Preminuo Predrag Koraksić Koraks

Koraks je rođen 15. juna 1933. godine u Gornjoj Gorevnici kod Čačka, u učiteljskoj porodici

Karikaturista Predrag Koraksić Koraks, jedan od najoštrijih i najdosljednijih kritičara političkih i društvenih prilika u Srbiji, preminuo je u 93. godini, saopštilo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) čiji je Koraks bio jedan od osnivača.

Kako piše N1, Koraks je rođen 15. juna 1933. godine u Gornjoj Gorevnici kod Čačka, u učiteljskoj porodici. Njegovo djetinjstvo obeleženo je ratom i gubitkom oca, partizana koji je ubijen tokom Drugog svetskog rata, kao i izbjeglištvom koje je uslijedilo. Karikature je počeo da objavljuje već sa 17 godina, 1950. godine u satiričnom listu "Jež", čime je započeo izuzetnu karijeru dugu više od sedam decenija. Iako je studirao arhitekturu u Beogradu, odlučio je da se u potpunosti posveti karikaturi i novinarstvu.

Koraks je više od tri decenije radio u "Večernjim novostima", odakle je 1993. godine udaljen iz političkih razloga, nakon čega nastavlja svoj rad u nezavisnim medijima poput Vremena, Danasa, "Borbe", Peščanika i Radija Slobodna Evropa. Decenijama je svojim karikaturama branio pravo na slobodno mišljenje i slobodu izražavanja, ostavljajući neizbrisiv trag u novinarstvu, medijskoj kulturi i javnom životu Srbije. Njegov prepoznatljiv crtež i britak humor bili su simbol otpora autoritarnosti, nacionalizmu i zloupotrebi moći, navodi N1.

Važio je za jednog od najznačajnijih političkih karikaturista na prostoru bivše Jugoslavije, a njegove karikature često su govorile više od hiljada riječi. Tokom karijere imao je više od 40 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu i bio dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, uključujući francuski orden Legije časti.

Kao jedan od osnivača NUNS-a, bio je dio generacije koja je stvarala prostor za nezavisno i profesionalno novinarstvo u najtežim vremenima. Zbog svog izuzetnog doprinosa profesiji i borbi za slobodu medija, NUNS mu je 2021. godine, povodom njegovog 88. rođendana, dodijelio status počasnog člana.

Koraks nije bio samo karikaturista, bio je hroničar vremena, čiji će glas i pogled na stvarnost duboko nedostajati. Njegov odlazak predstavlja veliki gubitak za novinarsku zajednicu, ali i za sve koji veruju u značaj kritičkog mišljenja i slobodnog društva.

NUNS izražava duboko saučešće porodici, prijateljima i kolegama.

U to vrijeme bilo je zabranjeno crtati Tita, već su karikature oslikavale neke situacije iz društva, loše osobine naroda i slično. To su bile, kako je Koraksić jednom izjavio, "karikature bez adrese", navodi N1.

A kada je Koraks počeo da "adresira" svoje karikature, snosio je posljedice. Srećom ne tako teške. Karikaturisti koji su radili u Novostima, dobili su priliku da u nedeljnom dodatku crtaju nešto "slobodnije" karikature, ali ništa što bi jako uvrijedilo čelnike partije.

Početkom sedamdesetih u Sloveniji, visoki funkcioner komunističke partije France Popit, smijenio je dvadesetak direktora velikih slovenačkih firmi, plašeći se da sektor privrede ne ugrozi vlast komunista.

Kako je rekao Koraks u dokumentarnom filmu "Koraks – crtanje istorije", Popit je bio poznat po tome što je voleo da popije.

Zato je na karikaturi predstavljen sa časom viskija u ruci, a u čaši su se uz kocke leda nalazili i smijenjeni direktori. Karikaturu je pratio naslov "France Popi(t)".

Odmah po objavljivanju karikature, centralni komitet Slovenije žalio se komitetu u Srbiji. Brzinski je sastavljena komisija i donešene "presude". Urednik ovog dodatka, Branko Stošić, izbačen je iz partije, a Koraks je kažnjen tromjesečnom suspenzijom.

Druga "sporna" karikatura trebalo je bude objavljena u "Dugi", za koju je Koraks takođe crtao.

Akter je bio Kurt Valdhajm, tadašnji generalni sekretar Ujedinjenih nacija i Titov dobar poznanik. Odnekuda se pojavila fotografija Valdhajma sa Kozare, nastala tokom Drugog svetskog rata, na kojoj je on obučen u nacističku uniformu.

Koraks je nacrtao portret Valdhajma, naizgled sasvim običan. Ipak, preko usta mu je bio zalijepljen flaster u obliku kukastog krsta. Magazin je otišao u štampu, ali je cenzor zaustavio proces štampanja. Tada je 50 hiljada primjeraka lista bačeno, a novi tiraž štampao se bez Coraxove karikature. Koraksić je sačuvao jedan cenzurisan primjerak, za svoju ličnu arhivu. Ovo je izazvalo veću reakciju nego prethodni Koraksov "kiks".

Smrt Tita karikaturistima donijela je slobodu da crtaju sve šta žele, ali i koga žele. Iako se Koraksić karikaturom bavi od 1950. godine, kako je i sam rekao, pravi zamah u karijeri doživljava devedesetih godina prošlog vijeka, jer je tek tada mogao da radi onako kako je stvarno želio.

Vrijeme raspada Jugoslavije, ratova, bombardovanja i problema sa kojima su se suočavali građani, uz sve političke aktere tog vremena, uredno su zabilježeni na njegovim karikaturama.

A jedini tadašnji predsjedik koji je "uredno" skupljao Koraksove karikature na kojima je on akter, bio je Milan Milutinović. Nije mu smetalo što ga je Koraks uglavnom predstavljao kao fikus u Miloševićevom kabinetu ili kao ribu u akvarijumu.

U trenutku kada je Milošević čekao izručenje Hagu, Milutinović je pozvao Koraksića u Predsjedništvo na razgovor. Tada mu je otkrio da je stalno predlagao Miloševiću da treba da se zakupe dvije stranice u "Njujork Tajmsu" i na njima da se objave Koraksove karikature, kako bi se pokazalo da postoji demokratija u zemlji. Predlog nikad nije usvojen.

Ali je tom prilikom pokojni urednik "Vremena" Dragoljub Žarković poslao fotoreportera koji je uslikao kako se Milutinović i Koraksić rukuju, pa je ispalo kao da su posebno bliski.

Kako mu je tada otkrio Milutinović, Milošević se nije previše obazirao na karikature na kojima je akter on. A nalazio se na velikom broju njih. Milošević mu je zamjerio samo dvije stvari.

Smetalo mu je što Koraks Miru Marković crtao jako punačku, a ona je zapravo bila na liposukciji i tako je uklonila sav taj višak kilograma. Druga zamjerka je bila što ju je predstavljao sa cvijetom u kosi koji Mira nikad nije nosila.

Mira Marković jednom je izjavila da je "Predrag Koraksić najgori karikaturista na svijetu". Dodala je da kada vidi njegove karikature, poželi da više ne bude ljevičar. U jednom intervjuu, Koraksić je izjavio da u to vrijeme nije bio svjestan u kojoj je opasnosti bio.

Pored Milutinovića, još se samo bivši predsjednik Boris Tadić interesovao za karikature na kojima je on akter.

Kako je Koraksić otkrio u intervjuu za Al Jazeeru, Tadić je poslao saradnika iz svog kabineta da otkupi oko 20-ak karikatura.

Ipak, mladić je izabrao, kako je Koraks izjavio, nešto "nježnije" karikature, odnosno one čija tematika nije bila problematična, a Tadić predstavljen u ne toliko lošem svjetlu.