Zašto Kijev želi Mazepu umjesto Lenjina

Uklanjanje sovjetskih spomenika ubrzano je poslije ruske aneksije Krima 2014. i invazije 2022, dok Ukrajinci preispituju svoj identitet

Od 2013. godine postolje na početku Bulevara Tarasa Ševčenka u Kijevu stoji prazno, prekriveno bojom i grafitima, sa ukrajinskim trozupcem na mjestu nekadašnjeg Lenjinovog spomenika. Masa ga je oborila i razbila maljevima tokom revolucije na Majdanu, kojom je svrgnuta proruska vlast.

U junu je predsjednik Volodimir Zelenski predložio da se na postolje postavi spomenik Ivanu Mazepi, kozačkom vojnom i političkom vođi koji je raskinuo sa Moskvom i borio se za nezavisnost Ukrajine.

“Siguran sam da će, tamo gdje je Lenjin pao, Mazepa čvrsto stajati”, rekao je Zelenski pored Mazepine biste u Kijevsko-pečerskoj lavri, drevnom manastirskom kompleksu pogođenom ruskim raketama.

Predlog da Mazepa zamijeni Lenjina izazvao je živu raspravu o spomenicima i o tome šta oni govore o promjenama nacionalnog identiteta, piše “Gardijan”. Nakon sticanja nezavisnosti 1991, Ukrajina je uklonila veliki broj spomenika iz sovjetskog doba i preimenovala ulice u okviru procesa “dekomunizacije”. Taj proces je ubrzan 2014, kada je Rusija pripojila Krim i kada su počele borbe u Donbasu, a dodatno je intenziviran poslije sveobuhvatne invazije Vladimira Putina 2022, čiji je cilj, navodi “Gardijan”, bio da Ukrajinu izbriše sa mape Evrope.

Natalija Krivda, profesorka istorije kulture na Nacionalnom univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu, rekla je da Ukrajina prolazi kroz nedovršen proces dekolonizacije.

“Sovjetski Savez je potiskivao nacionalne kulture i pokušavao da od sovjetskih građana stvori jedinstvenu naciju. Rusija danas gleda na Ukrajinu i tvrdi da smo jedan narod. To nije tačno. Imamo sopstveni način razmišljanja, istorijsku sudbinu, uvjerenja i snove. Naš identitet je dinamičan proces”, izjavila je za britanski list.

Stojeći pored nekadašnjeg Lenjinovog postolja, Krivda je rekla da podržava podizanje spomenika Mazepi.

“Zašto da ne? On je naš vođa. Svaka kultura treba da obilježi svoj prostor spomenicima. Oni daju sjećanju vidljiv oblik”, kazala je. Mazepu je opisala kao “protivrječnu ličnost”, a ne kao “idealnog heroja”.

“On je zaista bio prijatelj i politički partner Rusije, sve do trenutka kada je dramatično promijenio sopstveni život i tok istorije”, dodala je.

“Gardijan” piše da je Mazepa, kao poglavar kozačke Ukrajine, nastojao da uskladi zahtjeve susjednih Moskve i Varšave. Kada je 1708. ruski car Petar Veliki odbio da zaštiti ukrajinsku teritoriju od švedske invazije, Mazepa je napustio cara i sklopio savez sa švedskim kraljem Karlom XII. Taj potez se završio porazom, a boljševici su kasnije savremene ukrajinske patriote nazivali “mazepistima”.

U govoru u Kijevsko-pečerskoj lavri, Zelenski je rekao da je Rusija vjekovima ocrnjivala Mazepu, predstavljajući ga kao izdajnika. Cilj je, kako je naveo, bio da Ukrajinci “sopstvenu istoriju posmatraju tuđim očima”.

Rusija danas tvrdi da smo jedan narod. To nije tačno. Imamo sopstveni način razmišljanja, istorijsku sudbinu, uvjerenja i snove. Naš identitet je dinamičan proces

Alim Alijev, pisac i aktivista za prava krimskih Tatara, rekao je da Ukrajina sa zakašnjenjem obnavlja svoj identitet.

