Rast zarada 2,5 odsto, a inflacija 12,9: Predviđa se minimalno povećanje primanja u javnom sektoru, dok cijene rastu

Vladin dokument predviđa da bruto iznos zarada za cijeli javni sektor raste po stopama koje su značajno niže od povećanja cijena i rasta ekonomije

Za sindikate je plan razočaranje, najavljuju da će koristiti sve moguće mjere borbe za unapređenje standarda

Iznos za bruto zarade zaposlenih u javnoj upravi za tri godine biće veći za 2,5 odsto, dok će u istom periodu projektovana kumulativna inflacija iznositi 12,9 odsto. Odnosno realna vrijednost zarade biće manja za 10 odsto.

To proizlazi iz podataka koji su objavljeni u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2026-2029.

U dokumentu je navedeno da bruto zarade zaposlenih u javnom sektoru u 2026. godini iznose 727 miliona, a da će u 2029. godini biti 745 miliona, što je rast od 2,5 odsto.

U istom dokumentu se procjenjuje da će stope godišnjih inflacija u 2026. godini biti 3,1 odsto, tri odsto u 2027, 3,2 odsto u 2028. i 3,1 odsto u 2029. godini, odnosno za ovaj period kumulativna inflacija iznosiće 12,9 odsto. U smjernicama se navodi da iznos bruto zarada u ovoj godini vrijedi 8,5 odsto ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok će iznos za zarade u 2029. godini vrijediti 7,6 odsto tadašnjeg BDP-a. Ovi podaci ukazuju na to da će realna vrijednost zarada u javnoj upravi u 2029. godini biti manja za deset odsto, kao i da, iako ekonomija Crne Gore raste po većim stopama, Vlada ne planira da značajniji dio tog rasta uključi u povećanje zarada.

Kada se pogleda po sektorima javne uprave, situacija nije bolja. Za oblast prosvjete, nauke i sporta budžetom je u ovoj godini predviđena svota od 368 miliona eura (unutar koje se nalazi i trošak za zarade u ovoj oblasti), a planira se da ona u 2029. godini bude 372 miliona eura, što je rast od 1,1 odsto. Za zdravstvo je ove godine, računajući i trošak zarada, predviđen ukupno 521 milion eura, a za 2029. se planira suma od 549 miliona eura, što je rast od 5,3 odsto.

Iz Unije slobodnih sindikata (USS) i Sindikata uprave i pravosuđa za “Informacije CG” su kazali da su ove projekcije razočaravajuće, da one u stvari predviđaju pad životnog standarda, kao i da će se svim sindikalnim metodama boriti da se značajnije povećaju zarade po stopi većoj od očekivane inflacije. Očekuju da će Vlada ipak prihvatiti pozive na dijalog o ovoj temi i zbog toga što je naredna godina izborna.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević kaže da sadržina usvojenih smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period 2026-2029. godine, “neupitno potvrđuje i nagovještava i dalji trend pada životnog standarda radnika Crne Gore, sa akcentom na zaposlene u državnoj upravi i pravosuđu”. On ukazuje i da je realna inflacija već veća od projektovane.

“Ako je stopa ekonomskog rasta države do 2029. godine projektovana u prosjeku godišnje na 3,1%, očekivana godišnja inflacija do 5% ili kumulativno za period od tri godine oko 15%, onda je realno očekivati da će i zarade radnika koji se finansiraju iz budžeta porasti najmanje 15% za isti period. Međutim, paradoksalno i matematički je nelogično da Vlada za ovaj period planira da obezbijedi sredstva za uvećanje plata u iznosu od svega 2,5 odsto, teško shvatljivo, ali istinito”, naveo je Rakočević.

Savjetnik za ekonomsku politiku u Uniji slobodnih sindikata Marko Subotić navodi da ovi podaci potvrđuju ono što iz tog sindikalnog centra tvrde – da je inflacija obesmislila ranije povećanje zarada, da njena realna vrijednost opada i da je potrebno njihovo povećanje kroz usklađivanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa inflacijom.

“Pri tome, predviđeno povećanje bruto iznosa zarada ne mora značiti novo povećanje same zarade ni za taj procenat, jer do povećanja ukupne sume dolazi i preko godišnjeg usklađivanja zarada sa minulim radom. Kada bismo nastavili po ovim smjernicama, imali bismo u naredne tri godine novo umanjenje realne vrijednosti zarada za više od 12 odsto, prema prognoziranoj inflaciji, a ona već prelazi te iznose. Prošle godine su se socijalni partneri USS, Savez sindikata, tada i Unija poslodavaca saglasili sa povećanjem obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na povećanje zarada svim zaposlenima u javnom i privatnom sektoru za 11 odsto. Međutim, Vlada od kraja prošle godine izbjegava dogovor i potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora koji bi predvidio ovo povećanje”, kazao je Subotić.

Nakon više odlaganja za danas je najavljen nastavak socijalnog dijaloga sindikata, poslodavaca i Ministarstva rada.

Subotić kaže da ne znaju da li je Vlada u međuvremenu promijenila mišljenje, ali ukazuje da obračunska vrijednost nije mijenjana 13 godina, a da je obaveza iz OKU da se godišnje usklađuje sa inflacijom, kretanjem minimalne potrošačke korpe, troškova života, ekonomskih faktora…, što od tada nije urađeno.

“Jasno je da imamo značajan rast inflacije, dok se istovremeno Vlada hvali povećanjem budžetskih prihoda, rastom ekonomije i prihoda od turizma. Dakle, ispunili su se svi uslovi da dođe do povećanja obračunske vrijednosti i time zarada za sve zaposlene. Nisu tačne tvrdnje da bi se povećanje obračunske vrijednosti odnosilo samo na zarade u javnom sektoru, jer se ona koristi za obračun svih zarada”, kazao je Subotić.

Opšti kolektivni ugovor, koji garantuje osnovna radnička prava, zbog blokade socijalnog dijaloga nije na snazi od 1. maja, odnosno već skoro četiri mjeseca zaposleni koji nemaju granske i pojedinačne kolektivne ugovore nemaju sigurnost svojih osnovnih radničkih prava.

Rakočević kaže da bi povećanje zarada za dva i po odsto za tri godine, dok je inflacija skoro 15 odsto, izazvalo pad standarda, ali i socijalni bunt, bilo na protestima ili na narednim izborima.

“Ovakav razvoj događaja dovešće socijalni status građana – radnika državnog sektora do totalnog kraha i siromaštva, s obzirom na to da trenutno isti egzistira na samoj ivici ovakvog stanja. Zbog toga će neminovno doći do socijalnog bunta većih razmjera, jer se jaki glasovi kritika sadašnjih ekonomskih politika već odavno čuju. Sindikat uprave i pravosuđa već u skorijem periodu razmatraće i odlučivati o predlogu strategije javnih i zvaničnih djelovanja za naredni period od deset mjeseci. Međutim, moje lično mišljenje je da će eksponenti 44. postavke Vlade Crne Gore ipak pred same političke događaje sredinom iduće godine, višedecenijski oprobanom metodom, ipak ponuditi radnicima uvećanje kroz neke svoje nove programe koji će biti veći od najavljenih 2,5% do 2029. godine, što će opet govoriti o neprincipijelnosti i vođenju ekonomske strategije bez političkog i ekonomskog integriteta”, kazao je “Vijestima” Rakočević.

Naredne godine održaće se lokalni izbori u junu za sve opštine, dok je rok za parlamentarne izbore novembar. Međutim, iz političkih partija najavljivana je mogućnost opštih izbora u junu.