Knežević: Crnoj Gori prijeti nestanak, kreće institucionalni boj za Kosovo

"Upravo zbog opasnosti da čitava država postane bolesnik kome nema spasa, okupili smo se da joj damo terapiju… Zato danas tražim od vas saglasnost da počnemo instituciolni boj za čast države… A najbolje ćemo ga početi tako što ćemo sprati najcrnju ljagu s obraza Crne Gore", kazao je lider DNP-a

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da narodnom biću Crne Gore prijeti nestanak ili modifikacija, dodajući da želi da pošalje poruku da su danas ovdje da pokažu da se nisu odrekli "ni oca, ni Boga, ni Crne Gore".

"Kad smo napustili Spajićevu Vladu govorili smo da nećemo moći 10 bez funkcija, da nećemo građanima moći da obezbijedimo posao, da samo budale ginu za ideale… Ovo je najveći skup poslije 30. avgusta 2020, a mi nikad nismo bili jači", rekao je Knežević na skupu DNP-a koji je iorganizovan u Muzičkom centru u Podgorici.

Naveo je da je ponosan što se njihovi ljudi nisu izgubili u vlasti, te da je najveća "kletva" to što se prethodnih godina moglo čuti da su tzv. "oslobodioci" isti kao funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS).

"Upravo zbog opasnosti da čitava država postane bolesnik kome nema spasa, okupili smo se da joj damo terapiju… Zato danas tražim od vas saglasnost da počnemo instituciolni boj za čast države… A najbolje ćemo ga početi tako što ćemo sprati najcrnju ljagu s obraza Crne Gore", istakao je on.

Rekao je da srpski i crnogorski narod na Kosovu prolaze kroz golgotu, te da je najmanje što mogu uraditi za "stradanu braću na svetoj zemlji" – da počnu institucioalnu borbu za "otpriznavanje" Kosova.

Knežević je najavio da će Skupština opštine Zeta 12. maja usvojiti odluku o “otpriznavanju” Kosova, te da očekuje da nakon Zete to učine i opštine Pljevlja, Andrijevica, Herceg Novi, Podgorica, Mojkovac… jer “Srbi u tim opština dominatno vrše vlast”.

Lider DNP-a dodao je i da će u parlamentu podnijeti deklaraciju kojom će se Vlada Milojka Spajića obavezati da povuće priznanje Kosova.

"Za to je dovoljno da glasaju oni koji se izjašnjavaju kao Srbi u parlamentu, a da onda to ponove i Srbi ministri u Vladi”, naveo je on.

Knežević je, govoreći o sadašnjoj vlasti, kazao da je “DPS krao više, a da oni kradu brže”.

“Mi smo dužni da čuvamo ideju Njegoševske Crne Gore i tekovine 30. avgusta… S pravom se pitamo idemo li u Brisel ili u Zagreb”, kazao je Knežević.

“Nema pregovora oko Prevlake – Prevlaka je crnogorska bila i biće. Nema pregovora oko Morinja, jer tamo nije počinjen nijedan zločin, nećemo da isplatimo 17 miliona… Hrvati moraju da priznaju da je u Lori počinjen najstrašniji zločin… Slava herojima iz nikšićko-šavničke grupe… Poručujem Spajiću, da kad dođe onaj Grlić Radman, da mu kaže da je Hrvatska dužna da isplati ratnu odštetu Crnoj Gori”, naveo je on.

Knežević je dodao i da su protiv ideje preimenovanja bazena u Kotoru, kao i da su protiv toga da se školski brod “Jadran” preda Hrvatskoj.

“Protiv toga smo da se Hrvatskoj daje imovina, a hoćemo da se isplati odšteta 300 hiljada prognanih Srba iz Krajine”, kazao je Knežević.

On je poručio da “ako treba preko Zagreba da se ulazi u Brisel, nikad ga ne ušli dabogda”.

Knežević je dodao i da ima privilegiju da vodi stranku koja nije izglasala nijednu antirusku sankciju.

“Nama Rusija nije neprijatelj, nego vjekovni prijatelj… Da nije Rusije ne bi juče proslavljali Dan pobjede, nego bi podizali spomenik spomenike (Hermanu) Geringu”, podvukao je on.

Knežević tvrdi da će se suprotstaviti fašizmu, kad god treba.

“Odlučili smo da zaštitimo teritorijalni integritet Ujedinjenih Arapskih Emirata, jer političari tamo imaju stanove i kuće… A sad trebamo da čekamo da nam na plažu sleti neka iranska raketa…”, kazao je Knežević.

Knežević je upitao koje je razlika između Kosova i Krima, Donjecka i Luganska.

“Nije pošteno, nije crnogorski da damo tri miliona eura, a da penzionerima povećamo penziju za 1,70 eura… Neka pjevaju penzioneri, a Rikija Martina ćemo poslati tamo odakle je došao”, kazao je on.

