‘Ovo je za cijelo čovječanstvo’: Započeta prva misija ka Mjesecu poslije više od pet decenija

Na floridskoj obali, uz zaglušujuću grmljavinu, NASA-ina misija Artemis Dva je uspješno lansirala četvoročlanu posadu na njihovo epohalno putovanje oko Mjeseca. U momentu kada je dat znak za početak uzlijetanja, ogromni, blistavi plamen izbio je oko lansirne rampe, a samo sekund kasnije, najmoćnija svemirska raketa ikada konstruisana od strane NASA-e, vinula se u nebeske visine, a potom i u svemirsko prostranstvo. Raketa se postepeno uzdizala, u početku sporim tempom, da bi zatim ubrzala, praćena kolektivnim uzdasima i oduševljenim klicanjem brojnih okupljenih posmatrača, dok je huk motora postajao sve zaglušujući. Mnogi, među kojima je bio i novinar Palab Goš, izjavili su da su snažnu vibraciju i zastrašujući huk osjetili duboko u tijelima, posmatrajući ovaj istorijski trenutak sa udaljenosti od približno 4,8 kilometara od lansirne rampe. Ovo predstavlja prvu svemirsku letjelicu sa ljudskom posadom koja se uputila ka Mjesecu još od davne 1972. godine.

Dok je letjelica postepeno nestajala u plavetnilu neba, u Svemirskom centru Kenedi zavladalo je izuzetno oduševljenje. Mnogi su bili napeti do samog kraja, dok su drugi priznali da su bili na ivici suza, što je nesumnjivo bio odraz oslobađanja višemjesečnih tenzija i iščekivanja. Misija Artemis Dva je prvobitno bila planirana za ranije lansiranje, ali je u nekoliko navrata odlagana zbog raznih tehničkih poteškoća. Međutim, uveče 1. aprila, zaposleni u NASA-inom centru su se smijali i aplaudirali, što je bilo sasvim razumljivo, s obzirom na to da su na ovom projektu radili godinama. Svemirski centar Kenedi, uostalom, i izgrađen je sa primarnim ciljem slanja astronauta na Mjesec, što se nije dogodilo od misije Apolo 17, takođe 1972. godine – sve do sadašnjeg trenutka. Kada je pokrenut sat za odbrojavanje, atmosfera se transformisala u napeto iščekivanje. Četiri motora tipa RS 25, zajedno sa dva raketna pojačivača na čvrsto gorivo, aktivirala su se, generišući više od 8,8 miliona funti potiska u večernje nebo Floride. „Artemis Dva, naprijed, Božjom brzinom“, začulo se iz Svemirskog centra, što je predstavljalo još jedan odjek prošlosti. Ista poruka upućena je sa istog mjesta 1962. godine, prilikom slanja Džona Glena u svemir, prvog Amerikanca koji je orbitirao oko Zemlje.

Primarni cilj misije Artemis Dva nije spuštanje posade na površinu Mjeseca, već kruženje oko njega. Očekuje se da će ovo putovanje oko Mjeseca trajati približno deset dana. Četvoročlana posada ima specifičan zadatak, između ostalog, da prikupi i pošalje vrijedne podatke i fotografije sa njihovog putovanja, sa ciljem obogaćivanja saznanja o udaljenim kosmičkim prostranstvima. Ova misija će astronaute odvesti na udaljenost od približno 406.000 kilometara od Zemlje, što će predstavljati najudaljeniji put u svemir koji je ikada preduzela ljudska vrsta. Prethodni rekord, koji je iznosio 330.000 kilometara, držala je posada misije Apolo 13 iz 1970. godine. Važno je podsjetiti da su tada nastali tehnički problemi usljed eksplozije rezervoara sa kiseonikom, zbog čega astronauti nisu mogli završiti planirano slijetanje na Mjesec, kako je tada objašnjeno. Kao preteča ove misije, NASA je 2022. godine lansirala prvu bespilotnu misiju Artemis, koja je poslala letjelicu Orion na sličnu rutu oko Mjeseca i nazad, testirajući ključne sisteme.

Misija Artemis Dva predstavlja ključni, prvi korak u ambicioznom američkom lunarnom programu. Krajnji cilj ovog programa je da se ljudska posada spusti na površinu Mjeseca 2028. godine, kao dio planirane misije Artemis 4. Paralelno sa američkim naporima, u toku je intenzivna globalna trka velikih sila za dominaciju nad Mjesecom. Dok NASA planira prisustvo ljudi na Mjesecu do 2028. godine, Kina takođe razvija sopstveni lunarni program, sa ambicioznim planom da iskrca svoje astronaute na Mjesec do 2030. godine. Ova globalna nadmetanja naglašavaju rastući strateški i naučni značaj Mjeseca u 21. vijeku, ne samo kao objekta istraživanja, već i kao potencijalne buduće baze za dublje svemirske misije.

Povratak ljudske posade ka Mjesecu, nakon više od pedeset godina od misije Apolo 17 1972. godine, simbolizuje novu eru u istraživanju svemira. Misija Artemis Dva ne samo da postavlja nove rekorde u udaljenosti koju će ljudi preći, već i utire put za buduća slijetanja i potencijalno dugoročno prisustvo na Mjesecu. Iskustva iz prošlosti, poput izazova sa kojima se suočila posada Apola 13, poslužila su kao dragocjene lekcije u razvoju savremenih tehnologija i protokola za bezbjednost. Sa svakom misijom, čovječanstvo proširuje svoje granice znanja i tehnoloških mogućnosti, približavajući se ostvarenju snova o dalekim kosmičkim putovanjima. Ova misija, kao što je istaknuto, ima značaj za cijelo čovječanstvo, obećavajući nova otkrića i inspiraciju za generacije koje dolaze.