Članice NATO-a da izdvoje dio BDP-a za Ukrajinu

Mark Rute traži od saveznika da podrže plan koji bi utrostručio godišnju pomoć Kijevu, ali već nailazi na otpor pojedinih velikih saveznika

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute zatražio je od saveznika da za Ukrajinu izdvajaju 0,25 odsto BDP-a, nastojeći da ublaži rastuće tenzije unutar Alijanse zbog pomoći Kijevu, prenio je portal Politiko.

Međutim, taj predlog – koji bi mogao da oslobodi desetine milijardi dolara dodatne pomoći – već nailazi na snažan otpor nekih velikih članica NATO-a.

Generalni sekretar Alijanse iznio je tu mogućnost na zatvorenom sastanku ambasadora NATO-a krajem prošlog mjeseca, kazalo je za briselski portal dvoje diplomata iz Alijanse i osoba upoznata s tim pitanjem, koji su željeli da ostanu anonimni.

“Rute i mnogi od nas žele da podrška Ukrajini bude dosljedna i predvidljiva”, kazao je jedan diplomata NATO-a.

Ako saveznici odobre tu ideju, godišnji tokovi pomoći Ukrajini praktično bi se utrostručili na 143 milijarde dolara, na osnovu procjene same Alijanse o ukupnom BDP-u članica NATO-a. Ukrajina je prošle godine od saveznika dobila 45 milijardi dolara bezbjednosne pomoći – od kupovine oružja za svoju vojsku do ulaganja u ukrajinske odbrambene kompanije i napora koje predvodi NATO da se za Kijev kupuje američko oružje.

Ruteov predlog djelimično je uslijedio kao odgovor na frustraciju u nekim prijestonicama zbog toga što čine mnogo više od drugih kako bi pomogle Kijevu, kazali su izvori Politika. Nordijske i baltičke zemlje, Holandija i Poljska izdvajaju veći procenat svog BDP-a za vojnu pomoć Ukrajini nego mnogi drugi saveznici, pokazuju podaci Instituta u Kilu.

Podaci njemačke organizacije pokazuju da nordijske zemlje daju i preko udjela koji su obećale, da su velike zemlje Zapadne Evrope otprilike u skladu sa svojim BDP-om, dok Južna Evropa “ostaje mali donator”.

“One države koje zaista doprinose više pokreću to pitanje svaki put”, rekla je u utorak šefica spoljne politike EU Kaja Kalas nakon sastanka ministara spoljnih poslova bloka u Briselu. “A ako pogledamo brojke, jasno je da teret nije ravnomjerno raspoređen.”

Krajem prošle godine, švedska ministarka spoljnih poslova Marija Malmer Stenergord rekla je za Politiko da je “činjenica da nordijske zemlje, sa manje od 30 miliona stanovnika, obezbjeđuju trećinu vojne podrške koju daju zemlje NATO-a – sa gotovo milijardu ljudi – nije održiva.”

Rute želi da obezbijedi podršku Ukrajini, istovremeno nastojeći da svede na minimum pukotine unutar Alijanse; pomoć Ukrajini je dovedena u pitanje nakon što je Donald Tramp obustavio gotovo svu novu vojnu pomoć, ostavljajući evropske zemlje i druge saveznike da preuzmu puni teret podrške Kijevu.

“Ulazimo u samit u Ankari, koji će se, naravno, u velikoj mjeri fokusirati na Ukrajinu – na to da ona ostane što je moguće snažnija”, rekao je Rute novinarima u utorak u Crnoj Gori.

Sličnu ideju prvi je prošle godine iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. “Ukrajina je dio evropske bezbjednosti i želimo da 0,25 odsto BDP-a konkretne partnerske zemlje bude izdvojeno za našu odbrambenu industriju i domaću proizvodnju”, rekao je novinarima prošlog juna.

Međutim, Ruteov predlog naišao je na skepticizam nekih saveznika, uključujući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, kazale su diplomatwe, što znači da je malo vjerovatno da će u sadašnjem obliku biti prihvaćen. Bilo kakav cilj na nivou cijele Alijanse morale bi da odobre sve članice NATO-a.

Ideja o opredjeljivanju procenta BDP-a samo je jedna od nekoliko na kojima se radi kako bi se na samitu 7. i 8. jula postigao konkretan rezultat za Ukrajinu, kazala su dvojica diplomata NATO-a.

“U Ankari saveznici moraju pokazati Ukrajini da je NATO podržava dugoročno”, rekao je treći diplomata NATO-a. “To znači novac, oružje i političku posvećenost.”

Planove o pomoći UKrajini dodatno komplikuje i to što neke članice NATO-a, koje su istovremeno i članice EU, žele da se njihov doprinos nedavno odobrenom zajmu Ukrajini od 90 milijardi eura – od čega će 60 milijardi biti namijenjeno za vojnu potrošnju – “uzme u obzir” u svim budućim predlozima kojima se od njih traži da izdvoje više novca za Kijev, rekao je drugi diplomata Alijanse.

Ministri spoljnih poslova Alijanse vjerovatno će razgovarati o tom pitanju kada se sljedeće sedmice sastanu u Helsingborgu, gradu na jugu Švedske, kazala su dvojica diplomata za Politiko. Dodali su da bi taj skup mogao biti prilika da se procijeni podrška različitim mjerama.