Kartica, kamera, pa zarada: Evidencija radnog vremena uz fotografiju u Kliničkom centru uz “amin” AZLP-a

Pravnici upozoravaju na to da se ista svrha mogla postići i sa manje intezivnim metodama

Iz KC naglašavaju da je sistem uveden u avgustu prošle godine, ali da su na negodovanje naišli tek nakon što su ga uvezali sa obračunom zarada

Pravni osnov za vođenje evidencije radnog vremena postoji, ali da to ne znači da je svaki metod dozvoljen, kažu pravnici sa kojima su "Informacije CG" razgovarale

Sistem evidencije radnog vremena koji uključuje fotografisanje zaposlenih uveden je zakonito u ljeto prošle godine, uz "amin" Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a negodovanje su izazvale nedavne izmjene internih propisa koje omogućavaju povezivanje tog mehanizma sa obračunom zarada za prethodni mjesec.

To proizilazi iz odgovora Kliničkog centra Crne Gore (KC) na pitanja redakcije.

Iz Sindikata slobodnih radnika KC nedavno su saopštili da su podnijeli inicijativu AZLP za sprovođenje nadzora. Iz te Agencije ne odgovaraju na upit redakcije da li će i kontrolisati najveću zdravstvenu ustanovu, dok su pravnici sa kojima su "Informacije CG" razgovarale saglasni u ocjeni da se radi o mogućoj prekomjernoj obradi ličnih podataka, a da se svrha mogla postići i "manje invazivnim metodama obrade ličnih podataka".

Iz KC naglašavaju da je sistem evidencije radnog vremena uveden još u avgustu prošle godine, uz pozitivno mišljenje AZLP-a, koje su redakciji dostavili uz odgovore.

U tom mišljenju navodi se, pored ostalog, da primjena sistema "koji učitava vrijeme ulaska, odnosno izlaska zaposlenog u poslovne prostorije čekiranjem kartice, pri čemu sistem pravi zapis sa fotografijom, nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti".

"Shodno članu 24 ovog zakona o zaštiti podataka o ličnosti potrebno je da obezbijedite tehničke, kadrovske i organizacione mjere zaštite ličnih podataka, radi zaštite od gubitka, uništenja, nedopuštenog pristupa, promjene, objavljivanja, kao i od zloupotrebe. Podaci prikupljeni na ovaj način mogu se koristiti isključivo u svrhe evidencije prisutnosti na poslu, koja je sastavni dio mjesečnog izvještaja za obračun zarada", stoji u mišljenju AZLP-a dostavljenom KC-u u julu prošle godine.

Iz KC-a u odgovorima redakciji naglašavaju da je sistem uveden još u avgustu prošle godine.

"Iskazujemo, prije svega, čuđenje usljed aktuelizovanih stavova kojima se dovodi u pitanje fotografisanje zaposlenog prilikom evidentiranja ulaska i izlaska sa radnog mjesta, jer je takav način evidentiranja u primjeni u KCCG od avgusta 2025. godine, bez, do sada, iskazivane zabrinutosti, a čije uspostavljanje je utemeljeno na Mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, od 24. 7. 2025. godine, a kojim smo obavješteni da 'primjena evidentiranja vremena ulaska i izlaska zaposlenog upotrebom ID kartice na aparatu za evidenciju, nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti'", kazali su "Vijestima" iz KC-a.

Pretpostavljaju da "takvi stavovi proističu iz usvojene Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o vođenju elektronske evidencije od 24. 4. 2026. godine, kojom se sistem evidentiranja prisustva na radnom mjestu uvezuje sa obračunom zarada za prethodni mjesec".

"Primjenom te odluke, rukovodioci organizacionih jedinica dobijaju na uvid svakog 20-og u mjesecu elektronsku evidenciju o radu zaposlenih, a koju dostavljaju Službi za ekonomsko finansijske poslove koja vrši obračun zarada. Ovako uspostavljenim sistemom, olakšava se rad rukovodilaca organizacionih jedinica u dijelu lakše provjere poštovanja radnog vremena, postiže se veći stepen kontrole, a zaposlenom garantuje ostvareno pravo po osnovu prekovremenog ili dopunskog rada", poručuju iz KC.

