Finski gradić se grije pomoću jednostavne i inovativne baterije

Jedan od najvećih izazova energetske tranzicije jeste kako skladištiti struju dobijenu iz obnovljivih izvora. Kada nema vjetra i vjetroturbine stanu ili kada nema sunca, odnosno kada je noć, ljudi su upućeni na druge izvore energije

U južnofinskom gradiću Pornainenu radi jednostavna i inovativna baterija za skladištenje viška struje, koja električnu energiju pretvara u toplotu za grijanje, piše danas austrijski Štandard.

Jedan od najvećih izazova energetske tranzicije jeste kako skladištiti struju dobijenu iz obnovljivih izvora. Kada nema vjetra i vjetroturbine stanu ili kada nema sunca, odnosno kada je noć, ljudi su upućeni na druge izvore energije, piše Štandard.

Zbog toga se širom svijeta ulažu milijarde u razvoj litijum-jonskih i drugih inovativnih baterija.

Mala zajednica u Finskoj, oko 40 kilometara sjeveroistočno od Helsinkija, odlučila se za iznenađujuće jednostavno rješenje – veliku pješčanu bateriju, piše austrijski dnevnik.

Ogromno skladište, visoko 13 i široko 15 metara, koje podsjeća na silos, ispunjeno je sa 2.000 tona usitnjenog steatita, odnosno sapunskog kamena, u kojem se višak električne energije skladišti u obliku toplote.

Kamen, koji veoma dobro upija i dugo zadržava toplotu, ima termički kapacitet skladištenja od oko 100 megavata, što je sasvim dovoljno da se gradić ljeti grije do mjesec dana, a zimi oko sedmicu, piše Štandard.

Ogromnu pješčanu bateriju razvila je finska kompanija Polar Night Energy, a princip rada je veoma jednostavan.

Kada vjetroelektrane ili solarni sistemi rade punim kapacitetom i proizvode mnogo električne energije, čija je cijena na berzi tada niža, ta struja koristi se za zagrijavanje vazduha. Vreo vazduh zatim zagrijava usitnjeni steatit na temperaturu od 500 do 600 stepeni, a zahvaljujući dobroj izolaciji skladišta toplota može da se zadrži danima, pa čak i sedmicama, piše Štandard.

Kada je kasnije potrebno grijanje, uskladištena toplota se preko izmjenjivača toplote uvodi u sistem daljinskog grijanja.

Novi sistem smanjio je i štetne emisije za 70 odsto u odnosu na raniji sistem grijanja, koji je koristio naftu i pelet. Kao rezerva zadržana je energana na biomasu, ali se ona znatno rjeđe koristi.

Slabost pješčane baterije je to što se uskladištena toplota samo u malom procentu može ponovo pretvoriti u električnu energiju, ali to za daljinsko grijanje ne predstavlja problem, piše Štandard.

Finska ministarka za klimu Sari Multala ocijenila je da je to postrojenje primjer inovativnog skladištenja energije. Dodala je da će posebno zanimljiv biti dalji razvoj te tehnologije i da ona u budućnosti možda neće biti samo skladište toplote, već će doprinijeti i fleksibilnijem snabdijevanju električnom energijom.