Novi Školski kalendar brine psihologe

· 10:25 · admin · 2 pregleda · 0 komentara
2 min citanja

U ovom uzrastu odmor nije luksuz, već biološki preduslov da bi se naučeno usvojilo i zadržalo, tvrde iz Udruženja

Udruženje psihologa Crne Gore apelovalo je da se Školski kalendar za 2026/27. godinu revidira, upozoravajući da dva duga nastavna bloka, odvojena jednomjesečnim zimskim raspustom, mogu ugroziti mentalno zdravlje, motivaciju i razvoj djece.

Reagovali su nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija donijelo kalendar prema kojem nastava počinje 1. septembra 2026, zimski raspust traje cijeli januar, a drugo polugodište počinje 1. februara 2027. godine.

Iz Udruženja su saopštili da takav raspored opterećenja nije usklađen sa neurobiologijom učenja i potrebama djece. Smatraju da četiri mjeseca kontinuirane nastave, bez jesenjeg predaha, kod učenika nižih razreda mogu dovesti do kognitivnog preopterećenja, emocionalne disregulacije i otpora prema školi.

“U ovom uzrastu odmor nije luksuz, već biološki preduslov da bi se naučeno usvojilo i zadržalo”, naveli su iz Udruženja.

Posebno upozoravaju na učenike od petog do devetog razreda, koji su u periodu intenzivnih hormonalnih, fizičkih i psiholoških promjena. Kako ističu, izostanak kraćih pauza ne doprinosi boljem uspjehu, već kumulativnom stresu, anksioznosti, povlačenju, agresivnosti i vršnjačkim konfliktima.

Za srednjoškolce i maturante, kako navode, drugo polugodište od 1. februara do 16. juna, bez stvarnog predaha, predstavlja psihološki neodrživ model koji može voditi u sindrom izgaranja, naročito zbog testova, ocjenjivanja, mature i priprema za nastavak školovanja.

Iz Udruženja kritikuju i “jednomjesečni zimski san” nakon dugog iscrpljivanja, ocjenjujući da tako duga pauza usred zime ne donosi zdrav odmor, već može podstaći prekomjerno vrijeme pred ekranima, poremećaj spavanja, socijalnu izolaciju i gubitak radnih navika.

Poručili su da Školski kalendar ne smije biti podređen administrativnim, budžetskim, turističkim ili populističkim motivima, već razvojnim potrebama djeteta.

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *