Gradovi: klimatske mjere unapređuju kvalitet života

Gradovi su pokazali da kombinacija mjera prilagođavanja klimatskim promjenama i unapređenja energetske efikasnosti može spasavati živote, poboljšati kvalitet života, smanjiti troškove energije i stvoriti uslove za održiv razvoj. Novo partnerstvo ima za cilj da gradskim čelnicima pomogne da ove aktivnosti sprovedu u znatno većem obimu, uz stručnu i finansijsku podršku

U globalnoj borbi protiv klimatskih promjena ne nedostaju ciljevi ni obećanja. Ipak, na kraju, ljudi napredak procjenjuju prema tome koliko se poboljšava kvalitet njihovog svakodnevnog života. A efekti klimatskih mjera najvidljiviji su upravo u gradovima.

Gradonačelnici dobro znaju da mjere usmjerene na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i jačanje otpornosti na klimatske promjene istovremeno unapređuju svakodnevni život građana. Energetski efikasni domovi smanjuju račune za električnu energiju. Širenje pristupa obnovljivim izvorima energije ne samo da umanjuje zavisnost od uvoznih fosilnih goriva, već i štiti građane od tereta koji donose nagli skokovi cijena nafte i gasa. Kvalitetan javni prevoz i bezbjedna biciklistička infrastruktura omogućavaju ljudima da se gradom kreću jeftinije i na način koji doprinosi njihovom zdravlju. Drveće i zelene površine poboljšavaju kvalitet vazduha, rashlađuju gradske ulice i čine gradove prijatnijim mjestima za život.

Klimatske mjere, međutim, imaju još jednu važnu ulogu – štite ljude od posljedica globalnog zagrijevanja koje su već postale svakodnevna realnost. Dugotrajni toplotni talasi, poplave, suše i druge ekstremne vremenske pojave sve su učestalije i razornije, a gradovi i njihovi stanovnici sve češće nalaze se na prvoj liniji ovog novog fronta. Upravo zato borba protiv klimatskih promjena podrazumijeva i prilagođavanje njihovim posljedicama.

U mnogim zemljama svijeta lokalne vlasti prilagođavaju škole, bolnice, domove za stare i javne prostore kako bi zaštitile građane od ekstremnih vrućina i drugih klimatskih rizika. Nadstrešnice koje pružaju hlad, zeleni krovovi i sistemi prirodnog hlađenja mogu značajno povećati otpornost gradova na visoke temperature, pri čemu najveću korist imaju djeca, starije osobe i druge posebno ugrožene grupe stanovništva.

Kombinovanje mjera prilagođavanja sa unapređenjem energetske efikasnosti spasava živote, poboljšava kvalitet života i smanjuje troškove za energiju. Istovremeno, ovakve zelene investicije privlače stručnjake, podstiču inovacije i privlače privatni kapital, pretvarajući klimatske mjere u priliku za ekonomski razvoj.

Gradonačelnici već godinama sprovode ove principe u praksi. Zahvaljujući tome, mnogi od najvećih gradova svijeta uspijevaju da smanjuju emisije gasova sa efektom staklene bašte uprkos kontinuiranom rastu broja stanovnika. Istovremeno, gradovi svih veličina i iz svih djelova svijeta međusobno sarađuju kako bi ubrzali ostvarivanje svojih klimatskih ciljeva.

Tokom protekle decenije, Globalni sporazum gradonačelnika o klimi i energiji (GCoM) prerastao je u savez koji okuplja više od 14.000 gradova i jedinica lokalne samouprave iz 150 zemalja, predstavljajući više od milijardu ljudi. Mnogi gradovi članovi usvojili su ambicioznije klimatske ciljeve od vlada svojih država i spremni su da ih ostvare u kraćem roku.

Uz veću podršku, međutim, gradovi bi mogli da napreduju još brže i ostvare još više. Prije svega, neophodni su im stručna podrška i bolji pristup finansiranju. Mnoge lokalne samouprave i dalje nemaju resurse potrebne da osmisle, pripreme i sprovedu klimatske projekte u obimu koji je danas neophodan.

U tome ključnu ulogu mogu imati partnerstva. Fond za finansiranje klimatskih projekata gradova (CCFGF), koji podržavaju GCoM i Svjetska banka, već pomaže gradovima da pripreme projekte koji mogu da privuku investicije i donesu opipljive koristi građanima. Tokom proteklih godina, fond je pomogao više od 1.400 gradova da svoje klimatske ambicije pretoče u konkretne aktivnosti.

Nadovezujući se na taj rad, GCoM je zajedno sa mrežom C40 – koja okuplja najveće svjetske gradove posvećene borbi protiv klimatskih promjena – i Evropskom bankom za obnovu i razvoj uspostavio novo partnerstvo radi pružanja finansijske i stručne podrške gradovima u značajnom proširenju klimatskih projekata. Inicijativa će prvenstveno biti usmjerena na regione u kojima postoji najveći jaz između postavljenih ciljeva i raspoloživih resursa.

Nacionalne vlade sve više shvataju koliko gradovi mogu doprinijeti ubrzanju borbe protiv klimatskih promjena. To svakako ohrabruje, ali trebalo bi da predstavlja tek početak. Bolje od bilo koga drugog, gradonačelnici i gradski čelnici razumiju da su najuspješnija ona klimatska rješenja čije koristi ljudi mogu da vide i osjete u svakodnevnom životu: čistiji vazduh, bezbjednije ulice, zdraviji domovi, niži računi za električnu energiju i bolja zaštita od ekstremnih vremenskih pojava.

Uz odgovarajuću podršku, gradovi će moći da nastave da štite svoje građane, jačaju otpornost na klimatske promjene i stvaraju uslove za održiv privredni rast. Što je još važnije, mogu preuzeti vodeću ulogu i pokazati svijetu da klimatske mjere nisu teret, već prilika da se unaprijedi kvalitet života i izgrade dinamične i održive zajednice za sve.

M. R. Bloomberg je osnivač kompanije Bloomberg L.P. i fondacije Bloomberg Philanthropies; bio je gradonačelnik Njujorka (2002-2013), specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za jačanje klimatskih ciljeva i klimatska rješenja, kao i kopredsjedavajući Globalnog sporazuma gradonačelnika o klimi i energiji

T. Ribera je izvršna potpredsjednica Evropske komisije za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju i kopredsjedavajuća Globalnog sporazuma gradonačelnika o klimi i energiji