Vuković: Skladištenje cigareta u Slobodnoj zoni ne dolazi u obzir; Nenezić: Nema tranzita bez privremenog skladištenja

"Itekako se švercovalo. Privremeni smještaj i skladištenje ne dolazi u obzir. To je i dovelo do šverca. To je kategorija koja je neprihvatljiva a Poglavlje 29 – Carine su spakovane i mi čekamo datum za privremeno zatvaranje tog poglavlja“, poručio je Vuković

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije se danas izjasnio o Predlogu zakona o izmjenama i dopuna Zakona o slobodnim zonama, koji su predložili poslanici Evropskog saveza, jer za to nije imao kvorum a zaključak sjednice je da se uskladi terminologija koja se tiče privremenog skadištenja cigareta i duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Predlog izmjena i dopuna ovog zakona u procesudri je još od 12 juna, kad su ga predali Poslanici Evropskog saveza iz Socijaldemokrata Branislav Nenezić, Boris Mugoša i Nikola Zirojević. Mugoša je kazao da nijesu dobili mišljenje Vlade.

Naglasio je da nije dobro da predstavnici Vlade predloge poslanika povezuju s pritiskom mafije i ocijenio da je to "neprimjereno, neozbiljno, neodgovorno i nekolegijalno", a po njegovom mišljenju zaslužuju i pravni epilog i poručio da će to morati da dokažu pred sudom. Nenezić je, osvrnuvši se na te navode, kazao da je spreman da ide na poligrafsku provjeru i da svoj telefon na vještačenje kako bi se utvrdilo da li je imao kontakt s mafijom.

"Što se tiče tri poslanika koji su predlagači, ne postoji te mafije, prvo – s kojom imamo kontakte, a drugo – koja može da vrši pritisak na nas. Kad vidite obrazloženje zakona, vidjećete da je možda nešto drugo u pitanju što se tiče predstavnika Vlade, a nikako poslanika ovog parlamenta", poručio je Mugoša.

Naglasio je da je ministar finansija Novica Vuković, koji je bio na sjednici odbora, ranije upozoravao upravo na segemnete ovog zakona na koje i oni upozoravaju, iako on nije u njegovoj nadležnosti već ministarstva ekonomskog razvoja na čelu s Nikom Đeljošajem.

Mugoša je rekao da on podržava da se kazne i krivično odgovaraju svi koji su švercovali ili švercuju cigarete ali da se legalalni segement, koji nikad nije bio sporan, gasi zbog nelegalnih segmenata i kazao da to nije dobra logika.

Nenezić je, obrazlažući predlog zakona, kazao da je ovoj inicijativi prethodila sjednica Skupštine opštine (SO) Bar, koju je kao šredsjednik sazavao po hitnom postupku, i da su tog dana o biznis barijarama koje postavlja ovaj zakon govorili predstavnici dva brodara „CMA SGM“ i „MSC Montenegro“, predstavnik špeditera i tadašnji izvršni direktor AD „Luka Bar“.

Dodao je da je u februaru, u setu od 23 zakona, uzvojen i Zakon o slobodnim zonama koji je suprotan Ustavu Crne Gore – Članu 59 kojim se jemči sloboda preduzetništva, Članu 139 gdje se definiše da je ekonosmko uređene zasnovano na slobonom i otvorenom tržištu, slobodi konkurencije…

Suprotan je, kazao je Nenezić, i Zakonu o lukama jer se ovim zakonom u potpuno drugi plan stavlja korišćenje luka a samim tim i naplata koncesija za korišćenje obale od kojih država i Opština Bar imaju prihode.

Kosi se, dodao je, i sa Zakonom o zaštiti konkurencije zbog zakonske izmjene da od sada korisnik slobodne zone ne može biti strano privredno lice, Zakonom o obligacionim odnosima zbog svih ugovora koji su sklopljeni između korisnika slobodnih zona i njihovih komintenata a, naglasio je, prije svega koncesionog ugovora između države i AD „Port of Adria“ gdje su ugovorom definisana prava koja koncesionar ima ka državi ali i prava koja država ima prema njemu.

