Završavajte posao dok su članice zagrijane, kažu analitičari;…

Za Crnu Goru važno da sva poglavlja zatvori i potpiše sporazum o pristupanju prije izbora u Francuskoj, ističe Željko Pantelić

Kiparsko predsjedavanje je prilično ambiciozno i očekuje se da odmah počne rad na pisanju ugovora, kažu iz Savjeta EU

Plan o zatvaranju svih poglavlja do kraja godine zahtjevan, ali ostvariv, tvrdi Predrag Zenović

Glavni pregovarač Crne Gore s Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović kaže da očekuje da će radna grupa za izradu ugovora o pristupanju države toj zajednici biti formalizovana “u narednim sedmicama”, dok iz Savjeta EU poručuju da bi Kipar, kao aktuelni predsjedavajući tim organom, mogao odmah pokrenuti proces pisanja tog sporazuma.

S druge strane, novinar Željko Pantelić ocjenjuje da je odluka EU da u prvoj polovini ove godine formira radnu grupu za izradu ugovora, bila ključna za očuvanje realnih izgleda da Crna Gora postane članica Unije do kraja 2028. godine ili u prvoj polovini 2029.

On je “Vijestima” rekao i da je formiranje radne grupe bilo važan test za Francusku, odnosno – da li će Pariz ostati pri stavu da to omogući nakon zatvaranja 15 pregovaračkih poglavlja, po modelu primijenjenom na Hrvatsku, dodajući da je za Podgoricu važno da zatvori sva poglavlja i potpiše sporazum o pristupanju prije promjene u Jelisejskoj palati, kako ne bi zavisila od ishoda političkih prilika u Francuskoj.

Iz Savjeta EU nijesu mogli da preciziraju kad bi tačno mogla da počne izrada pristupnog ugovora, niti kad bi on mogao da bude završen. Redakciji su rekli da će ad hok radnom grupom predsjedavati država koja trenutno predsjedava Savjetom EU – to je Kipar, a od 1. jula će biti Irska.

Na predsjedavajućoj državi je, ističu, da organizuje rad radne grupe.

Navode da je kiparsko predsjedavanje prilično ambiciozno i da se očekuje da odmah počne rad na sporazumu, dajući prioritet neophodnim tehničkim prilagođavanjima pravne tekovine EU, nakon čega bi uslijedila izrada ugovora, na osnovu dodatnih smjernica Odbora stalnih predstavnika država članica EU (COREPER), koji je u srijedu odobrio formiranje radne grupe.

“Imajući u vidu obim i složenost zadatka, potpuno je nemoguće predvidjeti koliko će trajati cio proces, uključujući i samu izradu ugovora”, pojasnili su iz Savjeta EU.

Predrag Zenović kaže da nije zahvalno precizirati tačan rok izrade ugovora. Kaže da vjeruje da i iskustva iz prethodnih proširenja, kao i već zatvorenih 14 poglavlja, daju značajnu osnovu za izradu dokumenta.

“Uz plan da zatvorimo sva poglavlja do kraja godine, važno je da se politički i institucionalni elementi već sada draftuju, kako bi se zatvaranjem poglavlja kompletirali i pravno-tehnički aspekti, dodali neophodni aneksi”, naglasio je on.

Željko Pantelić kaže da bi radna grupa trebalo da bude formirana relativno brzo, u sljedećih nekoliko sedmica, i da počne posao pisanja, jer će, objašnjava, za to biti potrebno, ako se uzme primjer Hrvatske, oko 10 mjeseci.

Međutim, kako dodaje, imajući u vidu volju i želju u institucijama EU da se posao završi prije izbora u Francuskoj (proljeće 2027), moglo bi da se dogodi i ranije, ali je, napominje, realno da sporazum bude spreman u martu ili aprilu naredne godine za potpisivanje i da odmah budu upućen državama članicama na ratifikaciju.

Pantelić poručuje da je vrlo važno da Crna Gora zatvori sva poglavlja i potpiše sporazum o pristupanju EU prije nego što Francuska dobije novog predsjednika.

