Željko Medojević: Elektroenergetske kompanije se ponašaju kao da…

"Ovaj spor traje 13 godina i pravosnažno je okončan u moju korist. Riječ je o uništenom dječijem brendu 'Mali Medo', domaćem proizvodnom sistemu sa pogonom od 700 m² i opremom vrijednom preko 300.000 eura"

Vlasnik nekadašnje podgoričke firme "Kvadrat komerc" Željko Medojević saaopštio je da je 16. marta podnio krivičnu prijavu zbog osnova sumnje na lažno prijavljivanje i podstrekavanje, kao i za druga djela koja tužilaštvo eventualno utvrdi.

On se obratio saopštenjem za javnost povodom informacije da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet po krivičnoj prijavi koju su u februaru podnijeli Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) protiv više osoba, zbog sumnje na organizovani kriminal u vezi sa sudskim sporom teškim oko šest miliona eura.

Državne energetske kompanije su podnijele prijavu u vezi sa sudskim sporom koji je protiv njih podnio Medojević.

Medojević u saopštenju navodi da je krivična prijava protiv njega i drugih podnesena posljednjeg dana roka za žalbu na izvršenje, "bez novih dokaza i uz reciklažu starih tvrdnji".

"Zbog toga je teško izbjeći utisak da je njen stvarni cilj odlaganje izvršenja pravosnažne presude i nastavak pritiska na pravosudne organe. Ovaj spor traje 13 godina i pravosnažno je okončan u moju korist. Riječ je o uništenom dječijem brendu 'Mali Medo', domaćem proizvodnom sistemu sa pogonom od 700 m² i opremom vrijednom preko 300.000 eura. O ozbiljnosti projekta govori i činjenica da je riječ o prvom preduzeću u Crnoj Gori koje je dobilo investicioni kredit od inostrane banke. 'Mali Medo' je imao razvijenu mrežu kooperanata i dobavljača najkvalitetnijih sirovina, što ga je činilo konkurentnim na domaćem, regionalnom i evropskom tržištu", rekao je.

Dodaje da je ključni problem što su potrošači i privredni subjekti godinama dovođeni u zabludu o stvarnom stanju distributivne mreže.

"Da je pravo stanje bilo blagovremeno i istinito predstavljeno, mogli smo na vrijeme donijeti odluku o dislokaciji proizvodnje ili obustavi ulaganja. Umjesto toga, investicije su nastavljana u uvjerenju da će problemi u napajanju biti otklonjeni. Posebno je indikativna manipulacija oko odobrene snage. Iz Elektroenergetske saglasnosti, kao jedinog mjerodavnog dokumenta, jasno proizlazi da su na objektu ugrađeni ograničavači snage od 32 ampera na trofaznom brojilu, što odgovara stvarno raspoloživoj snazi od oko 22 kW. Od ukupnog iznosa koji se danas problematizuje, osnovna šteta čini približno 40 odsto, dok ostatak otpada na kamate, troškove postupka i druga sporedna potraživanja nastala usljed višegodišnjeg odugovlačenja procesa".

Istriče da njegove tvrdnje nijesu izolovan slučaj, "već sistemski problem koji potvrđuju međunarodni autoriteti".

"Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), pozivajući se na izvještaje BEEPS, 2010. godine navela je da je nedostatak stabilnog napajanja najteža prepreka poslovanju u Crnoj Gori. Ni danas slika nije drugačija: prema podacima Svjetske banke, električna energija i dalje spada u značajne poslovne barijere. Zato se s pravom postavlja pitanje da li elektroenergetske kompanije sebe doživljavaju kao posebnu granu vlasti, kada ne poštuju ni sudsku ni zakonodavnu vlast Crne Gore, niti jasno definisana pravila za funkcionisanje distributivnog sistema i Zakon o energetici", saopštio je Medojević.