Nije u skladu, dodao je, ni s carinskim zakonom jer ulazi u nadležnost Carine Crne Gore, kao ni s Prostornim planom Crne Gore u kojem je definisano da osnov ekonosmkog razvoja, međunarodnog transporta i poslovanja, predstavlja razvoj Luke Bar. Osvrnuo se i na Strategiju razvoja Opštine Bar za koju je kazao da se veže za razvoj Luke Bar i petogodišnji prihod između 100 i 150 miliona eura.

"Ono što je glavna problematika, i zašto je ovaj zakon specifičan, je da ga nema nijedna zemlja članica Evropske unije, niti jedna zemlja u okruženju. Zakon o slobodnim zonama, što je paradoks, bavi se jednom vrstom roba. On se ne može baviti nijednom vrstom roba. U ovom slučaju je riječ o duvanskim proizvodima. Očigledno je da je država, zbog nemogućnosti rješeavanja problema šverca cigara, pribjegla rješavanju problema po princpu ’ugasićemo sve i onda problema nema’”, poručio je Nenezić.

Naveo je da će Zakon o slobodnim zonama, kakav sada jeste, dovesti do gubljenja robnog pravca i rekao da su potvrdu toga dobili juče – brodar „SMA SGM“ je obavijestio svog brodara da će njihov brod koji je trebao da dođe u „Port of Adria“ taj pretvoar izvršiti preko Luke Pireji i da će ubuduće taj putni pravac koristit za ovu robu.

Ovo zakonsko rješenje će dovesti i to toga, kako je kazao doskorašnji direktor „Luke Bar“ Ilija Pješčić u SO Bar, da 24 strane komapnije, od 44 ukupnih, napuste zonu barske luke što će dovesti do odlaska brodara pa će kompletan posao u „Luci Bar“ i „Port of Adria“ ostati na jednom brodaru i samim tim dovešće do povećanja uvoznig deficita te dvije kompanije.

"Već na dašnji dan ’Luka Bar’ i ’Port od Adria’ ne mogu biti konkurente lukama u okruženju jer cijena dopremanja kontenjera do njih je sad već i duplo veća zbog činjenice da bilo koja roba da dođe, brodar iz barske luke mora izaći s praznim kontenjerima i na svom putovanju svratiti u još neku luku“, poručio je Nenezić i pitao da li ovo zakonsko rješenje ima za cilj povećanje uvoznog suficita luka u regionu – Drač, Ploče, Pireji.

Istakao je da postoje direktni gubici u budžetu države i Opštine Bar i naveo da je ove godine naknada za korišćenje luke u budžetu Opštine Bar planirana na 650 hiljada eura, a da je prošle godine bio 689 hiljada eura i ocijenio da to omogućava koncesionaru „Port of Adria“ naknadu štete u skladu sa članom 20 koncesionog ugovora koji predviđa da će bilo koja izmjena zakona dovesti do arbitraže koja će sigurno ići u korist koncesionara.

Nenezić je dodao i da postoje sporedni gubici koji nisu vezani za luku i naveo kao primjer državno preduzeće „Monteput“ za koji tvrdi da je izgubilo prihode zbog toga što više hiljada kamiona, od usvajanja ovog zakona, nije platilo putarine u prosječnom iznosu od 70 eura za autoput i tunel Sozina i kazao je gubitak „Monteputa“ u ovom trenutku blizu 300 hiljada eura a da će u narednom periodu biti blizu milion eura mjesečno.

Istakao je da komapnije koje rade u Slobodnoj zoni luke Bar izvršavaju svoje obaveze prema državi – plaćaju dadžbine i poreze, zapošljavaju građane Crne Gore…

"Ovo je lanac od hiljade i hiljade zaposlenih. Samo po pitanju naknada koje logističke kompanije plaćaju, to je iznos od 100 do 150 hiljada na mjesečnom nivou“, poručio je.