“Mada, istini za volju, stvari bi mogle da se promijene nabolje i u Francuskoj ako Eduara Filip postane ozbiljan kandidat za Jelisejsku palatu i prođe u drugi krug”, navodi on, dodajući da bi aktuelni predsjednik te zemlje Emanuel Makron bio najbolje rješenje.

Ipak, kako upozorava, bolje bi bilo da se Podgorica ne kocka i da završi posao bez strepnje da li će Žordan Bardela (ekstremni desničar) ući u Jelisejsku palatu kao najmlađi predsjednik republike u istoriji Francuske.

Crna Gora je, podsjeća Zenović, najnapredniji i institucionalno najspremniji kandidat, s izuzetno snažnom dinamikom u procesu pristupanja, što joj daje specifičnu poziciju u ovoj fazi pregovora.

“To podrazumijeva odgovornost, ali i spremnost za ispunjavanje obaveza”, rekao je on.

Sagovornik ističe da je sama podrška osnivanju radne grupe veliki uspjeh, jer predstavlja snažan politički signal da Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovora. Kako kaže, formiranje radne grupe označava da država ulazi u fazu planiranja članstva, u kojoj se pristupanje Crne Gore planira u okvirima Unije od 28 država članica.

Pojašnjava da je sporazum o pristupanju međunarodni ugovor koji precizno određuje kako će država funkcionisati unutar sistema EU, koje obaveze preuzima i na koji način će njene institucije biti integrisane u zajedničke politike i mehanizme odlučivanja.

“Upravo zato, ovaj korak podrazumijeva punu institucionalnu zrelost, visok nivo tehničke ekspertize i besprekornu koordinaciju svih aktera uključenih u proces – zato je važno da svaki dalji korak na izradi ugovora o pristupanju bude na vrijeme i s punom posvećenošću napravljen”, naveo je Zenović.

Prema njegovim riječima, države članice su jednoglasno podržale odluku o formiranju radne grupe – u suprotnom, COREPER je ne bi mogao donijeti.

“Ono što je sada važno jeste da zajedno, Crna Gora, Komisija i Savjet, imaju usaglašeno razumjevanje dinamike i plana, kako bi članstvo Crne Gore u EU bilo ostvarivo u rokovima predviđenim postojećim planovima, s kojima su usklađeni i pregovaračko-tehnički iskoraci Crne Gore, ali i politička nastojanja kako naše strane, tako i evropskih partnera”, rekao je Zenović.

On ističe da izrada ugovora predstavlja kompleksan i institucionalno zahtjevan proces, posebno jer je riječ o prvom pristupnom ugovoru nakon 13 godina od posljednjeg proširenja, pa bi ovaj dokument, smatraju neke države članice, mogao biti model za sve druge države kandidate.

Uporedo s njegovom izradom, kako kaže, radi se na tehničkim adaptacijama – mijenjaju se i osnivački ugovori budući da im pristupa nova država.

Na pitanje ko će činiti takvu radnu grupu, iz Savjeta EU odgovorili su da je, kao i kod svih pripremnih tijela Savjeta, sastav u potpunosti prepušten diskrecionom pravu, odnosno nadležnosti svake države članice.

“Može se očekivati da bi eksperti/delegati u toj grupi mogli biti isti oni koji učestvuju u Radnoj grupi za proširenje (COELA), ali to nije obavezno – u potpunosti je na državama članicama da odluče koga će poslati kao eksperta/delegata u ovu ad hok radnu grupu”, kazali su.

Prema riječima Zenovića, ako se pogledaju ranija proširenja, vidi se da je radna grupa uvijek bila jasno postavljena kao pravno-tehnički format. Nju, kako je dodao, čine pravni eksperti država članica kroz Savjet EU, uz učešće Evropske komisije i Generalnog sekretarijata Savjeta, a njen rad se odvija pod okriljem COREPER-a.

