Dogovor Rame i Meloni dobija pravni oslonac
Savjetnik najvišeg suda EU smatra da je plan Italije da šalje migrante u Albaniju u skladu s pravilima
Italijanski sporazum prema kojem se migranti šalju u Albaniju dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil u načelu je usklađen sa pravilima EU, saopštio je juče savjetnik najvišeg suda Unije, pružajući time svojevrsan podstrek politici koja je više puta osporavana pred sudovima.
Premijerka Đorđa Meloni pozdravila je taj stav kao potvrdu programa koji je predstavila kao jedan od stubova svog oštrog pristupa migracijama, prenio je Rojters.
Više drugih evropskih zemalja razmatralo je ovaj model kao moguće rješenje i pažljivo prati kako prolazi kroz pravosudni sistem.
Sud pravde Evropske unije treba da odluči da li je ova šema, prva takve vrste između jedne članice EU i zemlje van Unije, u skladu sa pravom EU.
Savjetnik suda, nezavisni pravobranilac Nikolas Emiliju, rekao je juče da je sporazum u načelu usklađen sa pravilima EU koja se odnose na povratak migranata i postupke azila, pod uslovom da prava migranata budu u potpunosti zaštićena.
Mišljenja njegovog kabineta nijesu obavezujuća, ali sudije najvišeg suda EU u svojim presudama često slijede takve preporuke. Sud EU zasada nije saopštio kada bi mogao donijeti odluku.
Italija je sporazum s Albanijom postigla 2023. godine, a potpisali su ga Meloni i albanski premijer Edi Rama. Međutim, program je ubrzo nakon pokretanja zaustavljen, pošto su italijanski sudovi naložili da se migranti prebačeni u Albaniju vrate u Italiju, pozivajući se na zabrinutost zbog usklađenosti sa pravom EU.
Apelacioni sud u Rimu odbio je nove naloge za zadržavanje u dva slučaja 2025. godine, što je navelo italijanske vlasti da ulože žalbu najvišem sudu u zemlji, koji je potom uputio pravna pitanja Sudu pravde Evropske unije.
Emiliju je rekao da bi taj sud “u načelu trebalo da smatra da su protokol i povezano italijansko zakonodavstvo u skladu s pravom EU, pod uslovom da se u potpunosti očuvaju individualna prava i garancije migranata u okviru evropskog sistema azila”.
Meloni je u novembru izjavila da će migrantski centri u Albaniji postati operativni od sredine 2026. godine, kada bi trebalo da stupe na snagu nova pravila EU o migracijama i azilu.
Ona je juče napisala na mreži X: “Važna vijest, koja potvrđuje ispravnost puta koji smo zacrtali i pokazuje koliko su Italiju koštale dvije izgubljene godine zbog nametnutih i neutemeljenih sudskih tumačenja.”
Nevladine organizacije i građanski aktivisti u više navrata su organizovali proteste i oštro kritikovali italijanske centre, pri čemu je Amnesti internešnal izrazio zabrinutost da bi prava tražilaca azila bila “ozbiljno ograničena”.
U italijanskom centru u Đaderu je, prema navodima medija, u februaru bilo smješteno 90 osoba, što je najveći broj otkako je Rim otvorio taj centar, ali i dalje daleko ispod 3.000 zahtjeva mjesečno za koje je Meloni rekla da vlada želi da ih obrađuje u Albaniji.