UZOR: Ravnopravnost na papiru, ne i u politici i medijima

"Nalazi jasno ukazuju na sistemsku i dugotrajnu nevidljivost žena u političkom diskursu. Žene se pominju u manje od trećine analiziranih tekstova, što potvrđuje da njihovo prisustvo nije standard, već izuzetak u političkom izvještavanju"

Iako se rodna ravnopravnost formalno prepoznaje kao važan društveni cilj, podaci pokazuju da ona i dalje gotovo da ne postoji u političkom i medijskom diskursu. Samo 1,2% analiziranih medijskih sadržaja u oblasti politike dotiče se pitanja rodne ravnopravnosti, dok se žene kao ekspertkinje pojavljuju u svega 4% slučajeva, pokazuje finalni izvještaj nastao u okviru projekta "(Ne)željene u javnom prostoru“, koji je realizovalo Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Izvještaj donosi sveobuhvatnu analizu prisutnosti, uloge i percepcije žena u političkom i medijskom prostoru u Crnoj Gori. Istraživanje, saopšteno je iz UZOR-a, obuhvata analizu 745 medijskih članaka i 560 objava političkih partija na društvenim mrežama, uvide iz fokus grupa sa mladim ženama iz sve tri regije, kao i dubinske intervjue sa novinarkama u Crnoj Gori.

"Nalazi jasno ukazuju na sistemsku i dugotrajnu nevidljivost žena u političkom diskursu. Žene se pominju u manje od trećine analiziranih tekstova, što potvrđuje da njihovo prisustvo nije standard, već izuzetak u političkom izvještavanju. Slični obrasci prepoznati su i u komunikaciji političkih partija – iako žene učestvuju u 31 odsto objava na društvenim mrežama, u manje od polovine tih slučajeva predstavljene su kao aktivne nositeljke poruka. Time se dodatno učvršćuje percepcija politike kao prostora koji primarno pripada muškarcima", saopšteno je.

Ističu da posebno zabrinjavaju nalazi fokus grupa, koji pokazuju da mlade žene politiku doživljavaju kao prostor visoke lične i profesionalne "cijene", obilježen online nasiljem, negativnim narativima i nedostatkom podrške. Ovakvo okruženje, dodaju, vodi ka samocenzuri i odustajanju od javnog angažmana još prije ulaska u politički život.

"Nalazi dubinskih intervjua dodatno ukazuju da se pritisci i uznemiravanje često ni ne prijavljuju, jer novinarke procjenjuju da je lakše prećutati nego ulaziti u dugotrajan i neizvjestan proces zaštite. Ovaj izvještaj pokazuje da problem nije u nedostatku interesa ili kapaciteta žena, već u strukturi javnog prostora koji ih sistemski isključuje i obeshrabruje. Izvještaj nudi konkretne preporuke za medije, političke partije i organizacije civilnog društva, sa ciljem unapređenja vidljivosti žena, jačanja njihove političke agencije i stvaranja sigurnijeg i inkluzivnijeg javnog prostora", saopšteno je.