Država Jugopetrolu dužna 23 miliona za povrat PDV-a: Revizor najveće naftne kompanije ukazao na spornu proceduru

Poreska uprava kompaniji nije vraćala višak plaćenog PDV-a od marta 2021. godine, iako je zakonski rok do 60 dana Iz institucije ukazuju da su radili provjere i da će se truditi da one traju što kraće

Država je Jugopetrolu za povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) dužna 22,8 miliona eura, jer povraćaj viška plaćenog PDV-a poreske vlasti ovoj kompaniji nisu radile od marta 2021. godine, navedeno je u revizorskom izvještaju ove najveće nafte kompanije u Crnoj Gori.

Ukupno potraživanje Jugopetrola po osnovu više plaćenog PDV-a na dan 31. 12. 2025. iznosi 22.882.195 eura i za šest miliona je veći nego na kraju 2024. godine. Revizorski izvještaj je uradila agencija “Ernst & Young Montenegro”. Većinski vlasnik Jugopetrola je grčki “Heleniq”.

Kompanije i preduzetnici imaju pravo na povrat PDV-a, kada je iznos poreske obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog PDV. Prema Zakonu o PDV-u rok je 60 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV, odnosno u slučaju posebnih kontrola rok može biti do 90 dana. U ovom slučaju, država je novac Jugopetrola zadržala pet godina.

Koliko je povrat PDV-a važan privrednicima ukazuje ranije objavljeni podatak Poreske uprave da je u toku prošle godine ukupno naplaćeno PDV-a 590 miliona eura, a da je povrat iznosio 109 miliona eura.

Privredna komora i Unija poslodavaca godinama upozoravaju da poreske vlasti krše svoj zakon i da se na povrat PDV-a čeka mjesecima, pa i godinama nakon podnesenog zahtjeva. Ukazivali su i da poreske vlasti na svaki zahtjev za povrat PDV-a organizuje dubinske kontrole poreskog obveznika, što produžava rokove u kojima država zadržava njegov novac i obeshrabruje privrednike da traže povrat ukoliko se radi o manjim iznosima.

Revizor Jugopetrola u izvještaju, koji je usvojen na Skupštini akcionara 5. juna, navodi da je kompanija 4. marta ove godine dobila zapisnik o kontroli zahtjeva za povrat PDV-a iz 2021. godine, kao i da očekuje da će narednih dana biti završene preostale administrativne procedure i da će kompanija dobiti svoj novac.

“Društvu je 4. marta 2026. uručen Zapisnik o završetku poreske kontrole pokrenute po osnovu zahtjeva za povraćaj PDV kredita za period od marta 2021. do jula 2023. godine u iznosu od 9.106.917 eura, kao i za period od avgusta 2023. do januara 2025. godine u iznosu od 8.216.206 eura. U narednom periodu očekuje se okončanje svih preostalih procedura u vezi sa ovim postupkom i povraćaj PDV kredita. U periodu od februara 2025. do kraja 2025. godine Društvo je generisalo dodatni PDV kredit u iznosu od 5.096.287, a zahtjev za povraćaj ovog dijela biće podnijet nakon završetka svih procedura u vezi sa prethodnom poreskom kontrolom”, navedeno je u izvještaju revizora

Nakon što je objavljen izvještaj revizora, “Informacije CG” su pitale Ministarstvo finansija i Poresku upravu šta je sporno u ovom potraživanju Jugopetrola, da li su kontrole otkrile neke nepravilnosti, zbog čega ovoliko dugo kasni njegov povraćaj, kao i kada će država i na koji način izmiriti ovu obavezu.

Iz Ministarstva finansija su odgovorili da je obračun povrata PDV-a u nadležnosti Poreske uprave, a iz ove institucije su kazali da ne mogu komentarisati pojedinačne slučajeve, već su uopšteno kazali da dužina kontrola zavisi od obima i kompleksnosti poslovanja tog poreskog obveznika, kao i da nastoje da one traju što kraće.

“Potraživanja po osnovu poreza na dodatu vrijednost koja se iskazuju u finansijskim izvještajima predstavljaju stanje na određeni dan (presjek), te po svojoj prirodi podliježu promjenama u zavisnosti od dinamike podnošenja zahtjeva, obima poslovanja poreskog obveznika i toka redovne procedure obrade. U skladu sa odredbama Zakona o poreskoj administraciji koje se odnose na poresku tajnu, Poreska uprava ne komentariše podatke, postupke ni status pojedinačnih poreskih obveznika. Odgovor koji slijedi odnosi se na opšta pravila i procedure koje se primjenjuju jednako na sve poreske obveznike, bez izuzetka. Obrada zahtjeva za povrat PDV-a sprovodi se u redovnom poreskom postupku, u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, pratećim podzakonskim aktima i internim procedurama. Dužina trajanja postupka zavisi od niza faktora, prije svega od obima i kompleksnosti poslovanja poreskog obveznika, broja transakcija koje je potrebno provjeriti, te eventualne potrebe za dodatnom kontrolom radi utvrđivanja osnovanosti zahtjeva. Ovi koraci se sprovode u cilju zaštite javnih prihoda i obezbjeđivanja da povrat bude izvršen u skladu sa zakonom utvrđenim uslovima”, naveli su iz Poreske uprave.

Oni su kazali da intezivno rade na unapređenju internih procedura koje se bave pitanjem povrata PDV-a kroz uvođenje novog procesa rada.

“Novi proces rada će s jedne strane ubrzati postupak povrata za poreske obveznike koji uredno izvršavaju svoje obaveze, a s druge strane uvesti znatno strože mehanizme kontrole i sankcionisanja u slučajevima utvrđenih nepravilnosti. Ovome doprinosi i činjenica da sistem e-fiskalizacije, koji je u primjeni već pet godina, omogućava potpun uvid u dokumentaciju za čitav period koji može biti obuhvaćen kontrolom, što značajno unapređuje mogućnost pravovremenog otkrivanja eventualnih propusta ili zloupotreba”, naveli su iz Poreske uprave.

Koliko je iznos novca Jugopetrola koji država godinama zadržava za sebe značajan, pokazuju uporedni podaci.

Potraživanje po osnovu povrata PDV-a od 22,8 miliona eura je tri puta veće od neto dobiti kompanije u 2025. godini od 9,3 miliona eura.

Ukupna akumulirana dobit kompanije, umanjena za ovogodišnju isplatu dividende, iznosi 23 miliona eura.

Privrednici se godinama žale da zadržavanje povrata PDV-a mjesecima i godinama mimo zakonskog roka ugrožava njihovu likvidnost, kao i da ih često tjera da uzimaju kredite za redovno poslovanje dok čekaju svoj novac.

Država prihode trgovcima goriva reguliše uredbom o malopodajnim cijenama i oni zarađuju oko šest centi po litru goriva, bez obzira kolika je maloprodajna cijena.

Velikim trgovcima država je nametnula obavezu da oni svojim novcem finansiraju dio državnih rezervi. U krizi sa početka marta ove godine država nije imala ni litar rezervi u svom vlasništvu, već je to bilo gorivo koje su svojim kupili i morali da drže trgovci derivatima.