Govoreći o samim izmjenama zakona istakao da treba da se promijeni dio koji se tiče korinsika slobodne zone i omogući da to budu i strana lica i preduzeća, kako je pisalo i u starom zakonu i zakonima svake zemlje Evropske unije.

Dalje – traži da se u Članu 20 izbrišu riječi „privremenog smještaja, prometa i pretovara“ i doda član koji predviđa da je u Slobodnoj zoni dozvoljen privremeni smještaj, promet, pretovar i promet duvana i duvanskih proizvoda u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima.

Posebno je naglasio da se radi o robi koja dolazi u zatvorenim, plombiranim, kontejnerima koji mogu da se otvore samo po nalogu Carine Crne Gore pa je u zakonu dodao i da ne dolazi do promjene jednice transporta što znači da se roba može kupiti samo u zatvorenim kontejnerima.

"Ovdje nije stvar robe, u ovom slučaju duvana, ovdje je stvar jednog velikog kruga privrednih subjekata. Napuštanje jednog od brodara, konkurentnost ‘Luke Bar’ i ‘Port of Adira’ dolazi do toga da je nemoguće nastaviti robni promet preko njih jer će same cijene pretovara, transporta, biti znatno veće za sve vrste roba“, rekao je Nenezić.

Podvukao je da problem šverca treba da se riješi carinskim zakonom i da je šverc postojao samo u privatnim skladištima a nikada u Slobodnoj zoni luke Bar kod „Port of Adira“.

Istakao je i da premijer Milojko Spajić nije uradio ono što je obećao – da će sjesti s predstavnicima privrednih subjekata i nije odgovorio na inicijativu tih ljudi koju je u njihovo ime uputio odbornik SO Bar koji pripada Spajićevoj partiji.

"Ako je želja privatizacija luke, ne radi se to ovako“, zaključio je Nenzić.

Ministar finansija Novica Vuković kazao je na odboru da je Crna Gora imala procent od 54 odsto šverca cigareta a da su sada na oko 10 odsto i kazao da su se na tom polju desile revolucionarne promjene jer je u legalne tokove ušlo tri puta više prihoda nego što je to bilo ranije.

„Itekako se švercovalo. Privremeni smještaj i skladištenje ne dolazi u obzir. To je i dovelo do šverca. To je kategorija koja je neprihvatljiva a Poglavlje 29 – Carine su spakovane i mi čekamo datum za privremeno zatvaranje tog poglavlja“, poručio je Vuković.

Istakao je da iako nije njegova nadležnost i on nije resorni ministar u ovom slučaju, zna da je bilo polemike da li zabraniti petovar i tranzit i da li se na taj način otvara posao drugim lukama a zatvara barskoj. Privremeni smještaj, kako je kazao, nije bila tema.

Zaključio je da je Crna Gora izbrisala za sva vremena epitet šverca koji je bio vezan za nju.

Mugoša mu je odgovorio da njihova inencija nije bila skladištenje već da kontejner koji uđe u Crnu Goru nastavi dalje da ide i kazao da evenutalno može da se izmijeni taj dio.

Nenezić je ponovio da podržava sve akcije Vlade u borbi protiv šverca cigareta i da je samo naveo da se jedan dio zaplijenjenih cigareta i dalje nalazi u skladištu u Sobodnoj zoni luke Bar.

Vuković je na to kazao da je proces uništenja cigareta bio veoma kompleksan u koji je bilo uključeno više sektora Vlade do mjere da je direktor deponije doveo mašine do Luke Bar gdje su iz hangara, na dva metra, gdje su oni prošli u proces mljevenja i stavljanja u kade.

Naglasio je da su izuzete cigarete koje su neophode za Specijalno državno tužilaštvo i SPO i da su tamo zbog postupka koji će se voditi protiv odgovornih lica kao dokazni materijal.

