MUP probio kvotu za strance za 44 odsto

Odlukom Vlade za 2025. godinu utvrđena ukupna kvota od 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo dodatnih 12.878 dozvola, pokazala analiza DRI

Jedan od glavnih razloga za pokretanje revizije uspjeha u vezi sa upravljanjem migracijama je procjena Fronteksa da će Zapadni Balkan ostati ključni tranzitni koridor za ilegalna kretanja prema Zapadnoj Evropi, a da će rutu iskorišćavati sve nasilnije kriminalne grupe, kazao je “Vijestima” senator DRI Branislav Radulović

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) izdalo je tokom 2025. godine 40.567 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, što je 12.878 dozvola, odnosno 44 odsto više od kvote koju je prethodno utvrdila Vlada.

To je pokazalo predstudijsko istraživanje Državne revizorske institucije (DRI) za potrebe revizije uspjeha “Efikasnost realizacije aktivnosti u oblasti integrisanog upravljanja migracijama, u periodu od 2021. do 2025. godine”, koja je u završnoj fazi.

Senator i rukovodilac Kolegijuma DRI za tu reviziju Branislav Radulović kazao je “Vijestima” da je odlukom Vlade za 2025. godinu utvrđena ukupna kvota od 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo dodatnih 12.878 dozvola. “Stoga je ukupan broj izdatih dozvola za boravak i rad stranaca u 2025. godini iznosio 40.567”, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, jedan od glavnih razloga za pokretanje revizije je procjena Fronteksa da će Zapadni Balkan ostati ključni tranzitni koridor za ilegalne migracije prema Zapadnoj Evropi.

“Jedan od osnovnih identifikovanih rizika koji je bio razlog da se donese odluka o vršenju ove revizije je činjenica da će, prema Godišnjoj analizi rizika 2025/2026 FRONTEX-a, Zapadni Balkan ostati ključni tranzitni koridor za ilegalne migracije prema Zapadnoj Evropi, uprkos smanjenju broja nelegalnih prelazaka granice. U toj analizi se navodi i da će ovu rutu i dalje iskorištavati visoko organizirane i sve nasilnije kriminalne grupe, što zahtijeva pojačanu prekograničnu saradnju i napore u razmjeni obavještajnih podataka”, naglasio je Radulović.

Prema podacima prikupljenim tokom pripreme revizije, u Crnoj Gori je tokom 2025. godine boravilo ukupno 107.506 stranih državljana, dok je država, podaci su popisa iz 2023, imala 623.633 stanovnika. “U Crnoj Gori je prošle godine bilo 29.714 stranaca sa odobrenim stalnim boravkom i 67.807 sa privremenim boravkom”, naveo je Radulović.

Privremenu zaštitu, precizira Radulović, imalo je 2.216 stranih državljana, dok je za još 5.569 osoba ta zaštita produžena. Prema podacima DRI, crnogorsko državljanstvo dobilo je 1.479 stanovnika drugih država, status azilanta imalo je pet osoba, isto toliko supsidijarnu zaštitu, dok je evidentirano 711 osoba koje su nezakonito prešle državnu granicu i boravile van graničnih prelaza. Broj dozvola za privremeni boravak, navodi, povećan je sa 29.784 u 2016. na 72.473 u 2025. godini. Radulović je ukazao i na snažan rast broja stranaca zaposlenih u Crnoj Gori.

“Broj zaposlenih stranaca povećan je sa 14.330 u 2016. godini na 51.678 u 2025. godini. Najviše je bilo državljana Turske, 24 odsto, zatim Srbije, 21 odsto, i Rusije, 20 odsto”, kazao je on. Veliki rast zabilježen je i kod broja kompanija u vlasništvu stranih državljana. “Prema podacima Poreske uprave, broj privrednih subjekata u vlasništvu stranaca povećan je sa 8.514 u 2016. na 34.581 u 2025. godini”, rekao je Radulović. Od preduzeća koja su strani državljani osnovali prošle godine, 36 odsto bilo je u vlasništvu državljana Turske, 21 odsto državljana Rusije, a 11 odsto Srbije.

Radulović je rekao da je cilj revizije da se utvrdi da li su nadležne institucije obezbijedile efikasan sistem upravljanja migracijama u skladu sa promjenama u migracionim kretanjima.

“Glavno revizorsko pitanje jeste da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji sa nadležnim institucijama, kroz sprovođenje strateškog dokumenta i drugih mjera, obezbijedilo efikasan sistem upravljanja migracijama”, kazao je Radulović. Prema njegovim riječima, glavni subjekt revizije je MUP, koji je bio nadležan za sprovođenje Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika za period od 2021. do 2025. godine.

Dokumentacija je, međutim, tražena i od još 14 institucija i organizacija odgovornih za realizaciju aktivnosti iz Strategije.

“Dokumentaciju smo potraživali od ministarstava prosvjete, pravde, odbrane, rada, vanjskih poslova, dijaspore i zdravlja, kao i od Uprave policije, Poreske uprave, Uprave carina, Upravnog suda i Zavoda za zapošljavanje”, rekao je Radulović.

DRI je, navodi on, u postupku revizije sarađivala i sa Međunarodnom organizacijom za migracije Ujedinjenih nacija, UNHCR-om i Građanskom alijansom, dok su za komparativne analize korišćeni podaci Eurostata.

Radulović je kazao da su u fokusu revizije bili način planiranja Strategije, izbor strateških i operativnih ciljeva i realizacija predviđenih aktivnosti.

“Posebno smo analizirali usklađivanje nacionalnih propisa sa pravnom tekovinom Evropske unije, povećanje državnih smještajnih kapaciteta za strance koji traže međunarodnu zaštitu, razvoj informacionih sistema i realizaciju projekata elektronskog povezivanja i Eurodaka”, naveo je on.

Predmet provjere bili su i inspekcijski nadzor u oblasti rada stranaca, izdavanje dozvola za boravak i rad, vođenje evidencija i način utvrđivanja godišnjih kvota.

Analizirane su i inicijative za izmjene Zakona o privrednim društvima, Zakona o porezu na nepokretnosti i Zakona o porezu na promet nepokretnosti, kao i moguće mjere za stabilizaciju tržišta nekretnina.

Radulović je objasnio da se revizija sprovodi u okviru srednjoročnog plana DRI za period od 2025. do 2029. godine, kojim se provjeravaju aktivnosti Crne Gore povezane sa ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja iz Agende UN 2030.

“U konkretnom slučaju radi se o cilju kojim je predviđeno da treba olakšati uređenu, bezbjednu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi, kroz primjenu planiranih i dobro vođenih migracionih politika”, ističe Radulović.

Radulović naglašava i da je DRI Srbije predložila da dvije institucije sprovedu paralelnu reviziju, pa je 3. marta potpisan sporazum o saradnji.

“Predviđeno je da svaka nacionalna revizorska institucija uradi zaseban izvještaj, dok će tokom postupka razmjenjivati iskustva i primijenjene metodologije”, kazao je Radulović.

Zajednički izvještaj o rezultatima dvije revizije trebalo bi da bude objavljen najkasnije do 30. septembra.

“Kada je riječ o nacionalnom izvještaju DRI Crne Gore, očekuje se da ga nadležni kolegijum usvoji do kraja jula”, rekao je Radulović.