Zašto Bugarska prijeti da će uložiti veto na sankcije Rusiji?

Bugarski premijer Rumen Radev obećava da će uložiti veto na najnovije sankcije EU protiv Rusije, jer se one odnose na ruskog patrijarha Kirila i bivšeg šefa Lukoila Vagita Alekperova. Šta stoji iza njegovog protivljenja?

Kada je Evropska unija pokušala da u svoj najnoviji paket sankcija Rusiji ubaci patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve, i bivšeg predsjednika Lukoila Vagita Alekperova, samo jedna država članica je prigovorila: Bugarska.

Tokom svog prvog učešća na sastanku Savjeta EU 18. juna, premijer Rumen Radev rekao je da će njegova zemlja uložiti veto na paket, koji uključuje 34 osobe i 47 entiteta – osim ako ta dvojica, oba Rusa, ne budu uklonjena sa spiska.

Iako je Radev podržao otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Ukrajinom i sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Briselu kako bi razgovarali o energetskoj bezbjednosti i proizvodnji dronova, on je takođe javno branio ulogu Ruske pravoslavne crkve u bugarskoj istoriji i opisao Alekperova kao nekoga ko je uložio „resurse i napore“ u jedinu bugarsku rafineriju nafte.

Prijetnja bugarskog premijera vetom dolazi samo devet dana nakon što je Sofija zabranila isporuku državnog oružja Kijevu i nekoliko dana nakon što je ruski dron pogodio manastir Kijevsko-pečersku lavru. To izaziva zabrinutost da bi Bugarska u spoljnoj politici mogla da počne sve više da daje prioritet unutrašnjim poslovima, u odnosu na jedinstvo EU po pitanju Rusije.

„Nećemo dozvoliti sankcije koje štete Bugarskoj i njenoj ekonomiji“, rekao je Radev bugarskim novinarima u Briselu 18. juna.

Objasnio je da bi mjere mogle da poremete isporuku đubriva i rezervnih djelova za metro u Sofiji, ali je i dodao da je najviše zabrinut za rad Lukoilove rafinerije nafte u Burgasu.

Nakon američkih sankcija ruskoj kompaniji 2025. godine, Bugarska je preuzela kontrolu nad poslovanjem imenovanjem posebnog državnog upravnika.

Kao odgovor na to, švajcarska ekspozitura Lukoila, Litasko, koja je formalni vlasnik Lukoilove imovine u Bugarskoj, tvrdila je da je to nezakonita eksproprijacija i upozorila da može da potraži pravni lijek.

Prema riječima bugarskog ministra ekonomije Aleksandra Puleva, spor bi mogao da izloži Bugarsku odgovornosti u visini i do tri milijarde eura.

Iako lokalni mediji izvještavaju da još uvijek nema zvanične potvrde arbitraže, Radev je ukazao na potencijalni spor tvrdeći da bi sankcionisanje osnivača Lukoila, Vagita Alekperova, koji je podnio ostavku na mjesto predsjednika kompanije i člana njenog upravnog odbora 2022. godine, bilo slično „pucanju sebi u nogu“.

Premijer nije objasnio kako bi sankcije protiv Alekperova uticale na poslovanje Lukoila u Bugarskoj ili zašto bi njegova odbrana u Briselu uticala na bilo kakav potencijalni pravni spor.

Radev se ujedno založio i za to da politika ostane podalje od vjerskih pitanja, a rekao je i da bi Bugarska pravoslavna crkva trebalo da se pita o sankcijama protiv ruskog patrijarha Kirila.

Međutim, s obzirom na to da je Bugarska po ustavu sekularna država, Crkva nema nikakvu riječ po pitanju spoljne politike Bugarske.

Na navode novinara da je ruski patrijarh jedan od najlojalnijih pristalica ruske agresije u Ukrajini, Radev je odgovorio da ga „nije briga za njega, već za samu Rusku pravoslavnu crkvu“.

Zatim je svoje protivljenje sankcijama povezao s doprinosom Crkve oslobođenju Bugarske od osmanske vlasti nakon rusko-turskog rata 1878. godine, rekavši: „Mi smo jedna porodica“.

