Poraz u UN uzdrmao Mercovu vladu

Neuspjeh u trci za Savjet bezbjednosti otvorio je pitanje liderskih ambicija Njemačke i pojačao pritisak na kancelara

Poraz Njemačke u trci za jedno od rotirajućih mjesta u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija izazvao je u Berlinu ozbiljno preispitivanje spoljnopolitičkih ambicija kancelara Fridriha Merca i otvorio pitanje koliko Njemačka pod njegovim vođstvom zaista može biti vodeći evropski glas na svjetskoj sceni.

Glasanje u srijedu, na kojem su dvogodišnje mandate dobili Austrija, Portugal, Zimbabve i Trinidad i Tobago, bilo je težak udarac za Mercovu vladu, koja se već suočava s političkim teškoćama.

U neprijatnom rivalstvu među partnerima iz Evropske unije, Portugal je osvojio 134 glasa, a Austrija 131, dok je Njemačka dobila svega 104 – znatno manje od potrebnih 127, uprkos tome što je Berlin samo nekoliko sati ranije izražavao uvjerenje da će pobijediti.

Smatralo se da obje pobjednice zastupaju interese manjih zemalja, dok je Austriji mogla ići naruku percepcija njene neutralnosti, budući da nije članica NATO-a, a Portugal je isticao snažne veze u Africi i Latinskoj Americi, piše “Gardijan”.

Ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, koji je snažno lobirao za to mjesto, pripisao je “gorak poraz” aktivnoj ulozi Njemačke u okupljanju podrške Ukrajini i njenoj čvrstoj podršci Izraelu.

“Uvijek smo zauzimali jasan stav o određenim pitanjima, a to su pozicije koje ne dijele sve države članice”, rekao je Vadeful novinarima. Dodao je da “nije tajna” da je Rusija podsticala raspoloženje protiv Njemačke, koja je sada najveći pojedinačni donator vojne pomoći Kijevu.

“Među razlozima su naša čvrsta podrška Ukrajini i činjenica da Rusija, kao stalna članica, ne želi takav glas u Savjetu bezbjednosti”, kazao je.

“Činjenica da Njemačka uvijek mora preuzimati posebnu odgovornost za Izrael u bliskoistočnom sukobu možda nas je takođe koštala glasova”, dodao je, aludirajući na podršku Njemačke Izraelu, koja je jedan od ključnih stubova njene spoljne politike i počiva na istorijskoj odgovornosti za Holokaust.

Vadeful je kazao da će Njemačka ostati uz Izrael, čak i ako bude kritikovala postupke njegove vlade u Gazi, izgradnju naselja na Zapadnoj obali i vojne udare u Libanu.

Sam Merc, čija je popularnost naglo pala u prvoj godini na vlasti, čestitao je pobjednicima tajnog glasanja za pet mjesta u petnaestočlanom Savjetu i poručio da će posvećenost Berlina UN-u ostati nepokolebljiva.

Njemačka, druga najveća zemlja po doprinosima UN, ostaje “pouzdan stub multilateralizma”, kazao je, “djelujući odlučno i s osjećajem odgovornosti”.

Otkako je Merc prošlog maja preuzeo dužnost na čelu desno-lijeve koalicione vlade sastavljene više iz nužde nego iz političke bliskosti, nastoji da najveću evropsku ekonomsku silu vrati na pozicije snage i da se glas Berlina čuje o globalnim pitanjima, uz podršku naglog povećanja vojne potrošnje.

Dok se njegova vlada kod kuće muči sa zahtjevnim ekonomskim i budžetskim reformama koje opterećuju koaliciju sa socijaldemokratama, Merc je na spoljnopolitičkom planu stekao više poštovanja, naročito zbog okupljanja zapadne podrške Ukrajini.

Ipak, rezultati kod kuće i u inostranstvu bili su neujednačeni, što je posljednjih dana podstaklo čak i spekulacije da bi Merca na mjestu kancelara mogao zamijeniti njegov stranački kolega iz redova konzervativaca Hendrik Vist, premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, ukoliko ne uspije da preokrene situaciju.

Iako takav scenario i dalje djeluje malo vjerovatno, kritičari iz gotovo čitavog političkog spektra ocijenili su da Merc i njegovi saveznici sami snose krivicu za najnoviji debakl, prenio je “Gardijan”.

Opozicioni Zeleni nazvali su to “sramotnim porazom”, a zamjenica šefa njihovog poslaničkog kluba Agnješka Bruger ukazala je na neuspjeh da se ta kandidatura “potkrijepi savremenim idejama” o liderstvu u zaštiti klime, međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i razvojnoj pomoći.

Alis Vajdel, kopredsjednica krajnje desničarke Alternative za Njemačku, koja sada vodi u njemačkim ispitivanjima javnog mnjenja, i oštra kritičarka podrške Berlina Kijevu, poručila je u oštroj objavi na Iksu da taj poraz potvrđuje narativ o nacionalnom padu.

“Jedna sramota sustiže drugu: dok je Merc na početku kancelarskog mandata namjeravao da našu zemlju ‘vrati na međunarodnu scenu’, Njemačka je sada ostala bez mjesta u Savjetu bezbjednosti UN”, kazala je.

Socijaldemokrate su se pridružile kritikama, poručivši da glasanje nije bilo “tek prolazna smetnja, već znak upozorenja”.

Portparol Socijaldemokrata za spoljnu politiku Adis Ahmetović kazao je da Berlin plaća cijenu zbog percepcije licemjerja, usljed suzdržanosti u kritikovanju saveznika, uključujući Izrael i SAD.

“Svako ko tvrdi da je čuvar međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima ne smije primjenjivati dvostruke standarde kada je riječ o međunarodnom pravu”, rekao je za časopis “Špigl”.

Merc je se početku uzdržao od ocjene vojnih napada Donalda Trampa u Venecueli i Iranu i njihove usklađenosti s međunarodnim pravom, prije nego što je izazvao bijes američkog predsjednika izjavom da Teheran “ponižava” Amerikance zbog njihove loše pripremljene kampanje.

“Gardijan” navodi da je zbog militarističke prošlosti Njemačke i strahova od njene obnovljene dominacije u Evropi, zemlja tokom većeg dijela poslijeratnog perioda svoju moć u međunarodnim institucijama koristila kroz “diplomatiju čekovnom knjižicom”, zbog čega je izopštavanje u UN bilo posebno bolno.

Njemačka je šest puta bila članica Savjeta, posljednji put 2019–2020.

Manuel Frelih, politikolog sa Univerziteta u Triru, kazao je da će činjenica da je kampanja za osvajanje mjesta u Savjetu vođena uz veliku pažnju javnosti do posljednjeg trenutka dodatno opteretiti Mercov pokušaj političkog oporavka.

“Vlada bi to svakako slavila kao uspjeh i, u tom smislu, nesumnjivo će morati da preuzme odgovornost za ovaj poraz”, rekao je za javni servis Feniks. “U tom smislu, to je značajan udarac.”