“Vraćamo sopstvene glasove i imena”, rekao je.

Prošlog mjeseca je uklonjen spomenik velikanu ruske književnosti Mihailu Bulgakovu. Od 2007. je stajao ispred kuće u kojoj je pisac živio, u jednoj od najljepših kijevskih ulica, Andrijevskom spustu. Gradsko vijeće Kijeva je izglasalo njegovo uklanjanje. Ranije su uklonjene i druge ploče posvećene Bulgakovu, koji je rođen u Kijevu u ruskoj porodici dok je grad bio dio Ruskog carstva, uključujući onu sa univerziteta na kojem je studirao medicinu. Bulgakovljev muzej, smješten u njegovoj nekadašnjoj kući, i dalje je otvoren, navodi “Gardijan”.

Direktorka muzeja Ljudmila Habjanuri je kazala da se nije protivila uklanjanju spomenika i ocijenila da je peticija za njegovo zadržavanje bila “mlaka”. Priznala je da je Bulgakov u romanu “Bijela garda”, čija se radnja odvija u Kijevu tokom zime 1918–1919, usred revolucije i rata, negativno pisao o ukrajinskim nacionalističkim snagama. Ipak, naglasila je: “Bulgakov je bio svjedok svog vremena. I satiričar. Nije volio nikoga, pa ni komuniste ni sveštenike.”

Habjanuri je rekla da je rat koji Rusija vodi podstakao Ukrajince da se zapitaju: “Ko sam ja? To je veoma bolno pitanje. “Ako govorim ruski, gledam ruske filmove, a Rusi me ubijaju, onda svega toga moram da se odreknem. Tada sam Ukrajinac. A ako sam Ukrajinac, moram što prije da postanem istinski Ukrajinac.”

To je, prema njenim riječima, navelo ljude da se uključe u borbu za identitet, bilo preko društvenih mreža ili napadima na spomenike.

Bulgakov je, prema njenim riječima, često u središtu takvih sporova.

“Danas kao da postoji tabela sa samo dvije kolone: plus i minus. Kao Rus koji nije pisao iz perspektive branilaca Ukrajine, Bulgakov ne može da dobije plus.”

Habjanuri je rekla da je u toku proces “pojednostavljivanja”, ali da ju je obradovalo kada su demonstranti srušili Lenjinov spomenik. “Taj čovjek je bio neprijatelj samog čovječanstva”, rekla je.

Mazepu je opisala kao “jedinstvenu ličnost” koja je nadahnula poznatu pjesmu lorda Bajrona, ali je izrazila sumnju da je to postolje prikladno mjesto za njegov spomenik.

“Razumijem da je to samo pokušaj da se Rusija malo bocne, ali to nije pravo mjesto za heroja”, rekla je. “Njemci su tu vješali ljude tokom Drugog svjetskog rata.”

Za razliku od Lenjinovog, Bulgakovljev spomenik je pažljivo upakovan i vraćen porodici njegovog pokojnog autora, vajara Mikole Rapaja.

Njegova ćerka Katerina je odbila zahtjev “Gardijana” da spomenik bude fotografisan na novoj lokaciji, navodeći da je zvanično garantovala da će ostati “izvan javnog prostora”.

“To nijesu moji hirovi”, rekla je. “Skulptura nije moje vlasništvo. Ja sam odgovorna za njeno očuvanje.”

Mazepina bista je postavljena u Kijevsko-pečerskoj lavri, uz Uspensku katedralu iz 11. vijeka, čiju je baroknu obnovu svojevremeno finansijski pomagao, piše “Gardijan”.

U junu je ruski dron pogodio krov katedrale, izazvao požar i oštetio spoljne prikaze svetaca, dok su druge ikone i vjerski predmeti spaseni. Ukrajinka Olena Poliščuk, koja od početka ruske invazije živi u Velikoj Britaniji, rekla je da joj je drago što se Mazepi odaje počast, jer je “važan dio naše istorije”.