Patrijarh Kiril izbjegao je sankcije 2022. godine nakon što je tadašnji mađarski premijer Viktor Orban zaprijetio da će uložiti veto na još jedan paket sankcija EU protiv Rusije.

Nedostatak jasnoće u argumentima Rumena Radeva u vezi s Alekperovim i patrijarhom Kirilom doveo je do reakcija dvije najveće bugarske opozicione stranke, GERB i Demokratske Bugarske. Optužili su vladu da dozvoljava da se spoljna politika oblikuje prema ruskim interesima.

Iako Bugarska ne bi bila prva država EU koja blokira ili odlaže sankcije EU Rusiji – Mađarska i Slovačka su to već činile u prošlosti – takav potez bi bio prvi za Bugarsku. Ta zemlja do sada nije blokirala nijedan paket sankcija Rusiji.

Ali retorika premijera odjeknula je među proruski orijentisanim Bugarima, koji su pohvalili njegovu prijetnju vetom. Prema najnovijem istraživanju Evrobarometra, 45 odsto Bugara – skoro dvostruko više od prosjeka EU – ne podržava sankcije protiv Rusije.

Međutim, prema riječima Aleksandra Stojanova, istoričara Bugarske akademije nauka, istorijski argumenti koje je Radev koristio da potkrijepi svoju prijetnju vetom bili su netačni.

„Car Petar I ukinuo je patrijaršiju početkom 18. vijeka i preuzeo kontrolu nad Crkvom“, rekao je za DW, dodajući da „Ruska crkva nije imala nezavisnu ulogu, niti uticaj u vezi sa slobodom Bugarske van politike Ruskog carstva“.

Premijer se takođe osvrnuo na ono što je nazvao većom ulogom Rusije u oslobađanju Bugarske od „osmanskog ropstva“ – politički obojenog termina koji dobar dio istoričara odbacuje i govori umjesto toga o „osmanskoj vladavini“.

„To nije lapsus, već korišćenje istorije za političku demagogiju“, ocijenio je Stojanov.

Druge pravoslavne hrišćanske zemlje u EU, uključujući Grčku i Rumuniju, odobrile su sankcije protiv ruskog patrijarha zbog njegove podrške ratu u Ukrajini.

„Postoje države članice koje su zabrinute zbog promjene stava Bugarske – upravo sada, kada se čini da je pravi trenutak da se izvrši konačni pritisak na Rusiju kako bi se na kraju došlo do pregovora“, kaže za DW Vesela Černeva, zamjenica direktora Evropskog savjeta za spoljne odnose.

Černeva je dovela u pitanje bugarsko obrazloženje najavljenog veta na sankcije: „Čak i ako je to način da Radev konsoliduje domaću političku podršku, korist za Bugarsku u evropskom kontekstu prilično je upitna“, ocijenila je.

Radev je napustio samit Savjeta EU sa političkom pobjedom, nakon što je Evropska komisija odobrila četvrti zahtjev Bugarske za isplatu nove tranše sredstava za oporavak od kovida 19 u okviru Fonda EU za oporavak i otpornost (RRF).

Iskoristio je priliku i da izjavi kako domaći kritičari preuveličavaju njegove argumente za stavljanje veta na sankcije i da institucije EU iskazuju povjerenje u novu bugarsku vladu.

Bugarska bi mogla da ostvari svoju prijetnju da će staviti veto na paket sankcija tokom sastanka stalnih predstavnika država članica u sjedištu EU u julu u Briselu. Ako se to desi, i ukoliko se ne postigne dogovor, patrijarh Kiril i Alekperov mogli bi da ostanu van liste sankcija.

„Ideja da neko može da bude konstruktivan u okviru Savjeta EU, a zatim da izađe i govori o nacionalnom interesu bugarskoj javnosti, nije nova“, podsjeća Černeva za DW. „Pitanje je koliko dugo će bugarsko društvo biti spremno da tu disonancu toleriše.“