Istovremeno, kako objašnjava, postoji bliska saradnja s COELA-om, kako bi se osigurala puna usklađenost između političkog i pravno-tehničkog dijela procesa.

“Suština je da se već zatvorena pregovaračka poglavlja pretoče u jedinstven i pravno koherentan tekst ugovora, uz propratne akte i anekse. Širi političko-pravni okvir ovog međunarodnog ugovora, na kom države članice i Komisija intenzivno rade vođeni namjerom Crne Gore da postane članica, najbolje se oslikava u dinamičnoj pregovaračkoj agendi”, naveo je Zenović.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, rekao je juče u intervjuu “Juronjuzu Montenegro” da se nada da će Podgorica uspjeti da zatvori još četiri pregovaračka poglavlja prije ljetnje pauze, a zatim i ostatak u drugoj polovini godine.

On je ocijenio da je odluka da se odobri formiranje radne grupe za izradu ugovora veliki korak za Crnu Goru, koji nakon 13 godina pokreće sat za naredno proširenje te zajednice.

“U oktobru i novembru ćemo imati jasniju sliku koliko je realno zatvoriti sva poglavlja (do kraja godine)”, naveo je on.

Satler je rekao da će ovaj pristupni ugovor biti donekle drugačiji u odnosu na hrvatski.

“Još ne znamo tačno šta će sadržati, ali će, naravno, obuhvatati prava i obaveze Crne Gore, kao i izuzetke, prelazne klauzule i zaštitne mehanizme”, kazao je.

U slučaju Hrvatske, koja je ušla u EU 2013, kad je bilo posljednje proširenje Unije, odlučeno je da 9. decembra 2009. počne izrada pristupnog ugovora. Tada je Hrvatska imala 17 zatvorenih poglavlja od ukupno 35, a otvoreno ih je bilo 28.

U junu 2010. Hrvatska je otvorila sva poglavlja, a do tada ih je zatvorila 20.

Hrvatska je 30. juna 2011. završila pristupne pregovore s EU, započete 2005. godine. Ugovor o pristupanju EU, kojem je za datum članstva određen 1. jul 2013, potpisan je u decembru 2011.

Crna Gora sada ima 14 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 (sva su otvorena).

Izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Marjan Šarec, smatra da je teško da će Podgorica uspjeti ove godine da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja. On je “Danu” rekao da se od početka ukazivalo da je takav plan ambiciozan, ali i da ga se treba držati kako bi se što više posla završilo.

Istakao je da bi parlamentarna kriza koju je izazvalo usvajanje izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima, mogla da bude dodatna otežavajuća okolnost za napredak na evropskom putu.

Na pitanje da li bi u slučaju da zatvaranje nekih poglavlja sačeka narednu godinu, to značilo da se pomjera i rok za članstvo u EU planiran za 2028. godinu, izvjestilac odgovara da to nije nužno.

Na pitanje da li je i dalje ostvariv plan da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja ove godine, s obzirom na to da predložene promjene Ustava još nijesu usvojene u Skupštini, a iz Demokratske partije socijalista (DPS) kažu da neće glasati za njih, Zenović odgovara da je plan zahtjevan, ali ostvariv.

U konkretnom slučaju, kako navodi, govori se o trima izmjenama (Ustava) – dvije koje se odnose na pravosuđe (Sudski i Tužilački savjet) i koje su preporuka Venecijanske i Evropske komisija, i jednoj koja se odnosi na Centralnu banku, kako bi ova ustavna institucija i njen mandat bili usklađeni sa slovom ugovora o funkcionisanju EU.

“Vjerujem da će i ovdje svi politički akteri pokazati da je interes građana i države iznad partikularnih partijskih interesa, da će prepoznati značaj ovog trenutka i pružiti punu podršku rješenjima koja donose dugoročnu korist Crnoj Gori, dodatno jačaju njene institucije i ubrzavaju njen put ka članstvu u EU”, poručio je.

