Hegset u Gvantanamu dok Tramp pojačava pritisak na Kubu

Posjeta američkog ministra odbrane uslijedila je poslije rijetkih kontakata američkih i kubanskih zvaničnika, dok u Havani raste zabrinutost od moguće vojne akcije SAD

Američki ministar odbrane Pit Hegset stigao je danas u američku pomorsku bazu u zalivu Gvantanamo na Kubi, što je najnovija posjeta visokog američkog zvaničnika tom ostrvu pod komunističkom vlašću, u trenutku kada predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na Havanu.

Hegset je u obraćanju američkim vojnicima rekao je da i dalje gaji nadu u pozitivan odnos sa Kubom.

„Bilo bi nerazumno da vlada Kube pokuša da nabavi ili dobije pristup vrstama oružja koje bi mogle da dosegnu ovu bazu ili američku teritoriju“, rekao je Hegset, ne navodeći pojedinosti o naoružanju. „Time bi izazvali vrstu sukoba koju ne samo da ne žele, već ne bi mogli ni da izdrže. Nijedna zemlja na svetu ne može da se meri sa sposobnostima Sjedinjenih Američkih Država.“

Hegsetova posjeta se odvija manje od dvije sedmice nakon što je najviši američki komandant za Latinsku Ameriku, general Fransis Donovan, posjetio Pomorsku stanicu Gvantanamo Bej i na njenom obodu razgovarao sa visokim kubanskim generalom.

Uslijedila je i nakon rijetke posjete direktora CIA Džona Retklifa Havani ranije u maju.

Hegset nije davao izjave po slijetanju u Gvantanamo Bej, gdje se očekuje da se sastane sa američkim vojnicima koji su tamo stacionirani.

Tramp je često navodio političke promjene na Kubi među spoljnopolitičkim ciljevima svog drugog mandata.

Majkl Bustamante, šef programa kubanskih studija na Univerzitetu u Majamiju, rekao je da bi posjeta mogla poslati poruku o odlučnosti SAD usred rastuće zabrinutosti na Kubi zbog mogućeg američkog vojnog napada na ostrvo.

„Možda je Hegsetova posjeta zamišljena da još jednom pojača poruku da bi cijena neizlaska za pregovarački sto mogla biti upotreba vojne opcije, iako posmatrači sve češće upozoravaju na moguće komplikacije takve operacije”, rekao je.

Kuba je protivnik SAD još od revolucije Fidela Kastra 1959. godine.

Tramp ima snažnu podršku tvrdokornih kubanskih Amerikanaca na Floridi, koji decenijama zagovaraju promjenu režima podstaknutu iz SAD, a njegova administracija postepeno pojačava pritisak na Havanu.

SAD su 20. maja formalno optužile bivšeg kubanskog predsjednika Raula Kastra po četiri tačke optužnice za ubistvo zbog obaranja civilnih aviona 1996. godine, kojima su upravljali emigranti sa sjedištem u Majamiju.

Optužnica je najnoviji primjer nastojanja Trampove administracije da potvrdi američki uticaj na zapadnoj hemisferi.

Odlučnija uloga Vašingtona u Latinskoj Americi oličena je u smjelom američkom vojnom prepadu za hvatanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura 3. januara. Maduro, socijalista blizak Kubi, prebačen je avionom u Njujork, gdje se suočava sa optužbama za trgovinu drogom. Izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.

Američki državni sekretar Marko Rubio, sin kubanskih imigranata i mogući kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju 2028. godine, izazvao je uzbunu u Havani govoreći o riziku po nacionalnu bezbjednost koji, kako kaže, predstavlja propala država udaljena svega 90 milja, odnosno 145 kilometara, od Floride.

Rubio i Donovan su 5. maja pozirali ispred mape Kube u objavi Donovanove Južne komande na mreži X. U objavi je navedeno da su razgovori bili usredsređeni na „napore SAD da se suprotstave prijetnjama koje podrivaju bezbjednost, stabilnost i demokratiju na našoj hemisferi”.

Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodriges upozorio je da bi svaka vojna akcija dovela do „krvoprolića” u kojem bi stradale hiljade Kubanaca i Amerikanaca.

Tramp je prijetnjama carinama zemljama koje Kubi isporučuju naftu i druge energente praktično presekao dotok goriva na ostrvo, što je izazvalo gotovo neprestane nestanke struje i zadalo nove udarce već posrnuloj ekonomiji.

Stručnjaci kažu da bi nestabilnost na Kubi mogla izazvati migrantsku krizu.