugroziti bezbjednost ili intimnu sferu pojedinca.

“Sama činjenica da određeno lice posjeduje stan, kuću, poslovni prostor ili zemljište ne može biti izuzeta iz legitimne javne rasprave samo zato što je formalni osnov sticanja nasljeđe, poklon ili razmjena”, kazali su “Vijestima”.

Ocjenjuju da bi takva praksa bila posebno opasna jer su upravo porodični prenosi imovine, pokloni, nasljeđa, razmjene i drugi pravni aranžmani često prvi signal za provjeru mogućeg prikrivanja stvarnog vlasništva, porijekla novca ili vrijednosti imovine.

“Dosadašnje iskustvo MANS-a i njegovog Istraživačkog centra pokazuje da su upravo prenosi imovine unutar porodice, kroz nasljeđe, poklone, razmjene ili druge formalno-pravne aranžmane, veoma često korišćeni za prikrivanje stvarnog porijekla imovine, njenog stvarnog vlasnika ili njene realne tržišne vrijednosti”, preciziraju iz te NVO.

Upozoravaju na to da su promjene u imovini – bez obzira na to da li se radi o kupovini, prodaji, poklonu, nasljeđu, razmjeni ili prenosu između povezanih osoba jedan od ključnih indikatora u analizama korupcije, nezakonitog bogaćenja i sukoba interesa, odnosno tzv. “red flag”.

“Upravo zbog toga zakon obavezuje javne funkcionere da Agenciji za sprečavanje korupcije prijavljuju cjelokupnu imovinu, bez obzira na osnov sticanja”, podsjećaju iz MANS-a.

Prema njihovim riječima, logika iz zapisnika AZLP-a bi vodila ka apsurdnom zaključku da je za javnost relevantna samo imovina stečena kupovinom ili gradnjom, dok bi ona stečena poklonom, nasljeđem ili razmjenom ostala van domašaja javne kontrole.

“Takvo tumačenje obesmišljava koncept kontrole ukupnog imovinskog stanja javnih funkcionera i otvara prostor za prikrivanje imovine kroz formalne prenose unutar porodice i mreže povezanih lica”, upozorili su.

Iz MANS-a podsjećaju na to da je ta NVO u ranijim istraživanjima, upravo kroz analizu porodičnih prenosa imovine, otvarala pitanja o mogućem prikrivanju stvarnog porijekla novca i imovine.

Navode primjer bivšeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića, optuženog za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i šverc, u čijem slučaju je MANS dokumentovao prenose nekretnina i značajnih finansijskih sredstava unutar porodice, kroz poklone i transakcije između roditelja i djece.

“Istraživanje je pokazalo da su članovi porodice jedni drugima poklanjali nekretnine, dok je u pojedinim slučajevima novac za kupovinu vrijedne imovine formalno dolazio od članova porodice koji nijesu imali poznate prihode koji bi opravdali takve transakcije”, rekli su iz MANS-a.

Precizirali su da je posebno indikativan bio slučaj u kojem je Golubović prijavio da je od sina dobio novac za kupovinu nekretnina, dok su i drugi članovi porodice međusobno prenosili vrijednu imovinu kroz poklone i druge pravne aranžmane.

“Upravo ovakvi obrasci porodičnih prenosa predstavljaju jedan od najčešćih mehanizama prikrivanja stvarnog porijekla imovine, zbog čega su od ključnog značaja za rad istraživačkih novinara, civilnog sektora i institucija koje se bave borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ocijenili su.

Sličan obrazac, navode, MANS je dokumentovao i u slučaju porodice bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nepravosnažno osuđene za protivzakoniti uticaj, primanje mita i uticanje na sudske odluke.

MANS je ranije objavio da je porodica Medenica od kuma stekla vrijedne nekretnine u Kolašinu kroz aranžmane koji su uključivali poklon placa i izgradnju kuće procijenjene na najmanje 125.000 eura.

“Upravo analiza takvih kumovskih poklona, prenosa i kasnijih transformacija imovine otvorila je ozbiljna pitanja o stvarnom porijeklu imovine i mogućem prikrivanju koristi kroz formalno dozvoljene pravne poslove”, kažu iz MANS-a.

Naglašavaju i da je ta organizacija ranije dokumentovala i slučaj u kojem je Medenica propustila da prijavi prihod sina – odbjeglog Miloša Medenice od oko 215.000 eura, pri čemu su, kako tvrdi, porodične finansijske veze i prenosi novca bili ključni za razumijevanje ukupnog imovinskog stanja i mogućih neprijavljenih koristi unutar porodičnog domaćinstva.

Iz MANS-a ocjenjuju da bi značajan dio tih podataka, da je ranije bila primijenjena logika iz zapisnika AZLP-a, mogao biti proglašen nedopuštenim zadiranjem u privatnu i porodičnu sferu, iako se radilo o informacijama iz javnih registara i temama od nesumnjivog javnog interesa.

“Slobodna i otvorena javna rasprava o porijeklu imovine, sumnjama na korupciju i posljedicama koruptivnog ponašanja predstavlja jednu od ključnih demokratskih tekovina koje Crna Gora mora nastaviti da razvija, posebno u završnoj fazi evropskih integracija”, kažu iz MANS-a.

Poručuju da svako pravno tumačenje koje može proizvesti efekat zastrašivanja medija, istraživača i civilnog sektora mora biti predmet ozbiljne stručne i javne rasprave.

“MANS smatra da ovakvo postupanje Agencije za zaštitu ličnih podataka ne smije postati praksa, jer bi dugoročno moglo značajno ograničiti mogućnost javnosti da kontroliše imovinu, interese i moguće zloupotrebe javnih funkcionera i sa njima povezanih lica”, zaključili su iz MANS-a.

Istraživanje imovine bivšeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića, optuženog za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i šverc, pokazalo je da su članovi porodice jedni drugima poklanjali nekretnine, dok je u pojedinim slučajevima novac za kupovinu vrijedne imovine formalno dolazio od članova porodice koji nijesu imali poznate prihode koji bi opravdali takve transakcije”, podsjećaju iz MANS-a