Poslije Hormuza, Iran prijeti Crvenom moru

Bab el Mandeb postaje nova tačka pritiska Teherana, što prijeti da ugrozi dva ključna prolaza za globalno snabdijevanje energentima

Nakon što je blokirao pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, Iran sada signalizira da bi mogao da odigra svoju dosad najopasniju kartu: da iskoristi saveznike Hute iz Jemena kako bi zatvorio prolaz Bab el Mandeb ka Crvenom moru, otvarajući novi front protiv Vašingtona i ugrožavajući dvije od najvažnijih svjetskih energetskih arterija.

Dok američki napadi prodiru sve dublje u teritoriju Irana, a napadi Huta istovremeno eskaliraju, analitičari kažu da Teheran širi sukob i nastoji da pojača pritisak na Vašington, proširujući prijetnju globalnoj trgovini i snabdijevanju energentima izvan Persijskog zaliva.

Iran je već pokazao moć svog najvrednijeg strateškog aduta ometanjem saobraćaja kroz Hormuški moreuz. Sada se, čini se, sprema da otvori i drugu tačku pritiska kod Bab el Mandeba, uskog plovnog puta koji povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom i kroz koji prolaze saudijski izvoz nafte i znatan dio svjetskog pomorskog saobraćaja.

Visoki jemenski zvaničnik upozorio je u ponedjeljak da su oružane snage te zemlje spremne da zatvore moreuz Bab el Mandeb, što bi, kako je rekao, moglo da podigne cijenu nafte na 200 dolara po barelu, ukoliko Saudijska Arabija nastavi da napada Jemen, objavljeno je na sajtu iranske televizije Pres TV.

Mohamed al Farah, član političkog biroa Ansar Alaha, pokreta otpora Huta, rekao je da Vašington podstiče Saudijsku Arabiju da napadne Jemen i da takva provokacija nikada ne bi bila u interesu Sjedinjenih Država.

“Ukoliko se sadašnja situacija pogorša, moreuzi Bab el Mandeb i Hormuz biće zatvoreni u okviru operativnog savezništva. Cijene nafte bi tada u zastrašujućem šoku skočile na 200 dolara po barelu”, upozorio je.

Ako je Hormuz najjača strateška poluga Teherana, Bab el Mandeb bi mogao biti njegova posljednja velika rezerva, navode analitičari.

“Iran je spreman da ide do kraja”, rekao je za Rojters stručnjak za Bliski istok Favaz Gerges. On je kazao da Teheran pokazuje Vašingtonu da može istovremeno da ugrozi oba strateška pomorska prolaza, pretvarajući sukob iz bilateralnog obračuna u prijetnju pomorskim rutama na kojima počiva globalna trgovina energentima.

“Teheran sada eskalira i u neposrednom okruženju i šire. Poruka je da nije ugrožen samo Hormuz, već i Bab el Mandeb.”

Opasnost, kažu analitičari, nije toliko u neposrednom povratku u rat punih razmjera, koliko u sporom, ali neumoljivom “postepenom širenju sukoba”, u kojem svaka strana podiže uloge, a da pritom ne ulazi u direktan obračun.

Kako se sukob širi iz Persijskog zaliva ka Crvenom moru, rastuća prijetnja trgovini i snabdijevanju energentima mogla bi dodatno da pojača pritisak na Vašington i Teheran da se vrate pregovorima prije nego što dva najvažnija svjetska naftna pomorska prolaza postanu glavno poprište sukoba.

Denis Ros, bivši američki pregovarač za mir na Bliskom istoku, rekao je da je, iz ugla Vašingtona, “pitanje kako promijeniti računicu Irana do tačke u kojoj će ponovo biti spreman da razgovara, ali ne samo da razgovara, već da zaista postigne dogovor koji je… prihvatljiv”.

Huti su već pokazali da mogu da ugroze globalnu trgovinu kroz moreuz Bab el Mandeb. Nakon što je u oktobru 2023. izbio rat u Gazi, ta grupa koju podržava Iran pokrenula je napade na trgovačke brodove u Crvenom moru, navodeći da gađa plovila povezana sa Izraelom u znak podrške Palestincima.

Kampanja je primorala velike brodarske kompanije da preusmjere plovila oko juga Afrike, što je povećalo troškove transporta, a dovela je i do američkih i britanskih vazdušnih napada, kao i uspostavljanja multinacionalne pomorske misije za zaštitu plovidbe.

Andreas Krig, viši predavač na Fakultetu za studije bezbjednosti londonskog Kraljevskog koledža, opisao je najnoviju prijetnju Huta kao “još jednu nuklearnu opciju” za Iran, poslije Hormuškog moreuza – opciju koju bi Teheran upotrijebio samo ako bi Korpus garde Islamske revolucije zaključio da je povratak ratu punih razmjera postao neizbježan.

On je, međutim, upozorio da bi, ukoliko Vašington pojača napade na ključnu iransku infrastrukturu, Teheran mogao da odgovori koristeći svoje jemenske saveznike da zatvore Bab el Mandeb, dodatno pojačavajući ekonomski šok koji je već izazvan situacijom u Hormuškom moreuzu.

Abdulaziz Sager, predsjednik saudijskog Centra za istraživanje Zaliva, rekao je da zalivske države sve više vjeruju da je diplomatija sa Iranom dostigla svoje granice, uprkos visokoj cijeni koju bi svaki širi sukob nametnuo regionu.

“I pobjednički i poraženi Iran nose posljedice po region”, rekao je Sager za Rojters, dodajući da bi “mnoge zalivske države mogle smatrati troškove ovog drugog prihvatljivijim ukoliko bi doveli do stabilnijeg regionalnog bezbjednosnog okruženja”.

On je rekao da Huti i dalje imaju sposobnost da ometaju plovidbu kroz Bab el Mandeb, ali da vjerovatno neće eskalirati situaciju bez jasnog naloga iz Teherana. Svaki pokušaj Huta da ugroze pomorski saobraćaj, dodao je, mogao bi da izazove širi vojni odgovor Sjedinjenih Država i njihovih partnera, usmjeren na značajno slabljenje sposobnosti te grupe.

Rat, koji su krajem februara pokrenule SAD i Izrael, destabilizovao je Zaliv i proširio se širom regiona, dok je Iran napao američke baze u više zemalja. U ratu su poginule hiljade ljudi, uglavnom u Iranu i Libanu.