Kako kaže, proces jeste složen, i politički i tehnički, a administrativni kapaciteti ostaju izazov, ali “na osnovu minuncioznog i sveobuhvatnog uvida u pregovaračku dinamiku i reforme koje Crna Gora dosljedno sprovodi”, smatra da se radi o ostvarivom cilju.

U dokumentu o osnivanju i mandatu ad hok radne grupe za izradu ugovora ističe se da Strateška agenda za period 2024-2029. naglašava značaj proširenja kao geostrateškog ulaganja u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet.

“Gledajući unaprijed ka perspektivi dodatno proširene Unije, buduće države članice, kao i sama EU, moraju biti spremne”, piše u dokumentu, prenosi RTCG.

Dodaje se da, kao što je navedeno u Deklaraciji iz Granade (iz oktobra 2023), zemlje kandidati treba da intenziviraju reformske napore, naročito u oblasti vladavine prava, u skladu s principom zasnovanim na zaslugama koji karakteriše proces pristupanja i uz podršku EU.

Paralelno s tim, Unija treba da postavi neophodne unutrašnje temelje i sprovede reforme. Time će EU postati snažnija i ojačaće evropski suverenitet”, ističe se u dokumentu.

Dodaje se da će EU nastaviti rad na unutrašnjim reformama. Navodi se da je Crna Gora u proteklim godinama ostvarila značajan napredak na svom putu ka EU i da su pregovori u poodmakloj fazi.

“U ovoj fazi, Crna Gora je otvorila sve klastere i privremeno zatvorila 14 poglavlja. Savjet je ponovo potvrdio svoju podršku daljem napretku Crne Gore na njenom evropskom putu i raduje se privremenom zatvaranju dodatnih poglavlja kad se ispune uslovi”, piše u dokumentu.

Na sajtu EU, u dijelu koji se odnosi na proširenje, piše da je treći korak u tom procesu izrada ugovora o pristupanju – nakon kandidature i pregovora o pristupanju.

“Kad se pregovori završe, Komisija daje svoje mišljenje o tome da li je država kandidatkinja spremna da postane članica. Ako Evropska komisija preporuči da je spremna, priprema se ugovor o pristupanju. Ovaj dokument precizira uslove i odredbe članstva države u EU”, navodi se.

Dodaje se da ugovor o pristupanju zatim mora odobriti Komisija, Evropski savjet i Evropski parlament, prije nego što ga potpišu i ratifikuju sve države članice EU i država kandidatkinja.

“Država kandidatkinja zvanično pristupa EU na datum koji je naveden u njenom ugovoru o pristupanju.”

Na pitanje da li nakon odluke COREPER-a o radnoj grupi, padaju u vodu tvrdnje opozicije da je proces pristupanja Crne Gore EU blokiran, Željko Pantelić odgovara da se ne zna ko postaje nervozniji zbog sve evidentnije implementacije plana da Podgorica u prvoj polovini 2027. potpiše sporazum o pristupanju – “Demokratska partija socijalista (DPS) ili stranke koje rade za račun režima (predsjednika Srbije) Aleksandra Vučića u Crnoj Gori”.

“Od (lidera Demokratske narodne partije) Milana Kneževića se očekivalo da pokuša da, na slikovito rečeno, posljednjoj milji stavi klipov u točkove Crnoj Gori za račun Vučićevog režima, ali je prilično veliko razočarenje DPS”, rekao je Pantelić.

U vrhu DPS-a, kaže, vrlo dobro znaju koliko je Crna Gora blizu članstva, i njihovo djelovanje u posljednjih nekoliko mjeseci, tvrdi, pokazuje da im je više stalo do budućnosti stranke, nego do budućnosti Crne Gore i njenih građana.

Ističe da je to sasvim legitiman stav – svako vodi računa o stranačkim i ličnim interesima, ali je, dodaje, “licemjereno pričati i predstavljati se kao stranka i kao rukovodstvo kojem je interes Crne Gore važniji od svega, a onda saplitati istu tu Crnu Goru nadomak jednog od najvažnijih ciljeva u njenoj istoriji”.