Neprekidni napadi dronovima, život u Kijevu vjerovatno će postajati sve teži: Surova zima tek predstoji

Tokom posljednjih deset dana vazdušni napadi traju praktično bez prestanka, umjesto da se, kao ranije, uglavnom odvijaju noću, narušavajući osjećaj Ukrajinaca da njihova kampanja napada dronovima dugog dometa na Rusiju ponovo preokreće rat u njihovu korist

Putnici zaglavljeni u prevozu, djeca usred školskog dana hitno spuštana u podzemna skloništa, festivali otkazani, šetnje prekidane tutnjavom protivvazdušne odbrane. Gotovo neprekidni napadi dronovima postali su surova nova stvarnost u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, a svakodnevni život vjerovatno će postajati sve teži, piše danas agencija Rojters.

Kijev je preživio mnoge traume otkako je Rusija pokrenula invaziju punog obima u februaru 2022. godine. Uprkos početnom šoku rata i pojavi jurišnih dronova i balističkih raketa, stanovnici su se prilagodili i uspjeli da održe privid normalnog života.

Ali kako se približava peta ratna zima, to postaje sve teže.

Tokom ljeta Moskva je počela da šalje rojeve brzih dronova na mlazni pogon, koji su razorniji i teži za obaranje od starijih modela sa propelerima.

Tokom posljednjih deset dana vazdušni napadi traju praktično bez prestanka, umjesto da se, kao ranije, uglavnom odvijaju noću, narušavajući osjećaj Ukrajinaca da njihova kampanja napada dronovima dugog dometa na Rusiju ponovo preokreće rat u njihovu korist.

Vitalija Poljakova i njen partner vozili su se u četvrtak u blizini mosta na istočnoj obali Dnjepra kada je dron na mlazni pogon pogodio put nedaleko od njihovog automobila i povrijedio ih oboje.

"Vozili smo se i razgovarali o svojim stvarima. Onda je odjednom uslijedio udar", rekla je 35-godišnja Poljakova iz zadnjeg dijela vozila hitne pomoći. Imala je posjekotine na desnoj ruci, dok su njen partner imao krvavo lice i povrijeđenu desnu nogu.

Najveća briga mnogih od tri miliona stanovnika Kijeva jeste dolazak zime. Ruski napadi još od početka rata redovno izazivaju nestanke struje i vode, ali njihov intenzitet tokom posljednjih deset dana ukazuje na to da bi poremećaji mogli biti još ozbiljniji.

"Prošla godina nam je bila zaista teška. Poslije ovoga, kao što vidite, vjerovatno će biti još teže, pa se selimo", rekao je 29-godišnji Bohdan dok je posmatrao svoju oštećenu stambenu zgradu, pogođenu u ruskom napadu ranije ove sedmice.

Dok borbe na frontu odnose stotine žrtava sedmično, a donose malo teritorijalnih dobitaka, Rusija i Ukrajina su posljednjih mjeseci ušle u sve intenzivniji vazdušni rat, udarajući jedna drugoj na energetske i logističke objekte.

Ujedinjene nacije su do sada potvrdile više od 16.000 civilnih žrtava u sukobu, ogromnu većinu u Ukrajini.

I Moskva i Kijev tvrde da ne gađaju civile, ali je u Kijevu i okolnom regionu od 27. avgusta poginulo više desetina civila.

U ponedjeljak su učestala upozorenja na vazdušnu opasnost zaustavila saobraćaj metroa koji povezuje dvije strane Dnjepra, rijeke koja dijeli grad.

Na stanici Osokorki, blizu obale nasuprot centru grada, medicinska sestra i psihološkinja Julijana Olijnik i njena dva sina čekali su na prepunoj platformi da uzbuna bude ukinuta.

"Već razmišljam da možda treba samo da ponesemo vreće za spavanje i spavamo u metrou, na stanici blizu škole. Prošle godine je u školi bilo teško, a sada iskreno više ni ne znam šta da radim. Jednostavno ne znam", rekla je.

Putevi ka centru Kijeva su zakrčeni, autobuska stajališta prepuna, a ljudi pješače velike udaljenosti kako bi stigli na posao i vratili se kući.

I kupovina namirnica postaje sve teža. Veliki supermarketi se zatvaraju kada se oglase sirene za vazdušnu opasnost, pa kupci moraju da napuste prodavnicu usred kupovine.

Pojedini mliječni proizvodi ponestaju jer su lanci snabdijevanja poremećeni, a skladišta pogođena.

Natalija Petrivska, izvršna direktorka Ukrajinske alijanse trgovaca hranom, pojavila se ove sedmice na televiziji kako bi uvjerila građane da nema potrebe za paničnom kupovinom.

Rusija je u avgustu na Ukrajinu lansirala više od 2.800 dronova na mlazni pogon, rekao je portparol ratnog vazduhoplovstva Jurij Ihnat, nakon što je njihova upotreba u julu povećana pet puta u odnosu na jun.

Stopa presretanja bila je oko 60 odsto, dodao je, u poređenju sa više od 90 odsto kod sporijih, konvencionalnih dronova.

Rusija tvrdi da takvi napadi imaju vojnu svrhu; Ukrajina kaže da su osmišljeni kako bi se slomio moral civila i vlada ubijedila da se odrekne teritorije, u trenutku kada se čini da Vašington pokreće novu inicijativu za mir.

Ipak, istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju iz avgusta pokazalo je da stavovi prema Rusiji postaju sve tvrđi. Broj ispitanika koji se protive ustupanju dijela Donbasa koji nije pod ruskom okupacijom – što je jedan od ključnih zahtjeva ruskog predsjednika Vladimira Putina – porastao je na 69 odsto, sa 62 odsto u aprilu.

Prvog dana nove školske godine ove sedmice, učenici jedne škole u Kijevu tek što su završili prvi čas kada su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost i oni požurili u podzemna skloništa da nastave nastavu.

"To je za njih stresno, ali djeca se sve bolje prilagođavaju", rekao je direktor škole Roman Feščuk.

Ove godine u školu je upisano oko 400 djece. Škola je oštećena u ranijem ruskom napadu u maju, a broj upisanih prvaka bio je manji, rekao je Feščuk za Rojters.

Oleksandra, djevojčica u tradicionalnoj ukrajinskoj nošnji koja je nosila cvijeće povodom početka nove školske godine, rekla je da posebno voli likovno i kreativne radionice.

Na pitanje o čemu sanja, odgovorila je: "Da se rat završi."