Nenezić je kazao da je svahtio da ministar nema ništa protiv tranzita i pretovara ali ocijenio da to nije moguće bez skladištenja. Promet, po njegovim riječima, je osnovno pravo trgovine i gubi se svaki smisao Slobodne zone ukoliko nema prometa u njoj i ponovo podvukao da je sao važno da to bude bez promjene jedinice transporta, odnsono, da roba ostane u istom kontejneru bez otvaranja.

Rekao je da je privremeno skladištenje neophodno jer to znači dolazak robe na carinu, dok ona odobri pretovar i tranzit.

Predstavnik Privredne komore Aleksandar Mitrović, sekretar Odbora saobraćaja u Privrednoj komori. poručio da je ovaj zakon izazvao zakone u implementaciji i da je suština da je Luci Bar neophodno upošljavanje, dobijanje novih poslova i klijenata kako bi se razvila luka, svi privredni subjekti i ekonomija Crne Gore.

Pojasnio je da brodarske kompanije imaju ilinije, konkretno ona koju je Nenezić pominja, ima liniju kroz Crnu Goru i ide četiri puta mjesečno. Nažalost, kazao je, nedavno je još jedan veliki bordar napustio Crnu Goru i više ne saobraća ka luci Bar i ostala je samo jedna kompanija.

„Vi znate šta znači kad dođete na jednoga dobavljača. I sa stanovišta uslova i svega ostalog. To se odnosi na cijelu Crnu Goru. Mi smo se zadužili i završili revitalizaciju pruge od Kolašina do Bijelog Polja. Sad slijedi nova dionica od Podgorice do Bara. Čemu pruga, čemu investicija u autoput ako mi nemamo robe?“, pitao je Mitrović i ocijenio da je to preskupo ulaganje za „odlazak do sjevere da vidimo familiju ili popijemo kafu“.

Neophodno je, naveo je, da se država okrene Luci Bar i dodao je ovo priča o legalnom biznisu – tranzit veoma skupe robe od koje imaju interes svi u Crnoj Gori i koja ne služi korištenju u zemlji već iz velikih proizvodnih pogona u Srbiji ide, preko Crne Gore, dalje ka svijetu.

Mitrović je kazao i da treba osnažiti pravac Luka Bar – željeznička pruga ka Beogradu od Bara i ocijenio da se zbog toga i toliko ulagalo.

Pojasnio je predlagači izmjena zakona žele da prevoznici imaju povratne ture, da roba ide iz Luke Bar kroz tranzit, što bi dalo mogućnost brodarima da uopšte posluju u barskoj luci.

„Zbog ovog zakona ljudi ne mogu da rade preko Crne Gore iako to hoće, iako im je jeftinije. Roba ide za Đenovu, za Solun, za Drač. Mi gubimo posao. Svi znamo iz bisnisa da nema malog posla, malog kupca, svaki posao treba da se prihvati. Luka Bar vapi“, poručio je i dodao da je u „Luci Bar“ već zabilježen minus kao i u cijelom sistemu koji posluje oko nje.

Zaključio je da treba da se pronađe najbolji način da se posao zadrži, da se radi po crinskom zakonu Evropske unije jer se on primjenjuje i u susjednim lukama. Treba da se omogući jednostavnost u poslovanju, naglasio je, i ne treba korsnike uslovlajvati da se registruju u Crnoj Gori jer takvo pravilo ne postoji nigdje u Evropskoj uniji.

„Mi treba da idemo u susret modernim propisima“, kazo je Mitrović i ocijenio da država treba da se prilagodi postojećem sistemu u svijetu a ne da donosi rigorozne propise koji predstavljaju prepreku za ekonomiju.

Mugoša je predložio da Nenezić razgovara s Upravom carina o terminologoji koja se nalazi u predlogu izmjena i dopuna ovog zakona.