Tvrdi da DNP snažno podržava evropske integracije, ali da ne žele da Crna Gora uđe u Brisel “s rotknapnama”, te da im Brisel neće nikad bliži od Beograda i Banja Luke.

Knežević je rekao da svima koji slave 21. maj čestita, ali da je 185.000 građana glasalo za zajedničku državu, te da hoće pravdu i za njih.

“Imam čast da predvodim partiju u kojoj se nalaze potomci i partizana i četnika… Treba da se pomirimo, jer nas je malo da bi se svađali i dijelili”, istakao je on.

Portparolka DNP-a Jovana Todorović kazala je da skup DNP-a nije samo politički, već je i “snažna poruka”.

Nakon njenog uvodnog obraćanja, pušten je “poseban film”, kako je Todorović navela.

Skupu DNP-a prisutvuju i Maja Vukićević, Milun Zogović, Predrag Bulatović, Jelena Kljajević, Vladislav Bojović i članovi Predsjedništva DNP-a.

Odbornici koalicije Za budućnost Zete, koju čine predstavnici Nove srpske demokratije (NSD) i DNP-a, dostavili su krajem aprila tamošnjem parlamentu predlog deklaracije "o poništenju i nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije". Međutim, u tom dokumentu ne postoji ono što je navedeno u njegovom nazivu, a što je najavio šef DNP-a Milan Knežević – poništenje i nepriznavanje odluke Vlade o priznanju Kosova, na teritoriji Zete.

Predlog deklaracije nema eksplicitne formulacije o “otpriznavanju” Kosova u Zeti. Međutim, poručuje se da zetski parlament “ostaje privržen… nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN…”.

U tački jedan predloga piše da Skupština opštine (SO) Zeta “s posebnom zabrinutošću konstatuje da se položaj Crnogoraca i Srba na Kosovu i Metohiji svakodnevno pogoršava pod privremenim prištinskim institucijama”.

U drugoj se navodi da SO Zeta “sa žaljenjem konstatuje da su sve dosadašnje Vlade Crne Gore, od sticanja nezavisnosti (2006. godine), ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije.

U tački tri piše da SO Zeta poziva Vladu premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) da vodi “izbalansiranu spoljnu politiku” i da u međunarodnim institucijama i organizacijama ne glasa za odluke “koje su usmjerene protiv interesa većinske Crne Gore i susjedne i bratske države Srbije”.

“SO Zeta, solidarišući se sa stradalim crnogorskim i srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, donosi ovu deklaraciju kao vid podrške i nastojanja da se kriza nastala jednostrano proglašenom nezavisnošću riješi mirnim putem; SO Zeta ostaje privržena poštovanju Povelje UN-a, nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244”, navedeno je u tačkama četiri i pet predloga, dok je šesta tehničkog karaktera (o objavi deklaracije u Službenom listu).

Nakon što je bivši Demokratski front (DF) prije tri godine neuspješno pokušao da u zetskom parlamentu usvoji deklaraciju o “otpriznavanju” Kosova, Knežević je prošle sedmice najavio da će aktuelizovati to pitanje – ovog puta i u drugim opštinama gdje je DNP dio vlasti, ali i na državnom nivou.

Poručio je da će deklaracija u Zeti biti donesena na Dan Svetog Vasilija Ostroškog – 12. maja.

Pravni ekspert s kojim je redakcija nedavno razgovarala pojasnio je da odluka o “otpriznavanju” Kosova na lokalnom nivou može biti samo deklarativnog karaktera, te da ne može proizvesti pravno dejstvo, jer odluku o priznanju te države nisu donosile lokalne samouprave već – Vlada.

Odbornički klub bivšeg DF-a je početkom maja 2023, mjesec dana uoči parlamentarnih izbora, saopštio da će na sjednici zetske skupštine biti usvojena “deklaracija o poništenju i nevaženju odluke” o priznanju Kosova na teritoriji te opštine. Deklaracija je najavljena četiri dana nakon što je Crna Gora podržala predlog da Kosovo uđe u Savjet Evrope.

Odbornici zetskog parlamenta trebalo je prvi put da raspravljaju o predlogu deklaracije 11. juna 2023, u izbornoj noći. Iako je sjednica trebalo da bude održana nakon zatvaranja biračkih mjesta, predlagači nisu došli jer su se protivili zasjedanju u izbornoj noći. Kvorum nije obezbijeđen ni za sjednicu 30. juna, s istom tačkom dnevnog reda. Treća i četvrta sjednica, zakazane istim povodom, nijesu održane jer se inicijatori ponovo nijesu pojavili, a posljednji pokušaj bio je 1. avgusta te godine, ali se na sjednici opet nisu pojavili odbornici bivšeg DF-a.