Iz te ustanove ocjenjuju da sistem predstavlja unapređenje u odnosu na raniji način vođenja evidencije putem ručnog upisivanja, kao i da je "karakterističan za modele zastupljene u najrazvijenijim zemljama i najrazvijenijim korporacijama".

U odgovoru navode da se fotografija bilježi isključivo kada zaposleni aktivira uređaj svojom ID karticom i da je, prema uputstvu za korišćenje, dužan da priđe aparatu na preporučenoj udaljenosti.

"Tom prilikom, fokus kamere može zabilježiti samo lice koje je aktiviralo aparat. Dakle, treća lica ne mogu biti obuhvaćena fotografisanjem kroz sistem elektronske evidencije", tvrde iz KCCG-a.

Dodaju da sistem "prikuplja i skladišti informacije o boravku zaposlenog lica, shodno propisanim zakonskim odredbama", kao i da pristup podacima imaju samo ovlašćena lica kroz obezbijeđen informacioni sistem. Napominju i da postoji sistem video-nadzora za obezbjeđenje objekata, ali da je riječ o odvojenom sistemu.

Jedan od pravnika s kojima su "Informacije CG" razgovarale ukazuje na to da pravni osnov za vođenje evidencije radnog vremena postoji, ali da to ne znači da je svaki metod dozvoljen.

"Poslodavac nesporno smije da vodi evidenciju o zaposlenima i prisutnosti na radu… ali ne i kroz bilo koji metod evidencije koji poslodavac sam izabere bez ograničenja", navodi on.

Taj sagovornik kao posebno sporan izdvaja element obaveznog fotografisanja zaposlenih pri svakom dolasku i odlasku, objašnjavajući da zakon zahtijeva srazmjernost obrade podataka.

"Odluka ne objašnjava zašto za evidenciju prisustva nisu dovoljni manje invazivni podaci… nego je nužno i fotografisanje svakog ulaska i izlaska", kazao je, dodajući da je taj dio "ozbiljno sporan sa stanovišta načela srazmjernosti i minimizacije podataka".

Drugi sagovornik "Informacije CG" navodi da je više spornih aspekata odluke KC, uključujući praktične i pravne.

Taj pravnik ističe i da se u praksi može desiti da kamera obuhvati i druge osobe:

"Dešava se da neko prolazi iza medicinskog radnika u trenutku kada aparat fotografiše, zbog čega bi i pacijenti ili prolaznici mogli biti snimljeni", kaže on, iako KC odbacuje tu mogućnost.

Dodaje da bi sistem mogao ući u zonu biometrijskih mjera ukoliko postoji automatsko prepoznavanje lica.

"Ako je fotografija povezana sa automatskim prepoznavanjem ili upoređivanjem lica… tada se stvar pomjera u zonu biometrijskih mjera, za koje je u javnom sektoru potreban izričit zakonski osnov", kaže taj pravnik.

On ocjenjuje i da je odluka "manjkava i u pogledu bezbjednosti i organizacije obrade", jer zakon zahtijeva precizno definisane tehničke i organizacione mjere, kao i evidenciju pristupa podacima.

"Odluka to ne razrađuje… ne pokazuje da je sistem usklađen sa zakonskim minimumom za elektronsku obradu", navodi sagovornik "Informacije CG" i upozorava i na nejasnoće u vezi sa rokom čuvanja podataka:

"U odluci piše da se 'lični podaci i fotografije zaposlenih' čuvaju šest mjeseci, ali nije jasno koji se tačno podaci brišu, a koji ostaju kao radna i obračunska evidencija".

On je upozorio i na radnopravni aspekt, navodeći da takav sistem može imati direktne posljedice po prava zaposlenih.

"Ako se na osnovu te evidencije zaposlenima umanjuje zarada ili im se evidentira neopravdano odsustvo, otvara se put za zaštitu prava kod poslodavca, pred Inspekcijom rada, pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, a potom i pred sudom", zaključio je.